Može li ruski diktator zbilja završiti u Haagu? Stručnjaci za međunarodno kazneno pravo analiziraju na Telegramu

Istražitelji prikupljaju dokaze

“Objavljujem da sam odlučio nastaviti s procesom pokretanja istrage o situaciji u Ukrajini, i to što je brže moguće”, najavio je prije par dana glavni tužitelj Khan. Objasnio je zatim kako Ukrajina nije stranka prema Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda pa se stoga ne može obratiti izravno njegovom uredu. Naime, Rimski statut ključan je dokument za funkcioniranje ICC-a čija se nadležnost odnosi samo na zemlje koje su ga potpisale. Ni Rusija ni Ukrajina nisu među njima.

Ipak Khan, za kojeg poznavatelji kažu da je odličan pravnik i da ne bi ulazio u neki postupak bez da ima jasan cilj, navodi da je istraga zločina u Ukrajini ipak moguća. Ta je zemlja, iako nije potpisala Rimski statut, u dva navrata, prema Khanovim riječima, priznala jurisdikciju ICC-a za navodne ratne zločine počinjene na njezinom teritoriju. Zato Khan smatra da pravne osnove za pokretanje istrage postoje.

Glavni tužitelj ICC-a objasnio je kako je njegov ured već utvrdio i osnove sumnje da su u Ukrajini počinjeni i ratni zločini, kao i zločini protiv čovječnosti. S obzirom na to da se napadi nastavljaju Khan je kazao kako će njegova istraga obuhvatiti i sve nove zločine koje počini bilo koja od strana u sukobu, a koji spadaju pod jurisdikciju njegovog ureda.

Glavni tužitelj treba podršku

“Već sam zadužio članove svog tima da u svakoj prilici osiguraju dokaze. Zatim ćemo tražiti odobrenje od Suda za otvaranje istrage. Druga mogućnost je da jedna od stranaka Suda prijavi ovu situaciju našem uredu što bi nam omogućilo da odmah pokrenemo neovisnu istragu”, pojasnio je Khan najavljujući da će tražiti podršku međunarodne zajednice za ovu istragu, kao i dodatna financijska sredstva. Kako je u međuvremenu 39 članica Rimskog statuta prijavilo zločine u Ukrajini, Khan je istragu jučer odlučio i otvoriti.

“Osobno ću nastaviti pratiti razvoj situacije na tlu Ukrajine, te pozivati na prekid sukoba i poštivanje pravila međunarodnog humanitarnog prava”, poručio je Khan.

Hoće li ovaj glavni međunarodni tužitelj ikada uspjeti otvoriti istragu protiv Vladimira Putina? Hoće li Rusija kao država odgovarati za agresiju na Ukrajinu? Može li uopće doći do podizanja optužnice i pokretanja sudskog postupka protiv Vladimira Putina? Telegram je o tome razgovarao s dvoje hrvatskih stručnjaka za međunarodno kazneno pravo Vesnom Alaburić i Goranom Mikuličićem, koji su zastupali okrivljene pred sudom u Haagu. Komentar smo dobili i od Michaela G. Karnavasa, međunarodnog odvjetnika specijaliziranog za kazneno pravo koje zastupa pred više međunarodnih sudova.

Mikuličić: ‘Istraga je moguća, ali…’

Odvjetnik Goran Mikuličić također je uvjeren da tužiteljstvo, unatoč tome što ni Rusija ni Ukrajina ne priznaju ICC, može pokrenuti istragu. “Tužiteljstvo može oformiti tim i prikupljati dokumentaciju i dokaze. Mogu čak podignuti i optužnicu, no problem je što nakon toga. Između Rusije i ICC-a nema suradnje, a pred tim sudom nije moguće suđenje u odsutnosti. To znači da Putin nikada neće moći biti izveden pred taj sud. Ovo što se sada čini je zapravo manevar međunarodne zajednice koja želi pokazati da razmišlja ozbiljno”, smatra Mikuličić.

Na pitanje hoće li Putin, ako završi pod optužbom, moći biti uhićen kada jednom ipak napusti Rusiju, Mikuličić odgovara da će to biti moguće samo u slučaju postojanja snažne političke podloge. U protivnom i nakon napuštanja Rusije Putina će od procesuiranja štititi diplomatska putovnica.

