HDZ se, jednostavno, zažario. Teško se sjetiti da je nešto toliko uzbibalo cijelu stranku i natjeralo je na cijelu seriju gotovo bijesnih reakcija kao Mostova referendumska inicijativa oko pandemije. Na stranačkim profilima dijeli se slika, gotovo potjernica, istaknutih članova Mosta s brojem dnevno umrlih od Covida-19. Branko Bačić u Saboru poziva Mostovce da se “okane ćorava posla” i predviđa im fijasko, a Andrej Plenković opet šeta s krive strane ruba elementarne političke pameti pričom o tome kako nije Most nabavio cjepivo i osigurao radna mjesta.
Stvarno? Ili, kako bi rekli naši stari, WTF?! Zašto se vladajuća stranka, koja trijumfalno dijeli rezultate sve i jedne ankete o popularnosti političkih stranaka i koja ima većinu u parlamentu toliko cinično čvrstu da će, bez suvišnih pitanja, izglasati čak i izvješće o radu Zlate te Hrvoj-Šipek, toliko uznemirila zbog jedne referendumske inicijative? I to one koja dolazi nakon cijelog niza neuspješnih sličnih inicijativa posljednjih godina?
Vrag je u prvom pitanju
Analiza referendumskih pitanja, čini se, također ne daje odgovor na ovaj nemir i strast koji svaki medijski istup Nikole Grmoje i ostalih oko ove teme izaziva u HDZ-u. Drugo referendumsko pitanje, ono o tome da se ukinu covid-potvrde i obaveže Sabor na odlučivanje o epidemiološkim mjerama, teško će proći test ustavnosti. Ustavni sud bi se mogao pozvati na neustavnost izdvajanja jedne mjere i preuzimanje izvršnih ovlasti od strane zakonodavnog tijela i uopće nije teško zamisliti scenarij da se ovo pitanje nikad ne nađe na referendumskom listiću. I ta odluka neće izgledati neuvjerljivo.
Vrag je, međutim, u prvom pitanju. Onom koje smjera promijeniti Ustav tako da se u članak 17. u kojem se govori o prirodnim nepogodama radi kojih se mogu ograničiti ljudska prava, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru, uvrste i epidemija, odnosno pandemija.
‘Ćoravi posao’? Teško
E sad, čak i da se skupi dovoljno potpisa, i da Ustavni sud zaključi da je pitanje u skladu s Ustavom, i da na referendumu većina birača izglasa ovakvu promjenu, vjerojatno se ne bi promijenilo – ništa. Ustavni sud je svojom rujanskom odlukom (uz čak pet izdvojenih mišljenja) zaključio kako je Sabor mogao primijeniti i članak 16. Ustava RH u kojem se, u svrhu zaštite javnog zdravlja, mogu ograničavati slobode i prava – bez spominjanja dvotrećinske većine. Pa bi tako, po svemu sudeći, moglo ostati i nakon referenduma – o tome, uostalom, govori Bačić kad spominje “ćoravi posao”.
Odakle onda sva ta frka? Pa iz same prirode cijele priče. Ona, naime, nije pravna, nego politička. A politički, skupi li Most preko 400 tisuća potpisa za prvo referendumsko pitanje, HDZ će se naći u vrlo nezgodnoj poziciji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije nemoguća misija
Za početak minimalno 400-420 tisuća potpisa bilo bi dovoljno da se referendum ne može rušiti na nevažećim potpisima, kojih je dosad u referendumskim inicijativama bilo desetak posto. Minimum važećih potpisa za nastavak referendumske inicijative je nešto ispod 369 tisuća, dakle, skupi li se po štandovima narednih dana preko 400-injak tisuća potpisa, trebalo bi preostati dovoljno važećih. S obzirom na momentum pokreta protiv covid-mjera (što je, inače, politički izrazito opasno za Most, ali to je druga tema), vrlo visok postotak necijepljenih u Hrvatskoj, ali i solidno nezadovoljstvo radom Stožera, prikupljanje tolikog ili još većeg broja potpisa se ne doima kao nemoguća misija.
