Mostov zastupnik, inače profesor ustavnog prava, hvali se da je razotkrio zavjeru s referendumom. Ali samo je krivo zbrojio
Zagovaratelji referenduma često znaju biti strastveni, ali malo je nezgodno kad profesor ustavnog prava promaši
Bitka za svaki potpis još nije krenula. Vlada, naime, ni dvadeset dana od odluke Sabora da krene u provjeravanje broja i vjerodostojnosti potpisa za pokretanje referenduma inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o istanbulskoj” nije donijela odluku o pokretanju tog procesa.
Jasno, odugovlačenje Plenkovićeve administracije da krene u vrlo osjetljivu operaciju prebrojavanje predanih potpisa diže nervozu na strani inicijatora koji uporno vlast optužuju za pokušaj izigravanje demokratske volje građana.
I makar bi stvarno bilo i demokratski i pristojno da se Ministarstvo uprave i Vlada krenu baviti svojim poslom i počnu provjeravati potpise koji su Saboru predani još 14. lipnja, čini se da su neki od argumenata kojima suprotna strana pokušava stvoriti dojam izvanrednog stanja i suspenzije demokracije ipak na labavim nogama.
Primjerice, saborski zastupnik Mosta i profesor ustavnog prava Robert Podolnjak nezadovoljno je objavio na Facebooku svoje zastupničko pitanje Ministarstvu uprave na koje još nije dobio odgovor.
Gdje je preko 200 tisuća birača?
Podolnjaku u tom upitu, koji je Vlada zaprimila 23. svibnja, smatra neobičnim nesrazmjer između broja birača na parlamentarnim izborima 2016. godine po podacima Državnog izbornog povjerenstva i Ministarstva uprave. Naime, kako je Podolnjak zbrojio, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, po podacima DIP-a bilo je 3.531.279 birača, dok je Ministarstvo uprave utvrdilo pred te izbore da je na popisu birača s prebivalištem u Hrvatskoj – 3.740.200 imena.
Kako je razlika golemih 209 tisuća ljudi, Podolnjak je pitao Ministarstvu uprave da mu objasni taj nesrazmjer. Ovog tjedna, nezadovoljan što još nema odgovora, na svom profilu na Facebooku je zaključio: “Ako će se s istim elanom i zanosom prihvatiti posla provjere potpisa građana za referendum možemo u Saboru očekivati povratnu informaciju o toj provjeri za nekoliko godina”.
Prvi komentar na taj njegov upis dao je također ustavni stručnjak Mato Palić, jedan od prominentnijih zagovornika referenduma o promjeni izbornih pravila i smanjenju prava zastupnika nacionalnih manjina. “Stvar je jednostavna. Ukoliko odgovor na postavljeno pitanje bude u skladu s Zakonom o registru birača onda broj birača koji je objavilo Ministarstvo uprave ne stoji nego se mora korigirati na niže”, napisao je Palić. I doista, stvar je jednostavna. Ali, malo drugačije jednostavna.
Profesor je propustio jednu izbornu jedinicu
Broj birača u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj ne čini ukupan broj birača s prebivalištem u ovoj zemlji. “Meni je kao bivšem ministru jasno o čemu se radi, zakon ipak poznajem bolje od Podolnjaka”, kazao nam je bivši ministar uprave iz Vlade Zorana Milanovića, Arsen Bauk, te jednostavno dodao: “Treba zbrajati i 12. izbornu jedinicu”.
Naime, na izbore u 12. izbornoj jedinici su izašli birači koji su glasali za saborske zastupnike iz redova nacionalnih manjina. Njih, jasno, DIP nije računao pod deset izbornih jedinica koje je zbrajao Podolnjak i to je jedini razlog nesrazmjera ova dva broja. Pravo glasa u 12. izbornoj jednici je, po konačnom izvješću DIP-a o provedenim izborima, imalo 211 tisuća birača. Pitali smo samog Podolnjaka što on misli da je nesrazmjer dvaju brojki birača na koje je ukazivao i može li to eventualno utjecati na smanjenje limita broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
U pisanom odgovoru, Mostov zastupnik je naglasio kako je utvrđivanje točnog broja birača već kronična boljka s kojom se suočavamo kod svakih izbora i ocijenio različite brojke u različitim službenim dokumentima – zbunjujućima. “Ne bih želio unaprijed nagađati zbog čega postoji različit broj birača i je li riječ o različitim metodologijama evidentiranja birača u općim izbornim izbornim jedinicama, birača pripadnika nacionalnih manjina, i tako dalje”, napisao je Podolnjak u odgovoru Telegramu.
Čekanje neposlovničko, ali uobičajeno
Sudeći, pak, po odgovorima na zastupnička pitanja s današnje sjednice Vlade, ni dugo čekanje na slanje odgovora Mostovom zastupniku nije neuobičajeno. Iako je poslovnički rok za odgovor na zastupnička pitanja 30 dana, na današnjoj sjednici su uglavnom bili odgovori na pitanja stara dva-tri mjeseca.
Ovdje valja možda i još jednom objasniti čemu tolika nervoza oko prebrojavanja potpisa za referendum. Naime, dvije inicijative nisu baš pretjerano prebacile zakonski minimum od 374.470 potpisa. “Narod odlučuje” je za svoja dva pitanja skupio 28, odnosno 30 tisuća više od te brojke, a “Istina o Istanbulskoj” oko tri tisuće. Kako je u dosadašnjim prebrojavanjima otpadalo zbog nevjerodostojnosti (dupli ili nečtiki potpisi, krivi OIB, potpise su davali stranci, djeca, pa čak i – umrli) nešto više od deset posto glasova, jasno je da je nastavak referendumske procedure na – tankom ledu.