Pola godine prije početka one koja nosi parlamentarne izbore, ključne političke odluke uvijek su one o – koalicijama. U ovoj, 2023. godini, s obzirom na odnos snaga, jasno je da je najvažnija politička odluka ona hoće li dvije najjače stranke s lijeve strane političkog spektra zajedno na izbore.
SDP je za takvu kombinaciju itekako zainteresiran, no Možemo! se već jako dugo o tome ne izjašnjava. Kako Telegram doznaje, ta ključna odluka u pripremi za izbornu godinu bit će donesena u nekoliko narednih tjedana.
Promjena narativa
Odluka o tome hoće li Možemo! u predizbornu koaliciju sa SDP-om presudno će definirati cijeli narativ oko izbora na kojima Andrej Plenković želi osvojiti rekordni treći premijerski mandat. A time usmjeriti i cijeli tok predizborne kampanje i, u krajnjoj liniji, pravca kojim bi Hrvatska mogla ići do kraja desetljeća.
HDZ je pojedinačno neupitno najjača stranka od izbora u srpnju 2020. godine naovamo – svaka anketa u posljednje tri godine je to jasno pokazivala. Često je rejting HDZ-a znao biti i dvostruko veći od prvog pratitelja (SDP-a, unatoč svim unutarnjim krizama koje je ta stranka prolazila).
Prednost sve tanja
Međutim, ako se pogledaju zajednički rezultati SDP-a i Možemo!, ta prednost odjednom izgleda tanka, odnosno, što je još važnije – sve tanja. HDZ, naime, po prosjeku anketa od početka ove godine uglavnom stagnira. SDP i Možemo! rastu – pomalo, ali rastu. Razmak između HDZ-a i te dvije stranke je početkom godine bio 6,4, a krajem svibnja bio je 4,6 posto.
Štoviše, u posljednjem objavljenom istraživanju javnog mnijenja, CRO Demoskopu (koje u principu daje nešto manju potporu HDZ-u nego druga redovna mjesečna anketa), ta razlika je najmanja moguća – HDZ ima 26,2, a SDP i Možemo zajedno 26,1 posto. Jasno je, stoga, koliku bi promjenu u priči oko odnosa na političkoj sceni mogla donijeti odluka o zajedničkom izlasku na izbore dvije oporbene stranke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bijes i d’Hondt
Čini se, pritom, da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od onih u kojima bi glavni pokretač moglo biti nezadovoljstvo prema potezima vlasti, što bi brojke one liste koju birači percipiraju kao najjaču alternativu HDZ-u moglo dodatno pogurati prema gore.
Uz sve to, eventualni dogovor o zajedničkom nastupu Možemo! i SDP-a mogao bi učiniti da u većini izbornih jedinica u njihovom dresu odigra i jedan od važnijih sudionika svih hrvatskih parlamentarnih izbora – gospodin d’Hondt. Taj način preračunavanja glasova, naime, favorizira najjače liste, koje dobiju najviše mandata na ime glasova onih koji su ostali ispod izbornog praga.
Teret poraza
Naravno, postoji sasvim realna opcija i da Možemo! odluči da će na izbore samostalno – da je u stranci nepodijeljeno mišljenje da treba u predizbornu koaliciju sa SDP-om ne bi se vijest o toj odluci ovoliko iščekivala. Samostalan izlazak na izbore, odnosno vjerojatno zajednička lista s dijelom manjih stranaka s kojima surađuju, mogao bi biti korak prema daljnjem etabliranju ove platforme kao izbora za lijeve birače, s perspektivom da vremenom prestignu SDP. Naravno, ako bi na izborima postigli dobar rezultat, koji bi bio barem na razini sadašnjeg anketnog rejtinga (oko devet posto).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Moglo bi se argumentirati i kako bi samostalnim izlaskom Možemo! i zeleno-lijevi blok održali nužni odmak prema SDP-u, no toj priči bi mogla kontrirati – stvarnost. Možemo! i SDP su, naime, u koaliciji u Zagrebu, istina poslijeizbornoj, kao što bi vjerojatno bili i u koaliciji na razini države – da zbroj samostalno osvojenih mandata te dvije stranke bude dovoljan za formiranje Vlade.
Ali, to je vrlo, vrlo teško zamislivo. Mnogo manje teško je zamisliti da HDZ (i uz pomoć d’Hondta) ostane na vlasti, a da teret krivnje za to padne na one koji se nisu htjeli dogovoriti o zajedničkom nastupu.