Iduća postaja je Ustavni sud. Prvo pitanje bi moglo biti proglašeno neustavnim samo uz ne baš uvjerljivo objašnjenje o tome da takvom izmjenom Ustava, zapravo, ništa neće promijeniti i pozivanjem na rujansku odluku Ustavnog suda.
Najmanje bolan scenarij
U ovom trenutku se ovaj rasplet, pod uvjetom da Most skupi dovoljno potpisa, čini najmanje bolnim za HDZ. Ali, nikako i bezbolnim. Skupe li Grmoja i ekipa, primjerice, pola milijuna potpisa, nema nimalo sumnje da će do posljednjeg dana Plenkovićeve Vlade, bar petsto tisuća puta ponoviti kako je vlast, uz pomoć Ustavnog suda, izigrala volju naroda. I u toj argumentaciji neće biti nimalo neuvjerljivi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Situacija se usložnjava ako Ustavni sud zaključi da pitanje nije neustavno, što je također opcija koju ne treba odbaciti. Nitko dosad u javnosti nije čvrsto stao iza tvrdnje o neustavnosti prvog Mostovog pitanja, kvragu, pa čak je i Bačić – i to u ime Kluba zastupnika HDZ-a – govorio o scenariju u kojem referendum prolazi i Ustav se mijenja (ali bez, po njegovom tumačenju, ikakvog efekta).
Cijela oporba za vratom
Dakle, zaključi li Ustavni sud da pitanje nije neustavno, referendum se raspisuje i s obzirom na visoku motiviranost onih koji su potpisali inicijativu i mnogo manju popularnost Vlade (po posljednjoj anketi smjer kretanja zemlje pozitivnim smatra tek 17 posto građana), vrlo vjerojatno prolazi.
Plenković i HDZ ni u tom slučaju neće, gotovo sigurno, ni pomisliti da dio ovlasti upravljanja pandemijom prebace na Sabor i da se ograničavanja ljudskih prava donose dvotrećinskom većinom u parlamentu (kako je, zapravo, trebalo biti od prvog dana pandemije). I opet će dobiti za vratom i Most, i cijelu oporbu, ali i – što bi ih mnogo, mnogo više trebalo brinuti – stotine i stotine tisuća birača koji su na referendumu glasali za izmjenu Ustava.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Omikron će možda imati milosti
Pravno, dakle, bit ćemo i dalje na istom mjestu. Vlada i Stožer će voditi borbu protiv pandemije bez Sabora i bez suradnje i podjele odgovornosti s oporbom. Politički, teret tog soliranja, te pogrešnih i zakašnjelih odluka koje su, nema sumnje, utjecale na to da Hrvatska bude među zemljama koje su – na svijetu! – najviše stradale od Covida-19, bit će još teži i još jasnije na leđima Andreja Plenkovića, Vilija Beroša i ostalih.
