Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Može li kandidat pučana Manfred Weber stvarno postati novi šef EU komisije? Neke od ideja su mu posve nerealne

Analizirali smo program kojim Weber planira naslijediti Jean-Claudea Junckera

ZADNJA IZMJENA: tra. 25, 2019
Foto: AFP

Europska unija nekad je bila na zlu glasu zbog zakrivljenih krastavaca. Godinama su se ljudi podsmjehivali Europi jer je propisivala kako moraju izgledati krastavci, patlidžani i glavice kupusa koje se prodaju u europskim trgovinama.

Ti su propisi dugo bili simbol pretjerane europske regulative i laka meta za kritičare europske birokracije koja se petlja tamo gdje joj nije mjesto. Prije deset godina, EU se ipak konačno odrekla (većine) svojih bizarnih pravila o minimalnoj veličini i obliku voća i povrća.

Među tisućama stranica europskih regulativa, međutim, krije se još puno zastarjelih propisa koje treba ukinuti – barem ako se pita Manfreda Webera, bavarskog demokršćana koji se nada da će postati novi predsjednik Europske komisije. Njegovu ambiciju da nakon europskih izbora, kao kandidat Europske pučke stranke, naslijedi na dužnosti Jean-Claude Junckera podržava i HDZ.

Weberovih 12 predizbornih obećanja

Weber je ovoga tjedna krenuo u službenu kampanju. Europljanima je predstavio 12 točaka svog programa, 12 predizbornih obećanja – iako ga, zapravo, građani ne biraju izravno, nego će on biti u igri za šefa Komisije ako nakon izbora EPP bude najjača politička grupacija u Europskom parlamentu. Jedno od tih obećanja je upravo ukidanje “više od tisuću zastarjelih propisa”, nepotrebnog EU zakonodavstva, kako bi se smanjio teret birokracije u EU.

Taj svojevrsni Hitrorez na europski način Weber bi, kao šef Komisije, još i mogao uspješno gurati. No, dio njegovih obećanja, čini se, ipak će teško zaživjeti u praksi – za neke Komisija nema ovlasti, za neke države članice EU-a jednostavno neće imati apetita.

Preambiciozan za države članice

Kandidat pučana želi, primjerice, oformiti europsku graničnu i obalnu stražu s deset tisuća europskih graničara do 2022. godine. Zemlje članice nedavno su se, i to jedva, dogovorile da će brojku od deset tisuća graničara doseći tek 2027. godine. Raniji rok – 2020. godina koju je predlagala Junckerova Komisija – bio im je previše ambiciozan.

Weber nadalje predlaže osnivanje europskog FBI-ja koji bi se borio protiv terorizma i organiziranog kriminala. Načelno, prijedlog je razuman i logičan, ali bi ipak mogao izazvati komešanje među članicama jer je pitanje koliko bi zadirao u nacionalni suverenitet što je u EU uvijek vrlo osjetljiva tema. Dovoljno se prisjetiti muke s osnivanjem ureda europskom javnog tužitelja: prijedlog je četiri godine skupljao prašinu u ladicama Vijeća EU (dakle, država članica), da bi se na kraju samo dio zemalja složio i krenuo u zajedničko osnivanje novog ureda.

Fond za radnike pogođene digitalizacijom

U sferi ekonomije, Weber obećava pet milijuna novih radnih mjesta za mlade, kao i povoljnije kredite, preko Europske investicijske banke, kako bi si mogli priuštiti vlastiti dom. Starijim ljudima htio bi, pak, osigurati pametne kuće da se ne moraju iz obiteljskog doma seliti u starački kad im je potrebna posebna skrb.

Radnicima koji su zbog digitalne transformacije ostali bez posla osigurao bi pomoć kroz poseban fond, dijelom financiran i iz posebnog digitalnog poreza. Detalji su još uvijek prilično nedefinirani – osim što spominje “digitalne divove” koji trebaju pridonositi društvu. No, valja podsjetiti da je nedavni pokušaj da se na razini EU-a dogovori novi, digitalni porez (koji, doduše, nema veze s Weberovom idejom o fondu i pomoći radnicima) završio neuspješno.

Kako do globalne zabrane plastike?

U Weberovom programu je još i prekid pristupnih pregovora s Turskom i uspostava partnerstva s tom zemljom, novi mehanizam za zaštitu vladavine prava u državama članicama, europski masterplan za borbu protiv raka te globalna zabrana dječjeg rada na način da se ta zabrana unese u sve trgovinske sporazume EU-a s drugim državama.

Bavarski političar zalaže se i za globalnu zabranu plastike za jednokratnu upotrebu. EU je nedavno dogovorilo da se od 2021. godine na europsko tržište više neće stavljati plastični proizvodi poput slamki, tanjura i štapića za uši za koje postoji alternativni materijal. Sada taj dogovor Weber, očito vrlo ambiciozno, želi proširiti na cijeli svijet – namjerava pozvati na sklapanje globalnog sporazuma kojim bi se zabranila jednokratna plastika. To je obećanje hvalevrijedno, ali ostvarivo samo ako je ostatak svijeta spreman na suradnju.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
12 članaka Više o autoru
Više s weba