Čemu se može nadati HDZ
Skora odluka Možemo! o tome hoće li u predizbornu koaliciju, dakle, itekako je važna i za sam HDZ. Za njih je, kao i za svaku relativno najjaču stranku u bilo kojoj državi, nesumnjivo najbolja opcija da svi idu samostalno i da koalicija ni ne bude. Ako se, pritom, u kampanji još Možemo! i SDP pokače – a pokačili bi se, jer love u sličnom biračkom bazenu – tim bolje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, za HDZ postoji i neloš razvoj situacije i ako se dvije najjače oporbene stranke, one čiji se dah već pomalo osjeća za vratom, dogovore o zajedničkom nastupu na izborima. To bi se dogodilo ako SDP i Možemo!, odmah nakon objave predizbornog “braka” krenu s podjelom “imovine”, odnosno uobičajenim dogovaranjem o tome kako će koja stranka biti pozicionirana na zajedničkim izbornim listama.
Vežite se, polijećemo
Ta vrsta preciznog političkog dogovaranja itekako ima smisla – jer nije svejedno ide li se u koaliciju u kojoj stranka A ima 80, a strana B 20 posto izglednih mandata ili je omjer 50:50 ili možda 20:80. No, ono što je za birače neusporedivo bitnije bilo bi da te dvije stranke krenu jako i prioritetno u dogovaranje zajedničkog, konkretnog i ostvarivog političkog programa nove vlasti (hint: takav politički program ne bi bio “maknut ćemo zločinačku organizaciju i svi će bit’ bogati i sretni”).
Uglavnom, što god članovi Možemo! odlučili narednih dana, jedna stvar je izvjesna. Dobro došli u superizbornu godinu. Kalendarski je, istina, udaljena još više od šest mjeseci, ali, evo, upravo počinje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Možemo! u idućih par tjedana konačno odlučuje ide li na izbore sa SDP-om. Posljedice bi mogle biti značajne
Razlika između rejtinga ove dvije stranke i HDZ-a sve je manja. Po zadnjoj anketi iznosi 0,1 posto
Za HDZ je, kao i za svaku relativno najjaču stranku u bilo kojoj državi, nesumnjivo najbolja opcija da svi idu samostalno i da koalicija ni ne bude. Ako se, pritom, u kampanji još Možemo! i SDP pokače - a pokačili bi se, jer love u sličnom biračkom bazenu - tim bolje
Pola godine prije početka one koja nosi parlamentarne izbore, ključne političke odluke uvijek su one o – koalicijama. U ovoj, 2023. godini, s obzirom na odnos snaga, jasno je da je najvažnija politička odluka ona hoće li dvije najjače stranke s lijeve strane političkog spektra zajedno na izbore.
SDP je za takvu kombinaciju itekako zainteresiran, no Možemo! se već jako dugo o tome ne izjašnjava. Kako Telegram doznaje, ta ključna odluka u pripremi za izbornu godinu bit će donesena u nekoliko narednih tjedana.
Promjena narativa
Odluka o tome hoće li Možemo! u predizbornu koaliciju sa SDP-om presudno će definirati cijeli narativ oko izbora na kojima Andrej Plenković želi osvojiti rekordni treći premijerski mandat. A time usmjeriti i cijeli tok predizborne kampanje i, u krajnjoj liniji, pravca kojim bi Hrvatska mogla ići do kraja desetljeća.
HDZ je pojedinačno neupitno najjača stranka od izbora u srpnju 2020. godine naovamo – svaka anketa u posljednje tri godine je to jasno pokazivala. Često je rejting HDZ-a znao biti i dvostruko veći od prvog pratitelja (SDP-a, unatoč svim unutarnjim krizama koje je ta stranka prolazila).
Prednost sve tanja
Međutim, ako se pogledaju zajednički rezultati SDP-a i Možemo!, ta prednost odjednom izgleda tanka, odnosno, što je još važnije – sve tanja. HDZ, naime, po prosjeku anketa od početka ove godine uglavnom stagnira. SDP i Možemo! rastu – pomalo, ali rastu. Razmak između HDZ-a i te dvije stranke je početkom godine bio 6,4, a krajem svibnja bio je 4,6 posto.
