MUP opet baš ne govori cijelu istinu; Europska komisija planira nadzor nad postupanjem policije prema migrantima
Uredu pučke pravobraniteljice MUP i dalje ne dozvoljava kontrolu evidencija policijskih postupanja
Stvar se doista usložnjava. Proljeće je. Migranata je, očekivano, sve više u BiH, očekuje se i dolazak novih tisuća ljudi s juga Europe i sve je više pokušaja ilegalnih ulazaka u Hrvatsku.
Dolaze i europski izbori, a 30 europarlamentaraca s ljevice i centra žestoko je napalo i Hrvatsku i Europsku komisiju zbog tretmana migranata na našoj granici. Jedan od razloga za kritiku i tih europarlamentaraca i mnogih drugih u EU i Hrvatskoj uznemirujuće je saznanje da je Pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, po svemu sudeći, ove jeseni potpuno protuzakonito zabranjen uvid u policijski sustav.
Kako doznajemo, Uredu pravobraniteljice je taj uvid zabranjen i dalje – u policijskim upravama koje se nalaze na području na kojem migranti ulaze u Hrvatsku. Podsjetimo, Vidović je prije nekoliko mjeseci opisala kako djelatnicima njenog ureda i njoj osobno djelatnici MUP-a na terenu ne dopuštaju uvid u policijski sustav, u kojem se nalaze podatci iz policijske evidencije o postupanju prema migrantima. Situacija se očito nije promijenila.
Povrh svega, MUP oko migrantske problematike, kako je utvrdio Telegram, još jednom javno baš i nije govorio istinu.
Sreća, veselje i učinkovitost
Radi se o nadzornom mehanizmu koji je EK, nakon odobravanja dodatnih 6,8 milijuna eura za nadzor granice u prosincu, obećala uvesti u svrhu kontrole jesu li sve mjere koje hrvatska policija poduzima na granici u skladu s europskim pravilima azila i poštivanjem ljudskih prava. Taj mehanizam su u svom pismu, s mnoštvom pitanja, apostrofirali i europarlamentarci prošlog tjedna – s obzirom da se o njemu zasad ne zna ništa.
Po odgovoru koji smo na konkretna pitanja o nadzornom mehanizmu dobili iz MUP-a, čini se da problema nema. Naime, iz MUP-a su odgovorili kako su “14. ožujka 2019. godine s Uredom visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Hrvatskim pravnim centrom zaključili Protokol o provedbi projekta „Praćenje postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova na području nezakonitih migranata i azila“ u 2019. godini”, čime su nastavili sličnu suradnju iz prošle godine.
Štoviše, vele da je u vezi provedbe predmetnog projekta te o planu ostalih aktivnosti za namjensko korištenje ovih EU sredstava “na transparentan način upoznata Europska komisija koja je u nekoliko prigoda izrazila zadovoljstvo odabranim partnerima te pohvalila brzu i uspješnu prijavu projekata koji će se financirati iz sredstava namijenjenih praćenju postupanja u upravljanju državnom granicom”. Ukratko, sreća, veselje i učinkovitost. Problem je u tome što stvari stoje nešto drugačije.
Kontrola, ali u laboratorijskim uvjetima
Prema informacijama koje je Telegram dobio iz Europske komisije, detalji nadzornog mehanizma – koji je, dakle, bio najavljen u prosincu, kada je Hrvatskoj dodijeljeno 6,8 milijuna eura – još uvijek se finaliziraju u suradnji s hrvatskim vlastima na tehničkoj razini. Iz toga jasno proizlazi da Protokol o suradnji s UNHCR-om i Hrvatskim pravnim centrom nije jedina kontrola koju predviđaju u Bruxellesu.
Taj će Protokol, po svemu sudeći, biti samo nadopuna nadzornom mehanizmu koji bi tek trebao biti uspostavljen kao dio potpisanog sporazuma o dodjeli europske hitne pomoći u upravljanju migracijama i granicama. Drugim riječima, iako je Protokol također dio kontrole koju su najavili iz Bruxellesa, ipak predstavlja tek jedan element tog nadzora.
Teško da bi Protokol, kojim se hvali MUP, došao i blizu toga da zadovolji očekivanja europarlamentaraca koji su prošli tjedan pisali Komisiji, ali i bilo kakva očekivanja o kontroli nad postupanjem policije prema migrantima koji prelaze zelenu granicu. Protokol o provedbi projekta za ovu godinu još nije objavljen, jer ga Vlada nije službeno usvojila. No, ako je isti kao i onaj istoimeni potpisan prošle godine, radi se, zapravo, o kontroli papirologije. I to u izrazito laboratorijskim uvjetima.
