Možemo li staviti politiku sa strane i sa Srbijom riješiti pitanje nestalih? Veran Matić na Telegramu tvrdi da možemo
Sutra je važan dan, u Osijeku se sastaju povjerenici za nestale. Drago Hedl razgovarao je sa srpskim
Sutra se u Osijeku održava prvi službeni sastanak povjerenika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ivice Vrkića i izaslanika srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, Verana Matića, za pitanje nestalih osoba. Nakon što je hrvatska predsjednica imenovala osječkog gradonačelnika povjerenikom za traženje nestalih osoba, njega je, nedugo nakon toga, primio srpski predsjednik Vučić. Vrkić je bio zadovoljan tim razgovorom i izrazio nadu da će njegova i Matićeva misija biti uspješna. Sada, nešto više od dva mjeseca nakon tog susreta, sastaju se Vrkić i Matić.
Veran Matić (56), kao dugogodišnji glavni urednik i direktor TV B92 stekao je zavidnu medijsku reputaciju, ne samo u Srbiji, već i u europskim i svjetskim razmjerima. Među brojnim, prestižnim međunarodnim nagradama, dodijeljenim u borbi za slobodu medija, dobio je i najveće francusko odlikovanje, orden Legije časti (2009.) Matić je sudjelovao i u nizu humanitarnih akcija, a trenutno je vrlo angažiran i u radu komisije koja istražuje ubojstva novinara u Srbiji tijekom Miloševićevog režima.
Pitamo ga, pred njegov prvi službeni susret s Ivicom Vrkićem, u svojstvu izaslanika predsjednika Srbije za nestale osobe, misli li da će biti moguće, kako se to nada njegov hrvatski kolega Vrkić, da će potragu za nestalima biti moguće prebaciti iz političke sfere u humanitarnu.
MATIĆ: Siguran sam da će naša suradnja biti bez negativnog utjecaja politike. Politika mora biti dio ove priče i maksimalno poticati napore da se ovaj veliki humanitarni problem, veliki teret u odnosima Srbije i Hrvatske, rješava na najvišoj civilizacijskoj razini, maksimalno efikasno. Nastojat ćemo onemogućiti opstrukcije koje se često pojavljuju kao dio dnevno političkih manipulacija.
TELEGRAM: Radili ste u više humanitarnih akcija, među ostalim vodite i povjerenstvo koje u Srbiji ispituje ubojstva tamošnjih novinara. Smatrate li da je ova ipak najzahtjevnija i najsloženija?
MATIĆ: Pitanje nestalih na prostorima bivše Jugoslavije je jedan od najvećih humanitarnih problema u Europi. Naravno i u našim zemljama. Bit će izuzetno teško, ali vjerujem da možemo pridonijeti da se krene u sustavno i efikasno rješavanje prvo onoga što nije sporno, a iz nekih razloga se ne rješava, na primjer pitanje više od 70 grobnih mjesta čija je lokacija poznata, a iz nekog razloga nema ekshumacije i identifikacije.
Također i više od 400 posmrtnih ostataka za koje još uvijek nema rezultata identifikacije. Važno je načiniti i jedinstvenu listu nestalih, s dosjeima u kojima će se nalaziti svi podaci, svih mogućih strana i institucija. Važno je dobiti jedinstven i neporeciv popis i sve dokumente uz imena nestalih. Svakako, i da radimo na pronalaženju novih informacijama o lokacijama za ekshumaciju.
TELEGRAM: Što vas je osobno motiviralo da prihvatite ponudu predsjednika Vučića i budete njegov specijalni izaslanik za pitanja nestalih?
MATIĆ: Pa, neko to mora raditi. Pošao sam od toga da bi to bio kontinuitet u poslu koji sam već na neki način radio u okviru tv produkcije B92, s dokumentarnim istraživačkim filmovima. Poslije emitiranja filma o ubojstvu 16 Muslimana u Sjeverinu, pohapšeni su počinitelji, a vođa grupe je osuđen na maksimalnu kaznu u Haagu. Film Vukovar posljednji rez, u produkciji TV B92, radilo je po pet hrvatskih i srpskih novinara. Film je primljen na isti način u Zagrebu i Beogradu s odličnim kritikama uključujući i reakcije obitelji nestalih i ubijenih.
S Nenadom Puhovskim imali smo koprodukciju filma o Lori. Organizirao sam dvije velike međunarodne konferencije o suočavanju s prošlošću i mislim da je ozbiljno, odgovorno suočavanje s vlastitim dijelom loše prošlosti, razjašnjavanje zločina, pitanja nestalih preduvjet za normalizaciju odnosa u regiji, pa tako i Hrvatske i Srbije. I za pomirenje. Nisam mogao ostati samo na zagovaranju tih ideja, a da ništa praktično ne pokušam.