Štoviše, u posljednjem objavljenom istraživanju javnog mnijenja, CRO Demoskopu (koje u principu daje nešto manju potporu HDZ-u nego druga redovna mjesečna anketa), ta razlika je najmanja moguća – HDZ ima 26,2, a SDP i Možemo zajedno 26,1 posto. Jasno je, stoga, koliku bi promjenu u priči oko odnosa na političkoj sceni mogla donijeti odluka o zajedničkom izlasku na izbore dvije oporbene stranke.
Bijes i d’Hondt
Čini se, pritom, da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od onih u kojima bi glavni pokretač moglo biti nezadovoljstvo prema potezima vlasti, što bi brojke one liste koju birači percipiraju kao najjaču alternativu HDZ-u moglo dodatno pogurati prema gore.
Uz sve to, eventualni dogovor o zajedničkom nastupu Možemo! i SDP-a mogao bi učiniti da u većini izbornih jedinica u njihovom dresu odigra i jedan od važnijih sudionika svih hrvatskih parlamentarnih izbora – gospodin d’Hondt. Taj način preračunavanja glasova, naime, favorizira najjače liste, koje dobiju najviše mandata na ime glasova onih koji su ostali ispod izbornog praga.
Teret poraza
Naravno, postoji sasvim realna opcija i da Možemo! odluči da će na izbore samostalno – da je u stranci nepodijeljeno mišljenje da treba u predizbornu koaliciju sa SDP-om ne bi se vijest o toj odluci ovoliko iščekivala. Samostalan izlazak na izbore, odnosno vjerojatno zajednička lista s dijelom manjih stranaka s kojima surađuju, mogao bi biti korak prema daljnjem etabliranju ove platforme kao izbora za lijeve birače, s perspektivom da vremenom prestignu SDP. Naravno, ako bi na izborima postigli dobar rezultat, koji bi bio barem na razini sadašnjeg anketnog rejtinga (oko devet posto).
Moglo bi se argumentirati i kako bi samostalnim izlaskom Možemo! i zeleno-lijevi blok održali nužni odmak prema SDP-u, no toj priči bi mogla kontrirati – stvarnost. Možemo! i SDP su, naime, u koaliciji u Zagrebu, istina poslijeizbornoj, kao što bi vjerojatno bili i u koaliciji na razini države – da zbroj samostalno osvojenih mandata te dvije stranke bude dovoljan za formiranje Vlade.
Ali, to je vrlo, vrlo teško zamislivo. Mnogo manje teško je zamisliti da HDZ (i uz pomoć d’Hondta) ostane na vlasti, a da teret krivnje za to padne na one koji se nisu htjeli dogovoriti o zajedničkom nastupu.
Čemu se može nadati HDZ
Skora odluka Možemo! o tome hoće li u predizbornu koaliciju, dakle, itekako je važna i za sam HDZ. Za njih je, kao i za svaku relativno najjaču stranku u bilo kojoj državi, nesumnjivo najbolja opcija da svi idu samostalno i da koalicija ni ne bude. Ako se, pritom, u kampanji još Možemo! i SDP pokače – a pokačili bi se, jer love u sličnom biračkom bazenu – tim bolje.
No, za HDZ postoji i neloš razvoj situacije i ako se dvije najjače oporbene stranke, one čiji se dah već pomalo osjeća za vratom, dogovore o zajedničkom nastupu na izborima. To bi se dogodilo ako SDP i Možemo!, odmah nakon objave predizbornog “braka” krenu s podjelom “imovine”, odnosno uobičajenim dogovaranjem o tome kako će koja stranka biti pozicionirana na zajedničkim izbornim listama.
Vežite se, polijećemo
Ta vrsta preciznog političkog dogovaranja itekako ima smisla – jer nije svejedno ide li se u koaliciju u kojoj stranka A ima 80, a strana B 20 posto izglednih mandata ili je omjer 50:50 ili možda 20:80. No, ono što je za birače neusporedivo bitnije bilo bi da te dvije stranke krenu jako i prioritetno u dogovaranje zajedničkog, konkretnog i ostvarivog političkog programa nove vlasti (hint: takav politički program ne bi bio “maknut ćemo zločinačku organizaciju i svi će bit’ bogati i sretni”).
Uglavnom, što god članovi Možemo! odlučili narednih dana, jedna stvar je izvjesna. Dobro došli u superizbornu godinu. Kalendarski je, istina, udaljena još više od šest mjeseci, ali, evo, upravo počinje.