Strogo ograničeno kretanje
Po lanjskom Protokolu, dakle, pravnici HPC-a i djelatnici UNHCR-a godišnje imaju pravo na 13 kontrola, od toga 11 na unaprijed određenim lokacijama, te dva ad hoc obilaska. No, i ti neočekivani dolasci se moraju, s točnim vremenom i lokacijom, najaviti čak tri dana ranije. Nadalje, “kontrolori” postupanja MUP-a prema ilegalnim migrantima na terenu imaju pravo uvida u spise i to u nazočnosti službenika MUP-a koji vodi postupak.
Obvezni su, pritom, pridržavati se uputa ovlaštenih djelatnika MUP-a “o ograničenju kretanja u zaštićenim područjima (granični prijelazi i Prihvatni centri za strance)”. Ako na to ne pristanu, kaže se doslovno u Protokolu, “neće im biti dozvoljen ulaz u zaštićena područja”. Naposljetku, završni izvještaj o nadzoru koji se, u suradnji s MUP-om sastavlja na kraju godine – neće se objavljivati, već će u javnost samo njegov sažetak.
Tehnički razlozi
Kako je po vremenskom rasporedu izvedbe projekta završni izvještaj trebao biti gotov u prosincu prošle godine, tražili smo objašnjenje zašto nema objavljenog makar njegovog sažetka. U odgovoru HPC-a koji potpisuje predsjednica te udruge Goranka Lalić Novak kažu nam da izvještaj nije još gotov “zbog tehničkih razloga”.
“Projekt za 2018. godinu uključivao je uvid u spise o postupanju prema nezakonitim migrantima, potencijalnim tražiteljima međunarodne zaštite u izabranim policijskim postajama. U tom smislu željeli bismo istaknuti da nemamo uvid u postupanje policijskih službenika na zelenoj granici na koje se referiraju međunarodne i nevladine organizacije, te pučka pravobraniteljica gospođa Lora Vidović”, odgovorili su nam iz HPC-a na seriju konkretnih pitanja o tome jesu li imali ikakav konkretan uvid u navodno sporna postupanja policije. Očito – nisu.
Samo načelno
Na seriju sličnih pitanja, iz UNHCR-a odgovaraju jednako načelno. Uz navođenje niza aktivnosti koje UNHCR inače u svom radu poduzima za zaštitu prava migranata, uključujući i izvješćivanje o svim primjerima mogućeg nezakonitog protjerivanja, kaže se i kako “UNHCR nadzire postupanje policijskih službenika kako bi se utvrdilo da li su namjere za traženje azila prepoznate i potencijalni tražitelji upućeni u postupak. Ukoliko je potrebno, UNHCR intervenira pred vlastima kako bismo osigurali da poštuju svoje obveze prema međunarodnom i europskom izbjegličkom pravu. Ove aktivnosti su regulirane Protokolom o nadziranju granice potpisanim 11. prosinca 2017.g. između Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog pravnog centra i UNHCR-a”.
O nadzornom mehanizmu o kojem je govorila Europska komisija, dakle, ni HPC, ni UNHCR, iako upitani, nisu rekli niti jednu jedinu riječ.
Niti izbliza dovoljno
Savršeno je jasno da Protokol koji je MUP spominjao u odgovoru Telegramu na pitanja o nadzornom mehanizmu nije ni izbliza dovoljan. Iako će oni koje se bave ovom problematikom kazati kako je i ova, zapravo sterilna vrsta kontrole nad postupanjem prema nezakonitim migrantima bolja od ničega, te kako će ljudi iz udruga koje je provode steći makar kakvo-takvo iskustvo, razvidno je kako Protokol ne može odgovoriti na niti jedno relevantno pitanje o postupanju hrvatske policije na granici.
Uostalom, dosta je pogledati zahtjeve koje su Komisiji uputili europarlamentarci vezano za nadzorni mehanizam. Oni, naime, od EK traže da ih se izvijesti o svim koracima koji su poduzeti kako bi mehanizam bio neovisan. Protokol se, međutim, provodi u suradnji s MUP-om. Traže da nadzorni mehanizam o svojim nalazima i zaključcima pruža redovne i javne izvještaje. Jedino što je javno u izvještavanju o provedbi Protokola je objava njegovog sažetka, o kojem se moraju pismeno očitovati i suglasiti HPC, UNHCR i MUP, a redovno izvještavanje ne postoji.
Naposljetku, europarlamentarce zanimaju i poduzeti koraci kojima bi mehanizam dobivao informacije od međunarodnih i nevladinih udruga, te surađivao s Pučkom pravobraniteljicom. Onom kojoj se suradnja na terenu svodi na to da joj se ne dozvoljava niti ulazak u policijski informacijski sustav.