Politika & Kriminal

Može li kaos u Crnoj Gori dovesti do novog rata na Balkanu? Vesna Pusić za Telegram: 'Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje'

Razgovarali smo s bivšom ministricom koja je supotpisnica apela poslanog dužnosnicima EU i NATO-a

Iz velike daljine može se činiti kao bura u čaši vode, ali mi znamo da su se iz vrlo slične retorike i poteza prije 30 godina izlegle velike tragedije. Ako Europa ima neki prvi zadatak, to je onda konsolidacija vlastitog teritorija. A ovo što se zove Zapadni Balkan jest europski teritorij

Nemili prizori iz Crne Gore, gdje su prošlog vikenda zbog ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u Cetinju izbili sukobi, potaknuli su sedmero bivših istaknutih dužnosnika zemalja regije da čelnicima Europske unije i NATO-a upute apel u kojem upozoravaju na moguće posljedice recentnih zbivanja u toj zemlji.

U njemu, među ostalim, ističu da, s obzirom da su proživjeli ratove 90-ih godina, ne mogu ne vidjeti “alarmantne sličnosti između današnjih događaja u Crnoj Gori i onih koji su doveli do tih ratova od prije 25 do 30 godina”.

Ne treba biti stručnjak za balkansku povijesti “da biste znali da su svi pokušaji promjene granica na ovom području praćeni ratovima, ljudskim patnjama i ogromnim tragedijama”, napominju, pozivajući EU institucije i saveznike da se uključe u rješavanje krize jer će, u protivnom, pretvaranje da se ništa ne događa “imati strašne posljedice za Crnu Goru i regiju”.

Apel je adresiran na predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, ali je poslan i drugim dužnosnicima. Izazvao je brojne reakcije medija, ljudi na društvenim mrežama, no “od službenih institucija još nismo dobili ništa”, kaže za Telegram Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova i jedna od supotpisnica apela.

TELEGRAM: Možda to pokazuje da nisu pretjerano zainteresirani za to što se događa u Crnoj Gori i jugoistočnoj Europi.

PUSIĆ: Oni koji su zainteresirani za destabilizaciju i Crne Gore i regije općenito, za njih je ovo savršen trenutak. Europa i svijet su preokupirani tragedijom i traumom Afganistana, odnosima Europa – Rusija, odnosima SAD – Kina, preispitivanjem odnosa između Europe i Amerike, njemačkim izborima… Ima toliko stvari na dnevnom redu, a svima je, da tako blago kažem, malo dosta Balkana i dok god se njima čini da je to neka bura u čaši vode, dotle se ne misle time baviti. To je moj dojam. Ako ti sve ove velike teme vise nad glavom, one će ti sigurno prije biti na dnevnom redu nego Crna Gora.

TELEGRAM: Je li to samo bura u čaši vode?

S jedne strane, iz velike daljine može se činiti kao bura u čaši vode, ali mi znamo da su se iz vrlo slične retorike i poteza prije 30 godina, koje su se takvima činile, izlegle velike tragedije. Također smatramo da ako Europa ima neki prvi zadatak, to je onda konsolidacija vlastitog teritorija. A ovo što se zove Zapadni Balkan jest europski teritorij. Ako je netko tu glavni i odgovorni, onda je to Europska unija. Ako želiš imati politički status i utjecaj na globalnoj razini, moraš biti u stanju pospremiti svoje dvorište.

Nažalost, EU već dosta dugo nema jedinstvenu politiku. Ugrubo, postoje dvije struje. Jedna je ono što zovemo europskim vrijednostima, koji zagovaraju sve što ide u tu kategoriju – demokracija, ljudska prava, neovisno pravosuđe, slobodni mediji – a druga je populistička desnica koja to ne zagovara i ne prakticira, reprezentirano u prvom redu od Mađarske i Poljske. To dosta blokira mogućnost reagiranja, što je jako opasno za sve nas.

