Može li današnji sastanak šefova EU-a u Bruxellesu završiti Plenkovićevim odlaskom iz Hrvatske? Evo male analize
Svjetski mediji već tjednima nagađaju o imenima koja će preuzeti čelne funkcije EU-a
Bit će to još jedna duga noć u Bruxellesu. U nedjelju navečer čelnici zemalja članica Europske unije sastaju se na izvanrednom summitu sa samo jednom točkom dnevnog reda – dogovor o ljudima koji će narednih pet godina biti na najvišim dužnostima u europskim institucijama.
U igri je pet top pozicija: predsjednici Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta, zatim visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te nova čelna osoba Europske središnje banke (ova zadnja pozicija smatra se također dijelom paketa, mada je ECB neovisna institucija i riječ je o dužnosti koja traži posebne kvalifikacije).
Ključno pitanje – tko je naslijediti Junckera
Ključno je pitanje tko će naslijediti Jean-Claudea Junckera na mjestu predsjednika Komisije. Mora li to biti neki od tzv. Spitzenkandidata, poput Nijemca Manfreda Webera ili Nizozemca Fransa Timmermansa? Ili može biti i netko s klupe za rezerve?
Ključno je pitanje – iz perspektive Hrvatske – može li u tom složenom političkom plesu, u kojem treba zadovoljiti različite interese i uspostaviti ravnotežu između političkih grupacija, velikih i malih država, istočne i zapadne Europe… doista isplivati ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića?
Plenkovićevo ime sve češće u medijima
Plenkovićevo spominjanje u kontekstu visokih europskih dužnosti nije od jučer. Još u proljeće prošle godine, prije nego što je Europska pučka stranka izabrala svog Spitzenkandidata – CSU-ovca Webera – dobro upućeni izvori tvrdili su da bi i hrvatski premijer mogao ući u utrku za nominaciju EPP-a. Njegovo ime ponovno se sve češće počelo spominjati posljednjih tjedana, u mnogim uglednim europskim medijima, od Politica do Financial Timesa.
Dva dana pred nedjeljni summit EU lidera, o popunjavanju top pozicija razgovaralo se i na drugom kraju svijeta, na summitu G20 u japanskoj Osaki. “Ne očekujte bijeli dim odavde, iz Osake”, poručio je novinarima predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Ako i nije bilo bijelog dima – a nije ga formalno ni moglo biti, jer nisu sve članice EU-a ujedno i članice tog međunarodnog foruma – pojavile su se nove spekulacije i novi scenariji kako bi se mogao razriješiti zastoj u popunjavanju ključnih mjesta u europskim institucijama. I u tim scenarijima ponovno se pojavljuje ime Andreja Plenkovića.
Kompromis oko Timmermansa i Webera
Ugledni britanski list Financial Times javio je u petak o mogućem kompromisu prema kojem bi dužnost šefa Komisije pripala Fransu Timmermansu, Nizozemcu koji je bio Spitzenkandidat europskih socijalista na izborima za Europski parlament. Pozivajući se na diplomatske izvore, FT je izvijestio da bi Weberu, koji je bio vodeći kandidat pučana za šefa Komisije, pripalo mjesto predsjednika Europskog parlamenta.
To bi značilo i da su pučani – koji su na europskim izborima osvojili najviše mandata pa tvrde da imaju pravo na poziciju Junckerovog nasljednika – popustili jer su dosad inzistirali na Weberu. No, EU summit prije deset dana pokazao je da Weber ne može dobiti većinu u Europskom vijeću potrebnu da bi bio nominiran za šefa Komisije (isto se pitanje može doduše postaviti i za Timmermansa koji nije po volji Poljskoj i Mađarskoj jer je predvodio Komisijine okršaje s tim zemljama oko vladavine prava).
Merkel uz koncept Spitzenkandidata
Da je dogovor doista možda na pomolu, dala je naslutiti njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je na marginama sastanka na vrhu G20 izjavila da su Weber i Timmermans (spomenula je, dakle, obojicu, a ne samo Webera koji je kandidat njezine političke opcije) definitivno dio rješenja kada se radi o raspravi o kandidatima. Ali je dodala i da “postaje jasno da koncept izbora Spitzenkandidata ima veću ulogu nego što su mnogi mislili nakon prošlog sastanka Europskog vijeća”. Merkel je time očito aludirala na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, najžešćeg protivnika ideje da se novog šefa Komisije mora naći među Spitzenkandidatima.
Pučanima bi utješna nagrada bila pozicija predsjednika Europskog vijeća, za koju bi, prema pisanju britanskog lista, mogući kandidati bili Plenković ili rumunjski predsjednik Klaus Iohannis. Ime hrvatskog premijera spomenuo je i Die Welt. Pozivajući se na informirane krugove, njemački list je izvijestio da je Weber ispao iz igre te da do nedjelje treba dogovoriti hoće li kandidat za šefa Komisije biti Timmermans ili neki dužnosnik iz redova pučana koji nije bio Spitzenkandidat. U tom kontekstu Die Welt, među ostalim, navodi Plenkovića.
Lista potencijalnih kandidata sve duža
Odlazak hrvatskog premijera na visoku dužnost u Bruxellesu zasad je ipak samo u fazi spekulacija. Karte se još uvijek preslaguju i Plenković ni izbliza nije jedini o kojem se navodno razgovara. Kako se bliži europski summit, lista se dodatno produžuje pa tako sada uključuje ne samo Michela Barniera (europskog pregovarača za Brexit o čijem se “transferu” u medijima već dulje razglaba), nego i već spomenutog Ioahannisa, zatim čelnicu Svjetske banke Kristalinu Georgijevu, njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmaiera…
Kada bi Plenković doista otišao u Bruxelles, imalo bi to značajne političke posljedice u Hrvatskoj koje je Telegram nedavno analizirao. Neki bi to, zasigurno, protumačili kao njegov bijeg od problema kod kuće, kojih – osobito zadnjih tjedana – doista ne nedostaje. No, njegovo napuštanje Banskih dvora sigurno bi se i žestoko branilo, već poznatim, često korištenim (mada ne i utemeljenim) argumentima. Recimo, da će iz Bruxellesa štititi hrvatske interese. Ili, primjerice, promovirati Hrvatsku.
Radna večera nastavlja se na doručku?
Summiti Europske unije za domaću su publiku uglavnom poprilično neuzbudljiv događaj. Ovoga puta moglo bi ipak biti drugačije. Hoće li već nedjelja donijeti odgovor na pitanje tko će popuniti top pozicije u EU institucijama – i ostaje li Plenković zasad ipak u Hrvatskoj?
U službenom programu summita najavljeno da se današnji sastanak uz radnu večeru prema potrebi može nastaviti i u ponedjeljak uz doručak. U Bruxellesu, dakle, očekuju još jednu dugu noć. S tračkom nade da će, uz jutarnju kavu, biti poslužena i lista ljudi koji će narednih pet godina voditi Europsku uniju.