Može li hrvatsko gospodarstvo uopće profitirati od ulaska u Schengen?
Politička odluka o pristupanju Schengenu, koja bi mogla bi biti donesena do kraja godine, imati će i konkretne ekonomske učinke
U kolovozu 2019. godine oko tri i pol milijuna Europljana proputovalo je stotine kilometara bez ikakvih prepreka i kontrola, da bi onda, netom prije ulaska u Hrvatsku, iz putnih torbi i automobilskih pretinaca morali izvlačiti osobne dokumente. Jer, za razliku od država iz kojih su krenuli i kroz koje su sve dotad vozili, Hrvatska nije članica schengenskog prostora.
Da je kojim slučajem bilo drugačije – da je u toj, za domaći turizam rekordnoj godini Hrvatska bila dio Schengena, milijuni Europljana do Jadrana bi tog pretpandemijskog ljeta stigli brže i jednostavnije. Ali Hrvatska još uvijek nije članica schengenskog prostora.
Završna faza pristupanja
Hrvatski put prema Schengenu krenuo je prije punih šest godina. Europska komisija u međuvremenu je ocijenila da su tehnički uvjeti ispunjeni – imamo dovoljno policajaca, kombija, kamera, pasa, uređenih graničnih prijelaza i tako dalje. No, odluka o članstvu je politička, donose je jednoglasno države članice. A one se o tome još nisu izjasnile.
Koliko će ta završna, politička faza trajati, nezahvalno je predviđati. Hoće li trajati još deset godina, kao u nesretnom slučaju Rumunjske i Bugarske? Ili će odluka o hrvatskom pristupanju doista biti donesena vrlo skoro, u vrijeme slovenskog predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici 2021. godine?
Posljedice na granicama
Politička odluka, kada bude donesena, imat će i konkretne gospodarske učinke. Jedan od prvih sektora koji će osjetiti opipljive benefite članstva u Schengenu bit će turizam. Najprije upravo na graničnim prijelazima s Mađarskom i Slovenijom gdje više neće biti graničnih kontrola.
„Da se razumijemo, ni sada nije teško ući u Hrvatsku“, kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja turističkih agencija pri HGK. Ali, kada budemo u Schengenu, „bit će još lakše“ i to će, uvjeren je, biti „dodatni doprinos turizmu“.
Budućnost Schengena
Otkako se – najprije zbog izbjegličke krize, a potom i pandemije – propituje budućnost schengenskog prostora, izrađeno je više analiza i studija o posljedicama ukidanja Schengena. Procjenjivalo se, dakle, kolike bi štete trpjelo europskog gospodarstvo da se na području cijele EU ponovno uvedu granične kontrole.
Te analize i izračuni mogu stoga poslužiti i kao dobar pokazatelj što očekivati kada je proces obrnut – kakve koristi nekoj zemlji i njezinom gospodarstvu može donijeti kada se granične kontrole više ne provode.
Utjecaj na turizam
Turizam je, kako smo već napomenuli, jedna od prvih djelatnosti koje mogu računati na konkretne učinke ulaska u Schengen. U analizi iz 2016., Europska komisija procjenjuje da bi, vraćanjem graničnih kontrola, u EU bilo izgubljeno „najmanje 13 milijuna turističkih noćenja“ jer bi zbog čekanja na granicama ljudi manje putovali. Gubitci bi bili 1,2 milijarde eura.
Jasno je, dakle, da onda ukidanje graničnih kontrola može pridonijeti živahnijoj turističkoj djelatnosti. Ljudi manje čekaju na granicama, pa se lakše odlučuju na putovanja, čak i kada ona kraće traju. Ulazak u Schengen stoga može imati povoljan učinak, pogotovo za zemlju poput Hrvatske, čije gospodarstvo snažno ovisi o turističkim rezultatima.
Jeftiniji prijevoz robe
Jednostavniji prelazak granice nužno će utjecati i na poduzetnike koji posluju s inozemstvom. Prijevoz tereta cestovnim putem trebao bi se ubrzati, jer kamioni neće čekati na granici, a kao što bi, kako su pokazale europske studije, ponovno uvođenje graničnih kontrola značilo dodatne troškove za tvrtke, tako je logično zaključiti da će njihovo ukidanje smanjiti troškove prijevoza robe.
Prekogranična trgovina postaje jednostavnija i stoga se njezin volumen povećava. Prema francuskim izračunima, ponovno uvođenje graničnih kontrola smanjilo bi trgovinsku razmjenu između dviju schengenskih država za deset posto. Suprotno tome, dakle, ulazak u Schengen trebalo bi povećati trgovinsku razmjenu između Hrvatske i drugih država schengenskog prostora poput Slovenije i Mađarske.
Više posla za luke
Benefite za hrvatski turizam i trgovinu predviđa i tvrtka IHS Markit. U njihovoj analizi otprije dvije godine, ocijenjeno je da će trgovina robom i uslugama imati koristi od ukidanja graničnih kontrola jer se, piše IHS Markit, više od 60 posto hrvatskog robnog izvoza i oko 75 posto uvoza obavlja s članicama Schengena.
Oni su tada procijenili da će ulazak Hrvatske u schengenski prostor potaknuti i lučku aktivnost, spomenuvši pritom posebno luku Rijeka i njezinu zemljopisnu blizinu te prometnu povezanost s Mađarskom i Slovačkom.
Kamo na kupanje?
Izdvojili su i turizam; izračunali su da bi pristup Schengenu značio uklanjanje graničnih kontrola za 11,6 milijuna turista, odnosno 75 posto svih stranih gostiju. U rekordnoj 2019., broj je bio još i veći. Prema našim izračunima, više od 12,4 milijuna turista došlo je te godine u Hrvatsku iz zemalja članica schengenskog prostora.
Boris Žgomba, koji ima dugogodišnje iskustvo u organizaciji putovanja, procjenjuje da će se u turističkom sektoru veliki utjecaj ukidanja graničnih kontrola osjetiti na kratkim, vikend putovanjima i jednodnevnim izletima. Kada više ne bude čekanja na granici, gostu iz Mađarske moglo bi biti sasvim svejedno hoće li se okupati na Balatonu ili na nekoj od osječkih plaža na Dravi.