TELEGRAM: U apelu ste napisali da “dugogodišnje odugovlačenje procesa pristupanja EU zemljama Zapadnog Balkana potiče instinkte i akcije koji su podsjetnik na gorku prošlost. EU je, dakle, suodgovorna za destabilizaciju regije?

PUSIĆ: Ja sam veliki zagovornik toga da moraš biti prije svega odgovoran sam za sebe. Ako si ne možeš sam pomoći, barem za početak, ne može ti ni nitko drugi pomoći. Međutim, EU je proaktivnijim stavom prema integriranju jugoistočne Europe mogla sigurno to spriječiti ili bar bitno ublažiti. Samo probajte zamisliti što bi se sada događalo u Crnoj Gori da ona nije u NATO-u.

TELEGRAM: Iako pišete da situacija podsjeća na događaje koji su prije 25 do 30 godina doveli do ratova na ovim prostorima, mislite li da se 90-e doista mogu ponoviti? Stvari su ipak malo drugačije – Crna Gora je, kako ste i sami spomenuli, članica NATO-a, zar to ništa ne vrijedi?

PUSIĆ: Ima jedna izreka, koja kaže „povijest se ne ponavlja, ali se rimuje“. Drugim riječima, neće se dogoditi isto, ali treba prepoznati kad se događa slično. Kriza je već izazvana. U što ta kriza može voditi, to je pitanje. Možda ne, i nadam se da ne, u direktni rat. Ali jedan od razloga za apel je upravo to da podvučemo koliko je važno reagirati i angažirati se dok je vrijeme. Ova situacija bez daljnjega može biti test za uopće ideju prekrajanja granica ili ohrabrenje onima koji imaju ideju prekrajanja granica.

Uz to, mislim da i Rusi, u mjeri u kojoj su zainteresirani, Zapadni Balkan vide kao prostor političkog nadmetanja s Europskom unijom. Taj promijenjeni odnos između EU i Ruske Federacije traje od 2014. i još nije nađen pravi oblik komunikacije. Jedan od prostora na kojem se to političko nadmetanje događa je upravo jugoistočna Europa. A tu ne govorimo o nekim stabilnim, starim demokracijama. Uostalom, vidjeli smo što se sve može dogoditi i u starim demokracijama, kao na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ogromna, ozbiljna zemlja s institucijama starim 250 godina. Ovdje se nitko s time ne može usporediti. Institucije i same države su ovdje neusporedivo slabije i ranjivije.

TELEGRAM: Crna Gora je članica NATO-a. Je li to ipak nekakvo jamstvo stabilnosti?

PUSIĆ: Donekle da. Koliko god je Crna Gora mala, ova situacije je i vrlo važan test za NATO. Ako članstvo ništa ne znači, onda ni NATO ništa ne znači, a potencijalne konzekvence su strašne. Ali u ovom trenutku članstvo ipak nešto znači.

TELEGRAM: U apelu tvrdite da događanja u Crnoj Gori nemaju veze s vjerom, pa ni s politikom ili ideologijom.

PUSIĆ: S vjerom očito nema nikakve veze. Što se vjere tiče, SPC je najjača vjerska zajedica u Crnoj Gori, ima hram u Podgorici i ustoličenje se moglo tamo dogoditi. To raditi na Cetinju je provokacija ljudima koji su zagovornici suvereniteta i samostalnosti Crne Gore. A kad kažete da je nešto politički sukob, onda se prvenstveno misli na sukob između različitih stavova, ideologija, politika, dakle, socijaldemokrata, konzervativaca, liberala, ljudi različitih svjetonazora. Ali ne na sukob između onih koji se slažu da država postoji i da je samostalna i suverena i onih koji negiraju pravo države da postoji. Vrlo je teško voditi političku raspravu s nekim tko vam negira pravo da postojite.

TELEGRAM: Je li kontekst ovih zbivanja jasan u Bruxellesu, Berlinu itd.?