TELEGRAM: S Ivicom Vrkićem već ste jednom bili uključeni u humanitarnu akciju kada je vašim zajedničkim naporima hrvatski branitelj Veljko Marić, u Srbiji osuđen za ratne zločine, prebačen iz zatvora u Sremskoj Mitrovici u Hrvatsku. Kakvo je vaše iskustvo u suradnji s Vrkićem?
MATIĆ: To je bilo vrlo dobro iskustvo u smislu učinkovitog reagiranja na krizu koja je oko toga bila u Hrvatskoj, ali i između dvije zemlje. Pronađeno je rješenje koje se uklapa u međudržavne dogovore i unutrašnje zakonske okvire. Gospodin Vrkić izuzetno je i sa srpske strane cijenjen za sudjelovanje u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Preduvjet da prihvatim ovaj izazov je da s druge strane postoji osoba kojoj vjerujem i koja također ne želi sudjelovati u političkim igrama oko ovako važnog humanitarnog problema.
TELEGRAM: Koliko su loši međudržavni odnosi Zagreba i Beograda prepreka da vaš i Vrkićev posao urodi plodom?
MATIĆ: Bit će to veliki izazov, svakako ćemo morati shvatiti ključne probleme i pronaći s jedne strane mehanizam da turbulencije u dnevnoj politici ne utječu na efikasnost rada, a s druge strane da kroz pozitivne rezultate pomognemo da se politički odnosi relaksiraju.
TELEGRAM: Srpski predsjednik Aleksandar Vučić primio je Ivicu Vrkića kada ga je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović imenovala svojim izaslanikom za pitanje nestalih osoba. Imate li vi recipročan poziv s Pantovčaka?
MATIĆ: Imao sam priliku upoznati hrvatsku predsjednicu i nekoliko se puta s njom susreti. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mi je čestitala na imenovanju i vjerujem da će se uskoro dogoditi i susret. Svakako bih volio da prije toga imam adekvatnu sliku problema kao i neke zajedničke zaključke s Ivicom Vrkićem.
TELEGRAM: Što očekujete od sutrašnjeg, prvog službenog susreta s Vrkićem u Osijeku?
MATIĆ: Da postavimo temelje za suradnju, razmijenimo informacije o tome što su glavni problemi koje smo do sada uočili i napravimo neki okvirni plan rada, kratkoročni, kao i da definiramo dugoročne ciljeve. Već sam spominjao neke na početku.
TELEGRAM: Imate li bar načelnu ideju kako započeti taj kompleksan posao?
MATIĆ: Da, imam, ali bih o tome prvo razgovarao s Ivicom Vrkićem.
TELEGRAM: Vrkić naglašava kako on vidi vaše djelovanje: kaže da vaš posao nije tražiti Srbe ili Hrvate, već nestale, bez obzira koje su nacionalnosti, te da vaš posao nije ni progoniti one koji su odgovorni za nečiju smrt, jer je to posao nekih drugih institucija. Mislite li da će to biti moguće?
MATIĆ: Potpuno se slažem s njegovim stavom. Tužiteljstva moraju razviti dinamičniju suradnju. Već sam rekao kako osjećam da sam više izaslanik obitelji nestalih. Vjerujem da je važno ostvariti izuzetnu suradnju s udrugama/udruženjima obitelji nestalih. Da nastojimo utjecati na stvaranje koalicije snaga koje na sličan način razmišljaju oko rješavanja sudbine nestalih.
TELEGRAM: Bojite li se da bi politika ipak mogla utjecati na vaš i Vrkićev posao, u smislu nekakve ravnoteže, reciprociteta: za jednog našeg nađenog, dat ćemo vam jednog vašeg?
MATIĆ: Ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bih prihvatio da radim na taj način. Ja nisam političar. I dalje vodim humanitarni Fond B92, nemam namjeru na ovom angažmanu praviti bilo kakvu karijeru. Isključivo mi je važno da pomognem na rješavanju ovog važnog pitanja od slučaja do slučaja, od mjesta stradanja do grobnog mjesta, bez vođenja računa o tome koji je nacionalni predznak. Zbog toga se i zalažem za jedinstven popis. Shvatim li da neću moći raditi na ovakav način već da mi se nameću reciprociteti, svakako ću o tome obavijestiti javnost i odstupiti.