Možemo! želi ulicu u Zagrebu nazvati po Milki Planinc. Nastao je urnebes: 'Izgleda da misle da je ona bila YU Greta'
Planinc je bila jedna od najkontroverznijih figura komunizma, uvela je i sustav 'par-nepar'
Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji Grad-Medveščak većinom je glasova usvojilo zaključak kojim predlažu da se u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu uvrsti i ime Milke Planinc, nekadašnje predsjednice jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća (SIV), odnosno premijerke, koja je u kolektivnoj memoriji ponajviše upamćena po progonu prvaka Hrvatskog proljeća te katastrofalnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se Jugoslavija nalazila zbog čega je njezin kabinet donosio izuzetno nepopularne mjere koje su i danas, desetljećima kasnije, simbol neimaštine i propasti.
Među takvim mjerama je i notorni sustav “par-nepar”, koji se početkom 80-ih godina prošlog stoljeća primjenjivao zbog nestašice goriva pa su automobili s parnim brojem registarske pločice smjeli voziti jedne, a oni s neparnim druge dane u tjednu.
Goluža: ‘Pitali smo ih znaju li oni tko je ona stvarno bila’
Kako javlja Novi list, na ideju da nepopularna političarka, koja je preminula 2010. godine, dobije ulicu u hrvatskoj metropoli, došao je vijećnik platforme Možemo! u spomenutoj gradskoj četvrti Igor Piet Rešetnik. Njegov prijedlog je podržalo deset vijećnika, tri su bila protiv, a jedan suzdržan. No, akt gradske četvrti tek je prvi korak u poduljoj proceduri tako da nipošto nije jamstvo da će Planinc u konačnici i dobiti ulicu, s obzirom da je ipak riječ o osobi koju prate kontroverze.
“Dvojica kolega iz HDZ-a i ja bili smo protiv. U obrazloženju tog zaključka za Milku Planinc je bilo rečeno da je ona nekad živjela u našem kvartu, da je bila utjecajna žena, premijerka i da zaslužuje imati ulicu u Zagrebu. Pitao sam ih znaju li oni tko je stvarno bila Milka Planinc, ali Možemo!, kojima je Urša Raukar Gamulin tu kod nas najveći autoritet, jednostavno su to izglasali”, izjavio je za Novi list vijećnik gradske četvrti, ujedno i zastupnik u Gradskoj skupštini, Mostov Trpimir Goluža.
Rada Borić nije sigurna kako vrednovati doprinose Planinc
Sljedeća je instanca Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine, na čelu s Radom Borić, nekadašnjom zastupnicom Nove ljevice u Saboru. “Nama ovaj zahtjev nije dosad došao. Kada ga zaprimimo onda ćemo odlučivati hoćemo li ga uvrstiti u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu. Svatko može nešto ovakvo predložiti, pojedinci, a u posljednje vrijeme to najčešće čine upravo vijeća gradskih četvrti, ali nema automatizma, Odbor donosi odluku o uvrštavanju u Fond imena. U slučaju naše pozitivne odluke, po novom zakonu svako ime predloženo za javnu površinu mora proći javno savjetovanje. Tek kada se to obavi, Odbor može predložiti Gradskoj skupštini da se nekoj javnoj površini dodijeli određen naziv, a ona to zatim prihvaća ili ne”, pojasnila je Rada Borić.
Ona ističe da se izbjegava preimenovanje postojećih ulica, a istovremeno je problem što nedostaje novih javnih površina koja bi mogla krasiti imena ljudi iz Fonda u koji bi sada mogla ući i Planinc. Ipak, Borić i sama dvoji je li bivša jugoslavenska premijerka baš toliko zaslužna Zagrepčanka. “Što se konkretno tiče Milke Planinc, mogu reći da je ona bila naša prva premijerka, ali upitno je kako ćemo vrednovati njezin doprinos. Ne mogu ništa prejudicirati prije nego što doista dobijemo taj prijedlog i raspravimo ga na Odboru, a možda, ako nam to zatreba, zatražimo i nečiju stručnu ekspertizu”, zaključila je.
Hasanbegović: ‘Misle li oni da je Planinc bila jugo Greta?’
Povjesničar i saborski zastupnik iz kluba Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović u izjavi za Jutarnji list pita se je li moguće da je Zagreb u 21. stoljeću, u EU, postao oaza boljševičke nostalgije. “Je li ova odluka konačni dokaz da je iza franšize Možemo!, njihova klimatskog ludila i lezbijskog sindikalizma, ustvari baštinjenje propalog jugoslavenskog komunizma? Možda oni misle da je Milka Planinc jugoslavenska Greta Thunberg. Nadam se da će ta odluka ostati na trenutnoj bizarnosti i da neće ići dalje”, izjavio je.
Povjesničar Tvrtko Jakovina također dvoji u mudrost ideje o davanju ulice Milki Planinc. “Razdoblje od 1971. do 1990. vjerojatno je najlošije istraženo. Puno toga je ostalo neobjašnjeno i nerasvijetljeno, prema tome i Planinc, čije bi ime moglo biti prijeporno”, izjavio je.