Nakon referenduma, ukratko, politički pritisak na vlast koja je izignorirala direktno izraženu volju građana mogao bi postati jedva, ako i ikako izdrživ. S ovog trenutka u vremenu čini se kako je mnogo izglednije da će se pandemija u nekoliko narednih mjeseci ugasiti, nego da Most neće uspjeti žestoko zakomplicirati život HDZ-u i vladajućoj većini. I zbog toga je HDZ ovih dana toliko zažaren. Jer, omikron će možda imati milosti. Grmoja i ekipa, pak, s druge strane…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mostov referendum neće ništa promijeniti, ali HDZ ga se svejedno boji. S razlogom
Drugo referendumsko pitanje će teško proći Ustavni sud. Vrag je, međutim, u prvom
Skupe li Grmoja i ekipa, primjerice, pola milijuna potpisa za prvo referendumsko pitanje, nema nimalo sumnje da će do posljednjeg dana Plenkovićeve Vlade, bar petsto tisuća puta ponoviti kako je vlast, uz pomoć Ustavnog suda, izigrala volju naroda. I u toj argumentaciji neće biti nimalo neuvjerljivi
HDZ se, jednostavno, zažario. Teško se sjetiti da je nešto toliko uzbibalo cijelu stranku i natjeralo je na cijelu seriju gotovo bijesnih reakcija kao Mostova referendumska inicijativa oko pandemije. Na stranačkim profilima dijeli se slika, gotovo potjernica, istaknutih članova Mosta s brojem dnevno umrlih od Covida-19. Branko Bačić u Saboru poziva Mostovce da se “okane ćorava posla” i predviđa im fijasko, a Andrej Plenković opet šeta s krive strane ruba elementarne političke pameti pričom o tome kako nije Most nabavio cjepivo i osigurao radna mjesta.
Stvarno? Ili, kako bi rekli naši stari, WTF?! Zašto se vladajuća stranka, koja trijumfalno dijeli rezultate sve i jedne ankete o popularnosti političkih stranaka i koja ima većinu u parlamentu toliko cinično čvrstu da će, bez suvišnih pitanja, izglasati čak i izvješće o radu Zlate te Hrvoj-Šipek, toliko uznemirila zbog jedne referendumske inicijative? I to one koja dolazi nakon cijelog niza neuspješnih sličnih inicijativa posljednjih godina?
Vrag je u prvom pitanju
Analiza referendumskih pitanja, čini se, također ne daje odgovor na ovaj nemir i strast koji svaki medijski istup Nikole Grmoje i ostalih oko ove teme izaziva u HDZ-u. Drugo referendumsko pitanje, ono o tome da se ukinu covid-potvrde i obaveže Sabor na odlučivanje o epidemiološkim mjerama, teško će proći test ustavnosti. Ustavni sud bi se mogao pozvati na neustavnost izdvajanja jedne mjere i preuzimanje izvršnih ovlasti od strane zakonodavnog tijela i uopće nije teško zamisliti scenarij da se ovo pitanje nikad ne nađe na referendumskom listiću. I ta odluka neće izgledati neuvjerljivo.
Vrag je, međutim, u prvom pitanju. Onom koje smjera promijeniti Ustav tako da se u članak 17. u kojem se govori o prirodnim nepogodama radi kojih se mogu ograničiti ljudska prava, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru, uvrste i epidemija, odnosno pandemija.
‘Ćoravi posao’? Teško
E sad, čak i da se skupi dovoljno potpisa, i da Ustavni sud zaključi da je pitanje u skladu s Ustavom, i da na referendumu većina birača izglasa ovakvu promjenu, vjerojatno se ne bi promijenilo – ništa. Ustavni sud je svojom rujanskom odlukom (uz čak pet izdvojenih mišljenja) zaključio kako je Sabor mogao primijeniti i članak 16. Ustava RH u kojem se, u svrhu zaštite javnog zdravlja, mogu ograničavati slobode i prava – bez spominjanja dvotrećinske većine. Pa bi tako, po svemu sudeći, moglo ostati i nakon referenduma – o tome, uostalom, govori Bačić kad spominje “ćoravi posao”.
Odakle onda sva ta frka? Pa iz same prirode cijele priče. Ona, naime, nije pravna, nego politička. A politički, skupi li Most preko 400 tisuća potpisa za prvo referendumsko pitanje, HDZ će se naći u vrlo nezgodnoj poziciji.
