N1 televizija uskoro gubi veliki dio gledatelja. Tihomir Ladišić za Telegram govori o borbi za opstanak

Prozvani direktor programa

Pišu i kako su, vođeni interesom korisnika, u A1 usprkos tome bili spremni „na duži period platiti i znatno veću cijenu distribucije od tržišno opravdane“, ali uvjeti koje je zatražila United Grupa naprosto su im bili neprihvatljivi. Tvrde i da im nikada nije službeno ponuđena mogućnost distribuiranja programa N1 televizije bez naknade, o čemu je govorio programski direktor te televizije.

Svoju stranu priče za Telegram je iznio baš taj prozvani direktor programa i vijesti N1 televizije, Tihomir Ladišić. Osim saznanja o pregovorima između United Grupe i A1, Ladišić nam je govorio o zahtjevima za izmjenama Zakona o elektroničkim medijima koje su s N1 uputili prema Vladi RH, te o načinima na koje će televizija pokušati nadoknaditi gubitak velikog broja gledatelja s kojim će se suočiti u ponedjeljak.

TELEGRAM: Koliko vas je iznenadila odluka A1 da prekine emitiranje programa N1 televizije?

LADIŠIĆ: Iznenadio nas je način na koji je odbijena bilo kakva mogućnost nastavka emitiranja N1 kanala pod uvjetima koji su postojali do sada, posebno zbog činjenice da je naša gledanost višestruko porasla. Kako je riječ o news kanalu, važno je naglasiti da pregovori o N1 više nisu bili povezani sa sportskim kanalima. Mi smo javno rekli ono iza čega stojimo od početka: da smo zbog naših gledatelja spremni ustupiti naš kanal i besplatno sve do trenutka kada se pronađe rješenje.

Rješenje nažalost nije pronađeno posljednje dvije godine. A rješenje bi bila promjena Zakona o elektroničkim medijima ili raspisivanje natječaja za frekvenciju koja bi nam omogućila da budemo dostupni svim gledateljima u Hrvatskoj. Sada više nema više nikakve priče oko zajedničkih sportskih kanala, sportskih prava i slično. Mi želimo biti dostupni gledateljima.

TELEGRAM: Prošloga tjedna United Grupa je objavila da je došlo do problema u pregovorima o nastavku suradnje s Hrvatskim Telekomom. Jesu li ti problemi riješeni?

LADIŠIĆ: Kako su ostala još dva ili tri mjeseca do isteka aktualnog ugovora, u Hrvatski Telekom je poslan upit o nastavku suradnje. Stigao je općeniti odgovor da nastavak suradnje pod sadašnjim uvjetima neće biti moguć. Nakon toga više nije bilo kontakata.

TELEGRAM: Je li United Grupa operateru A1 ponudila nastavak suradnje pod istim uvjetima po kojima ste surađivali i do sada? UG kaže da jest, A1 tvrdi da je za N1 i dva kanala Sport Kluba zatražena 28 posto viša cijena od one koju su dosad plaćali za 15 kanala.

LADIŠIĆ: Iako nisam sudjelovao u pregovorima, po mojem saznanju prvo je bila riječ o tome da se suradnja nastavi potpuno pod istim uvjetima, s istom cijenom kao što je to bilo do sada. U tom trenutku govorilo se o svih 15-ak kanala u ponudi, uključujući dječje i sportske kanale. To je bio inicijalni krug pregovora. Ispostavilo se da je za A1 to neprihvatljivo. Oni su izrazili interes za distribuciju N1 i dva najgledanija Sportklub kanala.

Kada se više ne razgovara o grupi kanala, nego se razgovara o pojedinačnim kanalima, ponuda je drugačija. U tom se slučaju svaki kanal procjenjuje po njegovoj tržišnoj vrijednosti. Kada za A1 ni to nije bilo prihvatljivo, mi smo javno rekli da smo spremni izdvojiti N1 u posebnu ponudu. Smatramo da je ovo kritičan trenutak zbog činjenice da smo u predizbornoj kampanji, i da ne postoji niti jedan drugi način da trenutno dođemo do gledatelja.

Zbog toga smo bili spremni N1 program ustupiti besplatno, i to sve dok se problem ne riješi, a rješenje je po nama promjena zakona ili raspisivanje nove frekvencije za emitiranje N1 programa. Na to nije bilo odgovora iz A1, što budi sumnju u to da nije problem u bilo kakvim komercijalnim uvjetima, nego se radi o jednostavnoj odluci dva operatera da jedan od najgledanijih kanala u svojoj ponudi naprosto eliminiraju s tržišta.

TELEGRAM: Je li došlo do pada gledanosti N1 televizije, pada kvalitete programa ili nekog drugog događaja koji bi objasnio gubitak interesa A1 za nastavak suradnje?

