Na Korejskom poluotoku vrije, Kim je sve luđi, a sad ima podršku Moskve i Pekinga. Prijeti novi rat?
Sve agresivnije ponašanje Kim Jong-una ohrabruju i promjene koje se događaju u međunarodnom poretku
Uz ispaljenih 80 topničkih hitaca, Sjeverna Koreja lansirala je u četvrtak navečer još tri balističke rakete kratkog dometa. One su prevalile oko 490 kilometara brzinom od 6 Macha i na visini od 130 km, priopćila je komanda južnokorejske vojske. Samo dan ranije, prema južnokorejskom Združenom glavnom stožeru, Sjeverna Koreja lansirala je i interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) te dvije balističke rakete kratkog dometa (SRBM).
Ta je, međutim, demonstracija sile propala jer se raketi Hwasong-17, koja može nositi više bojevih glava i ima domet od 15.000 kilometara, nakon odvajanja drugog stupnja, izgubio svaki trag. Preletjela je brzinom od 15 Macha “samo” oko 760 kilometara, a dokaz da se dogodio kvar je to što je Ministarstvo obrane Japana oglasilo uzbunu očekujući da će projektil proletjeti iznad zemlje, što se, međutim, nije dogodilo.
Od sedam testiranja ICBM raketa ove godine, Pjongjang je već drugi puta doživio neuspjeh. Inače te rakete mogu dosegnuti teritorij SAD-a, sposobne su nositi jednu ili više nuklearnih bombi te imaju domet veći do 5500 kilometara.
‘Taktičke nuklearne vježbe’
Dvije druge balističke rakete kraćeg dometa preletjele su na visini od oko 70 kilometara oko 330 kilometara pri najvećoj brzini od 5 Macha. Balističke rakete imaju domet između 1000 i 5000 kilometara, imaju pogon koji radi samo u početnom dijelu leta, a nakon utroška goriva, zbog inercije, slobodno leti balističkom putanjom. Veći dio leta odvija se na velikim visinama, u razrijeđenoj atmosferi, gdje je zanemariv utjecaj otpora zraka, pa zbog toga ima veliku brzinu leta i velik domet.
Sjevernokorejski diktator Kim Jong-un rekao je da su to taktičke nuklearne vježbe pri čemu su testirane nove tehnologije za balističke projektile koji se lansiraju s podmornica, te da je poboljšan motor za balističke projektile srednjeg dometa. Stručnjaci su suglasni da ta lansiranja pridonose unapređenju taktičkih nuklearnih sposobnosti Sjeverne Koreje. A taktičko nuklearno oružje dizajnirano je za borbu u kojoj su neprijateljske snage u blizini, pa stoga moraju imati manju eksplozivnu snagu od strateškog nuklearnog oružja, kako ne bi ugrozile vlastite postrojbe.
Oružje uz granicu s J. Korejom
Cheong Seong-Chang, direktor Centra za sjevernokorejske studije na Institutu Sejong kazao je kako je Kim Jong-un donedavno tvrdio da njegov program nuklearnog oružja cilja na SAD, a ne na Južnu Koreju. “Sada se, međutim, situacija iz temelja promijenila jer Pjongjang raspoređuje taktičko nuklearno oružje uz granicu s Južnom Korejom te simulira napade na njihove zračne i morske luke te vojne objekte.”
Zbog toga ozbiljno raste zabrinutost zbog sjevernokorejskog razvoja taktičkog nuklearnog oružja male snage koje bi se moglo upotrijebiti protiv Južne Koreje. Stručnjaci predviđaju da bi sukob između SAD-a i Južne Koreje te Sjeverne Koreje mogao započeti upotrebom taktičkih nuklearnih bombi, a završiti lansiranjem interkontinentalnih balističkih raketa. Još 2020. američko Ministarstvo obrane procijenilo je da bi Sjeverna Koreja mogla imati između 20 i 60 nuklearnih bombi te da svake godine može proizvesti šest novih.
Nervoza Kim Jong-una
Andrei Lankov, profesor povijesti na Sveučilištu Kookmin u Seulu i stručnjak za Sjevernu Koreju, smatra kako je Kimova poruka sljedeća: “Imamo nuklearne bombe, imat ćemo ih zauvijek i koristit ćemo ih onako kako smatramo prikladnim”.
Toliko histeričnih demonstracija sile Pjongjanga, suglasni su američki politički i vojni dužnosnici, posljedica su nervoze Kim Jong-una jer je Washington potpuno zanemario njegove prijetnje. A to je učinio jer drži da one ne predstavljaju neposrednu prijetnju američkom teritoriju ili njegovim saveznicima.
Cijena lansiranja projektila
Bruce Bennett, viši obrambeni analitičar u Rand Corporation, političkom think-tanku sa sjedištem u Kaliforniji, izjavio je da je ukupna cijena lansiranja 20 balističkih i drugih projektila samo u jednom danu koštala Pjongjang najmanje 75 milijuna dolara. Što daleko premašuje rujanski izvoz Sjeverne Koreje u Kinu od 14,2 milijuna dolara. Također, toliki je iznos koji je Sjeverna Koreja potrošila na uvoz riže iz Kine u cijeloj 2019. godini.
O kojem se novcu radi pokazuje podatak da je u srpnju ove godine Sjeverna Koreja uvezla 10.000 tona riže u vrijednosti od oko 5,1 milijuna dolara. Prema Korejskom institutu za obrambenu analizu pri Ministarstvu obrane u Seulu, Sjeverna Koreja potrošila je u prvih devet mjeseci 2022. oko 700 milijuna dolara, ispalivši 36 balističkih projektila i šest interkontinentalnih balističkih projektila. S obzirom da je tijekom listopada i početkom studenoga Sjeverna Koreja lansirala još cijelu seriju novih projektila, računa se da je do sada već potrošila više od 800 milijuna dolara.
Pogoršano opće siromaštvo
Istodobno, pandemija covida-19 i niz nedavnih prirodnih katastrofa, uglavnom poplava, pogoršali su opće siromaštvo i kroničnu nestašice hrane u Sjevernoj Koreji. Gospodarstvo Sjeverne Koreje pogođeno sankcijama sada je manje nego kad je Kim preuzeo vlast prije deset godina, prema procjenama središnje banke Južne Koreje.
Ujedinjeni narodi su objavili da je u razdoblju od 2019. do 2021. 41,6 posto stanovništva bilo pothranjeno, što je značajan porast u odnosu na razdoblje od 2004. do 2006. kad je od pothranjenosti patilo 30,8 posto stanovnika.
Predviđa se također da će ove godine proizvodnja riže, osnovnog prehrambenog proizvoda, dodatno pasti u usporedbi s 2021. Predviđa se da će Sjeverna Koreja 2022. proizvesti 1,36 milijuna metričkih tona oljuštene riže, dakle, 38.000 metričkih tona manje nego 2021. godine. Unatoč tome, Pjongjang nije prihvatio ekonomsku pomoć koju je ponudio novi južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol.
Približavanje Putinu
Jedina je utješna vijest da će Sjeverna Koreja, zbog neuspješnog lansiranja ICBM-a, vjerojatno odgoditi testiranje nuklearne bombe koje je već u pripremi od svibnja ove godine. Pjongjang je optužio neodgovornu politiku SAD-a i Južne Koreje da gura Korejski poluotok, zbog provokativnih vojnih akcija, “u nekontroliranu fazu”. Zaprijetio je i da će te dvije zemlje “naknadno shvatiti kakvu su neopozivu i strašnu pogrešku napravile”.
Pjongjang je također optužio Washington da će se SAD i Južna Koreja “suočiti sa šokantnim incidentom i platiti najstrašniju cijenu u povijesti, ako napadnu Sjevernu Koreju”. Zbog svega toga SAD i Južna Koreja odlučile su produžiti vojne vježbe u kojima sudjeluje 240 zrakoplova, uključujući F-35A i F-35B nevidljive avione.
Ta je odluka dodatno razbjesnila Kim Jong-una te ga nagnala da vuče sve provokativnije poteze. Među ostalim, i da iskoristi rat u Ukrajini i međunarodnu izolaciju Rusije kako bi se približio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Pa je tako, uz Siriju, Pjongjang odmah priznao Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku kao neovisne države.
Potpora Rusije i Kine
Međutim, Kim Jong-un se nije zaustavio na tome. Odlučio je, na opće zgražanje, poslati u Rusiju golem broj topničkih granata koje Moskva koristi u agresiji na Ukrajinu. Pritom, upozorava John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Bijele kuće, Sjever pokušava prikriti pravo odredište svojih isporuka oružja Rusiji usmjeravajući ih kroz treće zemlje. “Naše informacije pokazuju da pošiljke putuju kroz zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.”
Sve agresivnije ponašanje Kim Jong-una ohrabruju i promjene koje se događaju u međunarodnom poretku, na kojima inzistiraju Moskva i Peking. Dok su 2017. SAD, Kina i Rusija zajedno nametnule sankcije Pjongjangu kao odgovor na njegove balističke projektile i nuklearne pokuse, sada Moskva i Peking zdušno podupiru Sjevernu Koreju. Zbog toga Pjongjang nema interesa surađivati s međunarodnom zajednicom niti se plaši otvoreno prijetiti Washingtonu i Seulu. Zna da uživa potporu Rusije i Kine, dvije velike vojne sile.