Nije nemoguća misija
Za početak minimalno 400-420 tisuća potpisa bilo bi dovoljno da se referendum ne može rušiti na nevažećim potpisima, kojih je dosad u referendumskim inicijativama bilo desetak posto. Minimum važećih potpisa za nastavak referendumske inicijative je nešto ispod 369 tisuća, dakle, skupi li se po štandovima narednih dana preko 400-injak tisuća potpisa, trebalo bi preostati dovoljno važećih. S obzirom na momentum pokreta protiv covid-mjera (što je, inače, politički izrazito opasno za Most, ali to je druga tema), vrlo visok postotak necijepljenih u Hrvatskoj, ali i solidno nezadovoljstvo radom Stožera, prikupljanje tolikog ili još većeg broja potpisa se ne doima kao nemoguća misija.
Iduća postaja je Ustavni sud. Prvo pitanje bi moglo biti proglašeno neustavnim samo uz ne baš uvjerljivo objašnjenje o tome da takvom izmjenom Ustava, zapravo, ništa neće promijeniti i pozivanjem na rujansku odluku Ustavnog suda.
Najmanje bolan scenarij
U ovom trenutku se ovaj rasplet, pod uvjetom da Most skupi dovoljno potpisa, čini najmanje bolnim za HDZ. Ali, nikako i bezbolnim. Skupe li Grmoja i ekipa, primjerice, pola milijuna potpisa, nema nimalo sumnje da će do posljednjeg dana Plenkovićeve Vlade, bar petsto tisuća puta ponoviti kako je vlast, uz pomoć Ustavnog suda, izigrala volju naroda. I u toj argumentaciji neće biti nimalo neuvjerljivi.
Situacija se usložnjava ako Ustavni sud zaključi da pitanje nije neustavno, što je također opcija koju ne treba odbaciti. Nitko dosad u javnosti nije čvrsto stao iza tvrdnje o neustavnosti prvog Mostovog pitanja, kvragu, pa čak je i Bačić – i to u ime Kluba zastupnika HDZ-a – govorio o scenariju u kojem referendum prolazi i Ustav se mijenja (ali bez, po njegovom tumačenju, ikakvog efekta).
Cijela oporba za vratom
Dakle, zaključi li Ustavni sud da pitanje nije neustavno, referendum se raspisuje i s obzirom na visoku motiviranost onih koji su potpisali inicijativu i mnogo manju popularnost Vlade (po posljednjoj anketi smjer kretanja zemlje pozitivnim smatra tek 17 posto građana), vrlo vjerojatno prolazi.
Plenković i HDZ ni u tom slučaju neće, gotovo sigurno, ni pomisliti da dio ovlasti upravljanja pandemijom prebace na Sabor i da se ograničavanja ljudskih prava donose dvotrećinskom većinom u parlamentu (kako je, zapravo, trebalo biti od prvog dana pandemije). I opet će dobiti za vratom i Most, i cijelu oporbu, ali i – što bi ih mnogo, mnogo više trebalo brinuti – stotine i stotine tisuća birača koji su na referendumu glasali za izmjenu Ustava.
Omikron će možda imati milosti
Pravno, dakle, bit ćemo i dalje na istom mjestu. Vlada i Stožer će voditi borbu protiv pandemije bez Sabora i bez suradnje i podjele odgovornosti s oporbom. Politički, teret tog soliranja, te pogrešnih i zakašnjelih odluka koje su, nema sumnje, utjecale na to da Hrvatska bude među zemljama koje su – na svijetu! – najviše stradale od Covida-19, bit će još teži i još jasnije na leđima Andreja Plenkovića, Vilija Beroša i ostalih.
Nakon referenduma, ukratko, politički pritisak na vlast koja je izignorirala direktno izraženu volju građana mogao bi postati jedva, ako i ikako izdrživ. S ovog trenutka u vremenu čini se kako je mnogo izglednije da će se pandemija u nekoliko narednih mjeseci ugasiti, nego da Most neće uspjeti žestoko zakomplicirati život HDZ-u i vladajućoj većini. I zbog toga je HDZ ovih dana toliko zažaren. Jer, omikron će možda imati milosti. Grmoja i ekipa, pak, s druge strane…