“Legalnih instrumenata u međunarodnom pravu za Putinovo uhićenje jednostavno nema. Drugim riječima ovo čemu sada svjedočimo jest poruka Međunarodnog kaznenog suda da promatra što se od naoružanja i na koji način u Ukrajini primjenjuje, no to ima samo političku težinu”, smatra iskusni odvjetnik.

Je li moguće ustupanje progona?

Hoće li glavni međunarodni tužitelj prikupljene dokaze moći prepustiti Rusiji ili Ukrajini da one eventualno provedu postupak, nameće se pitanje s obzirom na raniju praksu haškog tužiteljstva koje je, primjerice, prepustilo dokaze Hrvatskoj da procesuira ratne zločine iz Domovinskog rata.

“Dokaze je moguće prepustiti, ali u ovom slučaju ne Ukrajini već bi ih se moralo predati Rusiji čiji je Putin, u slučaju kada bi on bio optužen, državljanin. Kada bi pak netko iz Rusije pristao predati dokaze ICC-u mislim da bi to bilo tamo tretirano kao čin veleizdaje”, zaključuje Mikuličić.

Može li Putin proći kao Milošević?

Odvjetnica Vesna Alaburić također potvrđuje da Rusija, kao ni SAD, nisu članice Rimskog statuta, što znači da ne priznaju ICC. No, Ukrajina priznaje njegovu nadležnost. Kada neka zemlja priznaje nadležnost ICC-a znači da se, objašnjava Alaburić, može voditi kazneni postupak protiv odgovornosti osoba koje čine zločine na teritoriju te zemlje.

“To znači da ICC može voditi postupak protiv Putina zbog zločina počinjenih na teritoriju Ukrajine”, navodi odvjetnica i ističe kako zločini počinjeni u Ukrajini spadaju i pod tzv. ‘agresivni rat’. Ipak, za njega je nadležnost drugačije uređena. “Za agresivni rat može se voditi postupak samo ako je zemlje potpisnica Rimskog statuta, odnosno članica ICC-a. Za one zemlje koje samo priznaju nadležnost suda, poput Ukrajine, to nije moguće”, objašnjava.

Na pitanje vjeruje li da će se ikada suditi Vladimiru Putinu zbog agresije u Ukrajini odvjetnica Alaburić odgovara: “Do suđenja bi realno teško moglo doći. No, može se promijeniti situacija u Rusiji pa bi možda neki drugi predsjednik mogao izručiti Putina ICC-u. Slično je bilo i u slučaju Slobodana Miloševića. Kad je protiv njega dignuta optužnica Srbija nije podržavala Haški sud, ali se kasnije promijenila vlast i Milošević je izručen Haagu”, podsjetila je Alaburić.

Zna se tko je arhitekt ovog rata

Michael G. Karnavas jasnog je stava kako Putin u Ukrajini čini zločine protiv čovječnosti, a moguće i ratne zločine. “Nema sumnje tko je arhitekt ovog rata i tko je najodgovorniji pojedinac za zvjerstva nad Ukrajincima. To je Putin. Velika je vjerojatnost da će zato optužbe protiv njega biti podignute i potvrđene. Sam postupak je nešto kompliciraniji i sporniji, pa tako može proći i do godinu dana prije okončanja istrage koja bi završila optužnicom”, kaže Karnavas.

“Što se tiče mogućeg Putinovog uhićenja ono je u Rusiji neizvedivo bez da se tamo dogode duboke političke promjene i da ta zemlja prijeđe iz neliberalne demokracije u liberalnu demokraciju. Kad to kažem mislim da bi u tom slučaju Putinova mogućnost putovanja izvan Rusije bila bi ozbiljno ograničena i bila bi podložna uhićenju i izručenju”, navodi odvjetnik.

Na pitanje je li istraga protiv Putina više politička poruka nego stvarni pravni slučaj Karnavas kaže: “Odvraćanje jest čimbenik, ali kako ja to vidim, sve istrage koje slijede temeljit će se na zakonskim osnovama jer se ubijaju nevini civili, te bombardiraju gradovi čak i kada je očito da nema nikakvih vojnih objekata ili ciljeva”.