PUSIĆ: Nije. Tamo postoje pojedinci koji se bave regijom i to razumiju, ali u principu većini dužnosnika nije jasno, a iskreno rečeno, imaju sada i preče brige. Ali ni mnogima u samoj regiji to nije jasno. S jedne strane, većina ljudi se ni nije toliko udubljivala u tu temu, a s druge, postoje aktivne snage koje pokušavaju prikriti tu činjenicu i zaogrnuti je u druge teme.

TELEGRAM: Kakva je bila reakcija hrvatske politike na događaje u Crnoj Gori – primjerena ili premlaka?

PUSIĆ: Preopćenita. Ako postoji prostor na kojem je Hrvatska faktički relevantna, i treba i može i mora imati stav, onda je to jugoistočna Europa. Nećemo mi bitno utjecati ni na Poljsku, ni na Francusku ni na druge regije unutar Europe, ali na ovaj dio Europe možemo. Zato smo morali imati konkretniji, jasniji stav s nekom jasnom politikom, a ne samo s općim mjestima. Ima prostora na kojima je dovoljno da kažeš neke opće rečenice, ali ovdje to nije slučaj.

TELEGRAM: Nedavno ste izjavili „upravo su oni ljudi i one političke snage koje su na Cetinju zagovarale crnogorsku samostalnost bile one koje su u davna teška vremena za Hrvatsku organizirali demonstracije protiv agresije na Hrvatsku i skandirali ‘Oprosti nam, Dubrovniče’. Sada je vrijeme da se to vrati“. Hrvatska politika to, po vama, zasad nije vratila?

PUSIĆ: U politici nemate takav quid pro quo, to je rečeno simbolički. Ali to je tip politike koji nama treba u regiji: stav demokratskih, stabilnih država koja svaka ima pravo na svoj suverenitet, bez političke destabilizacije regije. To treba podržati.

TELEGRAM: Što je razlog takve reakcije – nedostatak politike ili nedostatak političke odlučnosti da se bude konkretniji?

PUSIĆ: To treba pitati sadašnje kreatore vanjske politike, ali nešto od toga jest.

TELEGRAM: Ministar Aleksandar Vulin izazvao je dosta reakcija u regiji sa sintagmom o „srpskom svijetu“. Grlić Radman mu odgovara da „bismo htjeli znati što to znači“. Predsjednik Srbije tvrdi da u toj sintagmi nema ništa prijeteće niti što bi ikoga ugrožavalo i da Srbiju zanimaju samo ekonomski razvoj i napredak. Kako ste Vi to shvatili?

PUSIĆ: Kao i obično, ministar Vulin se koristi kao ‘probni balon’ – njega se pusti da govori svašta, a to ostavlja prostor predsjedniku Srbije Vučiću da, ovisno o situaciji i reakciji, to ili ublaži ili prihvati ili marginalizira. To je poznata taktika u politici, da se vidi što može proći, da se da neka naznaka potencijalnim saveznicima ili da se prepoznaju i otkriju potencijalni saveznici za neku politiku. Neke stvari su možda proba, ali ipak treba razumijeti što se govori.

TELEGRAM: Hoće li EU uspjeti ‘pospremiti’ svoje dvorište?

PUSIĆ: Mi bismo u tome trebali biti vrlo aktivni, i to ne sa svojom uobičajenom figom u džepu. Slušala sam što je premijer Plenković govorio hrvatskim diplomatima – da Hrvatska želi imidž pristojne, stabilne, demokratski proeuropski orijentirane zemlje. Ne želi biti ni enfant terrible, niti zemlja slučaj.

Slijedeći taj stav, Hrvatska je u ovom trenutku jedina zemlja iz jugoistočne Europe, ali bih pri tome obuhvatila i Mađarsku, koja može promovirati unutar Europske unije racionalnu politiku prema regiji. Ali je mora formulirati. Mi je de facto nemamo. Mi imamo točkaste politike na koje utječu raznorazni parcijalni i stranački interesi, a ne zaista jasna slika i vizija naše potencijalne uloge, odgovornosti i mogućnosti i u regiji i u Europskoj uniji.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu