Na današnji dan počela je Oluja

Oluja je počela na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, u 5 sati ujutro, kada je najveći dio Hrvatske vojske zajedno s policijskim specijalcima krenuo u napad na bojišnici od Jasenovca na istoku do Bosanskog Grahova na jugu, koja je bila duga 630 kilometara.

Prije samog napada, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo napalo je neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta (Jelavac, Petrova gora, Banski Grabovac i Bunić). Istovremeno se topovima i raketama pucalo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga.

Predsjednik Tuđman javno je pozvao vojnike Srpske vojske krajine (SVK) da se predaju i zajamčio im da će dobiti amnestiju prema hrvatskim zakonima. Ljudi su pozvani da ostanu kod kuće i dočekaju hrvatsku vlast.

Akcija od 84 sata

U završnoj oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena su područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Na Mirogoju položeni vijenci

Uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-policijske operacije ‘Oluja’, u nedjelju su izaslanstva hrvatske Vlade i Grada Zagreba na Gradskom groblju Mirogoj položili vijence i zapalili svijeće.

Vijenci su položeni kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Izjave Reinera i Medveda

“Ako gledamo u povijest mnogi su velikani sanjali slobodnu i neovisnu Hrvatsku, no tek je generacija pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana to i ostvarila”, rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i zahvalio svima koji su se za to borili. Naglasio je kako je dan Oluje ostao urezan u pamćenje cijelog hrvatskog naroda.

Izaslanik predsjednika Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved osvrnuo se na događaje iz Domovinskog rata kazavši da se hrvatski narod borio za svoju neovisnost te da je ponosan na svoju povijest.

“Danas odajemo počast poginulima. Trenutak je ovo da se zastane, promisli te pronađe najbolji način kako da se oda poštovanje i zahvala obiteljima poginulih branitelja, preživjelim braniteljima i ratnim vojnim invalidima, a treba se i pronaći pravi pristup prema tom dijelu hrvatske povijesti”, poručio je Medved.

Medved o Vučićevim komentarima

Ministar je dodao kako danas pravi dan za sve građane Hrvatske “da zastanu i poklone se junacima iz Domovinskog rata”. Osvrnuo se na komentare srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kazavši da Hrvatima ne treba nitko tumačiti povijest. Vučić je u subotu hrvatske dužnosnike upitao “gdje je nestalo 400 tisuća Srba i Jugoslavena iz Hrvatske.

“Već smo se navikli da u određene dane prije obljetnice ‘Oluje’ pojavljuju određene izjave. Reći ću samo da smo mi stvarali noviju hrvatsku povijest i da smo svjedoci toga vremena te nam nitko ne treba tumačiti našu povijest. Ponosni smo na svaki detalj i svaku minutu naše povijesti”, naglasio je.

Ustvrdio je da je Hrvatska bila napadnuta te se branila u izrazito teškim uvjetima. “Hrvatska je obranila i oslobodila svoj teritorij i u konačnici mirnom reintegracijom vratila ustavnopravni poredak i Hrvatsko podunavlje. Ponosni smo na sve što smo činili”, istaknuo je.

Izaslanici umjesto predsjednice i Bandića

Savjetnik predsjednice za analitiku i unutarnju politiku Vladimir Lončarević poručio je kako je dan Oluje osobit jer je u njemu sabrana sva stoljetna borba za neovisnost.

“Međutim, sjećajući se ovoga dana moramo se okrenuti k budućnosti da bismo svojom zemljom bili još ponosniji nego smo bili u danima Domovinskog rata”, rekao je.

Zahvalivši se braniteljima, zamjenica gradonačelnika Olivera Majić naglasila je da se na obljetnicu Oluje hrvatski narod osobito prisjeća nestalih u ratu.