LADIŠIĆ: N1 je najbrže rastući kanal na hrvatskom tržištu. Rezultati koje smo zabilježili proteklih godina su nevjerojatni. Još jednom kažem koliko je prekid suradnje nevjerojatna odluka A1 telekoma: u ovom trenutku na stranicama Vijeća za elektroničke medije postoji dva istraživanja dviju kompanija koje prate istraživanje gledanosti na hrvatskom tržištu. U oba istraživanja je N1 najgledaniji kanal od onih koji nisu u zemaljskoj distribuciji, i to kod oba telekom operatera.

Što se tiče apsolutnog dosega, mi u ovom trenutku s 50 posto teoretskog dostupa na tržištu konkuriramo gledanošću kanalima s nacionalnom digitalnom free to air frekvencijom. Dakle, to pokazuje koliko u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji gledatelja koji žele pratiti news kanal u realnom vremenu, koji dnevno ugošćava 10 do 15 gostiju iz svih mogućih političkih grupacija, i u kojem zaista nastojimo biti ono što vjerujemo da bi javni servis trebao biti.

TELEGRAM: Stoji li još uvijek Vaša ponuda da će program N1 na teleoperaterima biti besplatno dok se ne nađe drugo rješenje? Koliko dugo bi N1 televizija mogla tako funkcionirati?

LADIŠIĆ: Mi smo rekli da možemo ponuditi šest mjeseci besplatnog programa. Uvjereni smo da je šest mjeseci rok u kojem se može naći ozbiljno i zadovoljavajuće rješenje. Pritom smo se prije svega vodili interesom ljudi koji nas gledaju, jer mislimo da je ovdje prije svega riječ o gledateljima.

TELEGRAM: Iz A1 su donedavno ponavljali da su i dalje zainteresirani za emitiranje programa N1 televizije. Ima li još uvijek šanse da dođe do dogovora prije 29. ožujka?

LADIŠIĆ: Prema informacijama koje ja imam, nema. Da je postojala volja to se moglo riješiti vrlo brzo i vrlo jednostavno. Ono što je moja sumnja i mojih kolega jest da je ovdje zaista riječ o kartelskom dogovoru dva telekoma koji su odlučili eliminirati N1 iz svoje distribucije.

TELEGRAM: Hajdemo o onoj tezi da nije slučajno što se N1 televiziji značajno smanjuje doseg manje od dva mjeseca prije lokalnih izbora. Mislite li da je to odigralo ulogu u ovoj priči?

LADIŠIĆ: Ta teza počiva na činjenici da za ovu situaciju zapravo nisu odgovorni telekom operateri. Oni samo koriste poziciju koja im se otvorila, funkcioniranje duopola koji se kartelski može međusobno dogovoriti o bilo čemu. Temelj problema je u tome što vlada nije promijenila Zakon o elektroničkim medijima. Bilo je više nego dovoljno vremena da se zakon promjeni, pa promjene su najavljene prije dvije godine.

On se mora promijeniti jer je neodrživo da i dalje stoji zakon koji je originalno donesen 2009. godine, prije ulaska Hrvatske u EU. Dijelom je promijenjen 2013. godine, ali razvoj tehnologije i tržišta jednostavno je otišao toliko daleko da taj zakon u ovakvom obliku ne postoji ni u jednoj zemlji EU. Znam da to stalno ponavljamo, ali činjenica je da nijedna vlada do sada to očito nije razumjela, ili nije htjela razumjeti.

TELEGRAM: Kakav bi zakon o elektroničkim medijima vas zadovoljio?

LADIŠIĆ: Treba liberalizirati tržište. Mnogo je stvari koje u zakonu treba promijeniti, ali kada govorimo o ovom problemu, riječ je o tome što tržište nije otvoreno. U svim susjednim zemljama telekom operateri dopiru do više od 90 posto građana. U Hrvatskoj je doseg putem telekom operatera smo 50 posto građana može pratiti televizijske kanale.

Zašto? Zato što se sve ove godine zbog izostanka konkurencije na tržištu nije ulagalo u razvoj, nije se ulagalo u infrastrukturi, i u konačnici, u mogućnost da se dođe do novih korisnika. U dogovoru su se određivale cijene, koje su za dio građana previsoke pa im je takav način gledanja televizije nedostupan.

Uvijek govorim da je vrlo jednostavno prikazati što znači liberalizacija tržišta. Do prije godinu-dvije imali smo jednog taksi prijevoznika koji je bio monopolist. Gotovo nikome od korisnika nije se isplatilo plaćati cijene koje su tada bile monopolne. Kad su se pojavili privatni taksi prijevoznici, čim je nastala konkurencija, taksi usluga postala je dostupna manje-više svakome u Hrvatskoj. To jasno pokazuje da je i Zakon o elektroničkim medijima davno trebalo liberalizirati.

