Može li sada, nakon novog debakla DORH-a, pasti optužnica protiv Ivice Todorića?
O zakonitosti ključnog dokaza odlučivat će Visoki kazneni sud RH
Danas smo javili da je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu zaključilo kako financijsko vještačenje u aferi Agrokor nije zakonit dokaz. Riječ je o najskupljem vještačenju ikad provedenom u jednom postupku u Hrvatskoj. Plaćeno je čak 1,3 milijuna eura, te je Vlada RH za njega dodatno financijski poduprla DORH.
Međutim, u ovom trenutku ispada da neće biti prihvaćeno kao dokaz u procesu protiv Ivice Todorića i ostalih optuženih za golemu štetu nanijetu nekadašnjem Agrokoru. Sud je danas utvrdio da su ljudi koji su vještačili poslovanje Agrokora, istovremeno radili za izvanrednu upravu Agrokora, zbog čega su proglašeni pristranima.
Kako je moguće da se tako nešto dogodilo u ovako važnom postupku, kojem je prethodilo Todorićevo razvlašćivanje u Agrokoru preko famoznog Lex Agrokora, Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku? Hoće li cijeli proces propasti zbog ovog DORH-ovog gafa? Analizirali smo ključne momente koji ukazuju da bi se baš to moglo dogoditi.
1. Kako je odabran baš KPMG?
Iz izvora bliskih državnom odvjetništvu Telegram je doznao da se na mogući sukob interesa vještaka iz tvrtke KPMG Poljska i KPMG Hrvatska ukazivalo još tijekom istrage. Primijetili su ga ljudi koji su radili na slučaju, te o tome obavijestili svoje nadređene.
Unatoč tome za vještačenje je angažirana tvrtka KPMG Poljska, koja je, međutim, većinu posla prepustila svojim kolegama u Hrvatskoj. Oni su, pak, utvrđeno je tijekom rasprave o dokazima, bili angažirani i od strane izvanredne uprave Agrokora.
Drugim riječima radili su i za državno odvjetništvo i za oštećeni koncern.
2. Vještaci moraju biti neovisni
Prema vrijedećim pravilima vještaci u svakom postupku moraju biti neovisni.
To propisuje Članak 311. Zakona o kaznenom postupku koji, među ostalim, precizira da vještak ne može biti povezan s oštećenikom. O nepristranosti vještaka pisao je prof. dr. sc. Jozo Čizmić,
redoviti profesor u trajnom zvanju s Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. “Rad vještaka ne zahtijeva samo iznimno visok standard stručnosti – njegova razina kvalifikacije mora biti u skladu s kompleksnošću pitanja koje je podvrgnuto vještačenju – nego također i vještakovu neovisnost i nepristranost. Vještak mora ostati neovisan s obzirom na predmet vještačenja i mora biti nepristran s obzirom na odnos sa strankama”, napisao je prof. Čizmić i dodao: “Načelo objektivnosti od vještaka zahtijeva da njegov pristup bude brižljiv, točan i nepristran. To znači nepostojanje osobne
zainteresiranosti vještaka za ishod postupka u kojem vještači, da bude kompetentan, neupitne etičnosti i profesionalnog stava”.
Nepristranost vještaka jamstvo je pravednog suđenja, naveo je u više svojih presuda i Europski sud za ljudska prava.
3. Tko je uopće radio vještačenje?
Da tim vještaka koji je radio vještačenje u aferi Agrokor ne zadovoljava ove kriterije danas je zaključio Županijski sud u Zagrebu. Tim više što je sam Ismet Kamal, iz KMPG Poljska, koji je potpisao vještački nalaz, tijekom svog višednevnog svjedočenja u raspravi o zakonitosti dokaza, ustvrdio kako on zapravo i nije sudski vještak.
Potvrdio je da je za njega radio tim ljudi iz KPMG-a Hrvatska koji su pak surađivali s izvanrednom upravom Agrokora. Spominjao je prvi puta i KPMG iz Češke.
Kamal je priznao i da ne razumije hrvatski jezik, no unatoč tome stavio je svoj potpis na vještačenje tijekom kojeg su analizirani dokumenti. Je li doista takav čovjek mogao po najvišim stručnim standardima obaviti vještačenje?
4. Ima li još šanse za preokret?
Pitanje Kamalove stručnosti, uz dvojbenu objektivnost, morat će sada analizirati Visoki kazneni sud RH. Njemu će, prema proceduri, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uložiti žalbu. To je već najavljeno nakon današnje nepravomoćne odluke kojom je vještačenje postalo nezakonit dokaz.
S kojim će argumentima državno odvjetništvo braniti Kamalov nalaz nisu željeli otkriti, niti su se upuštali u analizu mogućih posljedica u slučaju da vještačenje na kraju pravomoćno bude izdvojeno iz optužnice. Nisu se osvrtali ni na cijenu vještačenja.
Istaknuli su nekoliko puta da proces još nije gotov i da žalbena faza tek slijedi. Ovdje valja podsjetiti da je Županijski sud u Zagrebu u svojoj prvoj odluci prije nekoliko mjeseci, prihvatio Kamalovo vještačenje kao zakonit dokaz. Obrane su se tada žalile i ukazale ne moguću pristranost vještaka. Visoki kazneni sud tada je žalbe prihvatio i naložio ispitivanje Ismeta Kamala.
5. Što bi se na kraju moglo dogoditi?
Doista, što sada slijedi? Visoki kazneni sud RH može prihvatiti žalbu državnog odvjetništva i vratiti Županijskom sudu u Zagrebu na novo odlučivanje odluku o zakonitosti Kamalovog vještačenja.
Moguće je da im žalbu odbije, te da odluka o nezakonitosti vještačenja postane pravomoćna. To bi značilo da ovo vještačenje ne može biti dokaz u aferi Agrokor.
Nakon toga, državno odvjetništvo moglo bi angažirati nove vještake i povjeriti im analizu poslovanja Agrokora iz vremena Ivice Todorića. Kada bi se to moglo dogoditi nemoguće je prognozirati.