Možda vam je konfuzno pratiti što se mijenja u Zakonu o obnovi. Evo kratkog vodiča oko najbitnijeg

U Banskim dvorima se danas sastao uži kabinet Vlade, na kojem je raspravljano o izmjenama Zakona o obnovi od potresa. Pred novinare su nakon sastanka izašla tri ministra kako bi javnost obavijestila o mjerama koje će vlast poduzeti kako bi se pomoglo Baniji, Zagrebu i drugim stradalim krajevima.

Ministar branitelja Tomo Medved rekao je kako je za županije pogođene prošlogodišnjim potresima osigurano 360 milijuna kuna beskamatne pozajmice. Ministar financija Zdravko Marić objasnio je ritam otplate zajmova koje će dobiti lokalne jedinice pogođene potresom.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je najavio da će prijedlog izmjena i dopuna najvjerojatnije već sutra biti upućen u javno savjetovanje, a očekuje da bi cijeli proces donošenja odnosno njegovo stupanje na snagu trebalo biti krajem idućeg mjeseca. Raščlanili smo najvaljene izmjene Zakona o obnovi na lakše razumljive točke.

1. Građani više ne sudjeluju u troškovima konstrukcijske obnove

Jedna od najvažnijih promjena koje je predstavio ministar Horvat tiče se oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Prema izmijenjenom zakonu, konstrukcijsku obnovu u stopostotnom iznosu osiguravala bi država i jedinice regionalne samouprave.

To znači da građani ubuduće neće trebati participirati s 20 posto, što je bilo predviđeno ranijom verzijom zakona. Još 60 posto troškova konstrukcijske obnove zgrada trebala je financirati Vlada, a preostalih 20 posto lokalne jedinice. Sada će država i lokalne jedinice preuzeti sve troškove.

“Evidencija, odnosno status riješenih i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a nakon toga i potrebe upisa hipoteke, u ovom trenutku iziskuje previše vremena i resursa službenika koji na tim poslovima rade”, istaknuo je ministar objašnjavajući razlog za ovu mjeru.

2. Viši pragovi javne nabave

U zakon se uvode i “europski pragovi jednostavne javne nabave”, kazao je ministar Horvat, pojasnivši da se današnji prag od 200 tisuća kuna (plus PDV), podiže na 1,031 milijun kuna, a prag od 500 tisuća kuna (plus PDV) na 39,7 milijuna kuna. Pritom će svaka katastarska čestica moći biti pojedinačni postupak jednostavne javne nabave.

“Uvodimo mehanizam transparentnog prikazivanja procesa javne nabave u e-Oglasniku javne nabave”, kazao je ministar, dodavši kako će javnost na mjesečnoj bazi obajveštavati o tome što se ugovara i po kojoj cijeni.

3. Gradit će se zamjenske zgrade

Uvodi se i gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zamjenskih zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa, odnosno na prostoru Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, kazao je Horvat, koji nije iznosio detalje ovog dijela plana.

4. Kako obnoviti nelegalizirane objekte?

Kao jedan od velikih problema koji usporavaju obnovu Horvat je istaknuo oštećene nelegalizirane objekte. Zbog toga se pojednostavljuje postupak njihove obnove. Prema izmjenama Zakona, Ministarstvo će izdavati odluku kojom će moći naložiti obnovu takve zgrade Središnjem državnom uredu i Fondu za obnovu.

“Nakon toga će završno izvješće inženjera biti generator izdavanja upravnog akta koji će se zvati Rješenje o obnovi. Njime će građani moći legalizirati svoj objekt ili se upisati kao njegov vlasnik”, objasnio je Horvat.

5. Predfinanciranje uz strogi nadzor

“Uvodimo i jasan mehanizam predfinanciranja”, kazao je Horvat, objasnivši kako je riječ o novčanoj pomoći kojom će država omogućiti građanima i upraviteljima zgrada da u proces konstrukcijske obnove krenu sami. Novac će im tako biti isplaćen prema ispostavljenim računima, odnosno jednokratno nakon izvedene obnove.

Pritom će se morati držati strogih pravila struke, a proces će nadzirati stručnjaci, istaknuo je ministar. “Nadzorni inženjer će budno pratiti na koji način je izrađena projektna dokumentacija i kako se provodi obnova”, kazao je.

6. Jednostavnije rušenje teško oštećenih zgrada

Izmjenama je predviđeno i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana. Građevinski inspektori uskoro će moći donijeti rješenje o njihovom uklanjanju bez da za to trebaju pribaviti bilo kakvu suglasnost, kazao je Horvat.

7. Županijama stižu stotine milijuna kuna

Dobru vijest je županijama stradalim u potresu donio potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, koji je prenio kako je za njih osigurano 360 milijuna kuna beskamatne pozajmice.

Konkretno, Sisačko-moslavačka županija moći će posuditi 180 milijuna kuna za sanaciju posljedica potresa. Gradu Zagrebu bit će osigurano 150 milijuna kuna. Krapinsko-zagorskoj županiji osigurano je 10 milijuna, a Zagrebačkoj županiji 20 milijuna kada pripreme dokumentaciju za obnovu objekata.

8. Beskamatni zajmovi za krajeve stradale u potresu

Nakon sastanka užeg kabineta pred novinare je izašao i ministar financija Zdravko Marić. Premda je u fokusu njegovog izlaganja bila podjela novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), Marić se dotaknuo i obnove od potresa.

Ministar financija tako je pojasnio detalje otplate beskamatnih zajmova koje će dobiti jedinice lokalne samouprave pogođene potresom. Ta će sredstva biti vraćena tako da će se dio refundirati iz Fonda solidarnosti, dok će za dio će ići otplata koja ima poček do 2024. godine, nakon čega će jedinice novac vraćati kvartalno iduće tri godine.