TELEGRAM: Je li trenutni zakon usklađen s pravnom stečevinom EU?

LADIŠIĆ: Nije. Jedna od pravnih stečevina je liberalno, slobodno tržište, koje u ovom trenutku ne postoji. Pitao sam to ministricu kulture kada sam nedavno gostovao na jednoj lokalnoj televiziji: zašto Hrvatska, koja ima razvijenije tržište od Slovenije, ima samo dva telekom operatera koji odlučuju o sudbini svih? U Sloveniji postoje četiri telekom operatera na puno manjem prostoru i tržištu. U Austriji, postoji više telekom operatera, spominjem samo zemlje koje su nam blizu i slične po veličini. Zašto je u tim zemljama tržište otvoreno, a kod nas još uvijek nije?

TELEGRAM: U tom slučaju, kako to da Europska komisija već nije pokrenula postupak protiv RH? Planirate li se možda obratiti Bruxellesu po tom pitanju?

LADIŠIĆ: Mi kao medij možemo samo upozoravati na problem. Nismo u poziciji da tražimo od hrvatskog ili europskog zakonodavstva da uputi konkretne inicijative, prijedloge i promjene. Zato o tom problemu već danima govorimo. A problem je vrlo jednostavan: Hrvatska je jedina zemlja u EU koja ima direktnu zabranu u odredbi koja se zove vertikalna integracija, koja govori da netko tko je nakladnik ne može distribuirati svoj program.

To se može objasniti otprilike ovako: zamislite da vam zakon odredi samo jedan kiosk na kojem smijete prodavati svoje novine. I da vam vlasnik tog kioska određuje hoće li vaš novine prodavati i po kojoj cijeni.

TELEGRAM: Ne postoji li u slučaju dopuštanja vertikalne integracije opasnost od toga da previše medijske moći završi u rukama jedne skupine koja će proizvoditi i distribuirati program?

LADIŠIĆ: U četiri države članice EU, Austriji, Grčkoj, Mađarskoj i Sloveniji, posebnim zakonima, uz vertikalnu intergraciju regulira se nešto što se zove koncentracija utjecaja na tržištu. To je zapravo nešto što već spada u regulaciju zakona o tržišnom natjecanju. I mi se zalažemo za takav pristup. No, smatramo da je ključni problem što ovdje uopće ne postoji tržište.

Kada ono nastane, onda ga treba regulirati. Kada promjene zakona dovedu do otvaranja tržišta, taj zakon treba spriječiti i stvaranje monopola na tržištu. Ono što mi sada imamo je nevjerojatna situacija – postoji monopol dva telekom operatera, a to ne vidimo ili ne želimo vidjeti. Istovremeno, bojimo se da bi promjena zakona mogla stvoriti uvjete da postoji monopol na tržištu.

TELEGRAM: U Srbiji je došlo do situacije povezane s problemima u kojima se našao N1. Sportski televizijski program Arena Sport, čije je vlasnik srpski državni telekom, financiran novcem srpskih poreznih obveznika kupio je prava na prijenos velikog broja atraktivnih sportskih događaja. Time je AS stekao prednost u odnosu na Sportklub, čiji je program United Grupa prodavala u paketu s programom N1 televizije. Mislite li da je u pozadini tog poteza Arena Sporta želja srpskih vlasti da preuzmu kontrolu na medijskom tržištu?

LADIŠIĆ: Ne bavim se sportskim pravima, ali mogu kao ozbiljan problem prepoznati činjenicu da se novcem izvučenim iz državnog telekoma ulazi na tržište sportskih prava. Dakle, tom neograničenom količinom novca koju se izvlači iz državne kompanije mogu se kupovati sportska prava ili čak mediji i televizijski kanali.

Tu dobivate situaciju da za nešto što, govoreći simbolički, vrijedi 10, možete ponuditi 20, bez ikakve realne ekonomske osnove jer imate novaca koliko hoćete. S druge strane, netko tko nema takav izvor financija mora imati realnu računicu i nešto što vrijedi 10 može platiti samo 10. Netko tko ne raspolaže državnim novcem mora razmišljati o tome kako će tih 10 vratiti, odnosno kako će svojim poslovanjem zaraditi novac kojim će opravdati kupnju sportskih prava.

Ako se istovremeno pojavi netko tko ne mora razmišljati o tome postoji li realno opravdanje da za to što vrijedi 10 plati 20, odnosno stvori ogroman gubitak koji će vratiti izvlačenjem novca iz državnog telekoma, to je veliki problem. S tim problemom nije suočena samo Hrvatska, nego sve zemlje u kojima Arena kao nositelj sportskih prava posluje.

Ona koristi poziciju da novcem izvučenim iz državnog telekoma može preplatiti ta prava, samo zato da bi konkurenciju koja mora poslovati po tržišnim uvjetima eliminirala s tržišta. Pritom uvjetuju da onaj tko preuzima program Arena Sporta ne smije preuzimati ni jedan drugi program vezan uz kompaniju koja ima neka sportska prava. To je problem kojim bi se isto tako trebalo baviti regulatorno tijelo.

TELEGRAM: N1 televizija je zainteresirana za dobivanje nacionalne televizijske frekvencije? Mislite li da za to postoje šanse u dogledno vrijeme?

LADIŠIĆ: Postoje slobodne frekvencije. U novo, digitalno doba frekvencije više nisu problem, mogu se dodijeliti bez tehnoloških ograničenja. Pitanje je odluke države i regulatornog tijela hoće li raspisati nove frekvencije i kada. Mi uvijek kažemo da je tržište najbolji pokazatelj.

Vidi li netko svoj ekonomski interes, svoju snagu, svoju kvalitetu, da konkurira na tržištu i vjeruje da na tom tržištu može poslovati? Raspišite natječaj i vidjet će se koliko je kompanija zainteresirano za poslovanje na hrvatskom tržištu. To će biti najbolji pokazatelj treba li tom tržištu konkurencija i ima li mjesta za neke nove televizije.

TELEGRAM: Je li vam traženje nacionalne frekvencije bilo u planu i prije razlaza s A1, ili je to uvjetovano činjenicom da gubite pristup kablovskom tržištu? I jeste li uopće spremni za prelazak na takav način emitiranja, kadrovski i tehnološki spremni?

LADIŠIĆ: Pitanje je otvoreno sada, kada smo shvatili da moramo pronaći ozbiljno i trajno rješenje zbog načina na koji se teleoperateri ponašaju. Ali namjera N1 je ozbiljna i dugoročna. Vjerujemo u kvalitetu sadržaja koji stvaramo i broj ljudi koji nas gleda. Uvjereni smo da bi nastupom na tržištu terestrijalnog emitiranja imali svoju publiku, i da bismo mogli zarađivati od proizvodnje programa koji bi bili dostupni svima.

Ako takvu frekvenciju dobijemo sutra, spremni smo odmah emitirati naš program u punom opsegu i najvišoj kvaliteti. Uostalom, u ovom trenutku nema ni jednog televizijskog kanala u Hrvatskoj koji tijekom dana proizvodi 13 sati news programa uživo. Mi već sada svojim kapacitetima proizvodimo više svojeg informativnog programa u jednom danu nego svi nacionalni broadcasteri.

Postoji li mogućnost da N1 neko vrijeme emitira na zemaljskoj televiziji istoga vlasnika, poput Doma TV-a?

LADIŠIĆ: To je odluka kompanije, ali tako se ne bi riješilo pitanje N1 televizijskog kanala. A to je nama prioritet. Ne želimo biti dio nekog samo zato što su nas zakon i okruženje na to natjerali. Želimo biti i dalje N1 kanal koji će biti dostupan što većem broju gledatelja.

TELEGRAM: Kako je na N1 do sada utjecalo to što imate istog vlasnika kao Nova TV?

LADIŠIĆ: Ako se netko boji bilo kakvog monopola, neka pogleda da li je u ovo vrijeme otkad je Nova TV postala dio kompanije United Media Group postojala bilo kakav veza, programska, produkcijska, tehnička, sadržajna… između N1 kanala i Nove TV. Ono što je možda najvjerodostojniji dokaza da takve veze nema jest činjenica da je u ovom trenutku Nova TV jedini mediji u Hrvatskoj koji nije posvetio niti jedan trenutak svojeg programa ili pažnje nečemu što se zove kompanijski interes.

Bilo bi teško ne primijetiti da smo mi kanal koji se sada bori za svoj opstanak na tržištu. S druge strane, unutar iste kompanije postoji najgledaniji nacionalni kanal koji o tome uopće ne izvještava. Treba li veći dokaz tome da bilo kakve poveznice ili monopol na tržištu ne postoji?

TELEGRAM: Imate li projekcije o tome koliko će pasti doseg i gledanost N1 televizije od ponedjeljka?

LADIŠIĆ: Mislim da je to između 200 i 300 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, što je veliki gubitak. Ako postoji nešto dobro u ovim događajima, to je činjenica da smo doživjeli puno podrške naših kolega iz medija, ali i gledatelja. Prije nekoliko dana dobio sam poruku kućnog savjeta jedne zgrade od 180 stanova da dođem na njihovu sjednicu i da im objasnim kako će oni sada dalje moći gledati N1 televiziju, s obzirom na to da im je zgrada u sustavu A1 telekoma.

TELEGRAM: Hoćete li otići na sastanak kućnog savjeta?

LADIŠIĆ: Hoću, otići ću i objasniti im kakva je situacija.