Na listama čekanja 860 tisuća ljudi, Udruga pacijenata kaže da pandemija nije jedini uzrok: 'Treba nam sustavna reorganizacija rada'
Predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata kaže kako su duge liste čekanja samo dijelom rezultat pandemije
Na bolničkim listama čekanja trenutno se nalazi više od 860.000 ljudi koji na prvi pregled čekaju prosječno 123 dana, odnosno gotovo četiri mjeseca, a na drugi dijagnostički pregled 179 dana ili gotovo dva mjeseca duže. Piše to Novi list koji kao primjer navodi pacijente koji čekaju na MR mozga. I to poprilično dugo, jer se primjerice u KBC-u Zagreb za to se čeka 427 dana, a prvi slobodan termin je ožujak 2023. Malo je bolje u Rijeci, gdje se termin za prvi pregled može dobiti za 78 dana.
Prema službenim listama čekanja HZZO-a, za MR kralježnice se naručuje u prosjeku za 10 mjeseci, dok se na ultrazvuk srca, prostate i dojke, u prosjeku čeka između sedam i devet mjeseci. Pandemija je usporila i kolonoskopije, ključni dijagnostički pregled za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Po duljini čekanja prednjači KBC Rijeka, gdje je na listi čekanja gotovo 300 pacijenata, a na pregled se čeka 80 dana. Holter EKG u riječkoj se bolnici čeka više od dva mjeseca, u Splitu 144 dana, dok je u ostalim KBC-ima stanje još gore – u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu na tu se pretragu čeka puna 304 dana.
U bolnicu ne mogu pa odlaze privatnicima
Za reumatologa se u Zagrebu čeka i sedam mjeseci, dok na prvi pregled u Rijeci nema čekanja. Prvi opći kardiološki pregled pacijenti u Zagrebu mogu zakazati tek za tri mjeseca, a primjerice u Rijeci 27 dana. Do dijabetologa se zato u Zagrebu može praktički odmah, dok se u KBC-u Rijeka primaju narudžbe tek za travanj. Prvi pregled okulista kod sumnje na glaukom, bolest oka koja vodi gubitku vida, čeka se u većini bolnica najmanje 100 dana.
Zbog dugotrajnih čekanja pacijenti se sve češće okreću privatnom sektoru, no ondje pretrage i preglede moraju platiti. Unatoč toj činjenici, piše list, promet se u privatnim klinikama tijekom pandemije povećao i za 30 posto. U udrugama pacijenata upozoravaju na to da se loše funkcioniranje sustava već odavno ne može opravdavati pandemijom. Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Jasna Karačić, kaže kako su duge liste čekanja samo dijelom rezultat pandemije, jer zdravstvena vlast nije osmislila plan za rješavanje tog problema.
Najkritičnije s onkološkim pacijentima
Najkritičniji je problem, ističe, što čak i onkološki bolesnici čekaju na termin liječenja. “Ako takav pacijent čeka i jedan dan do terapije, to je previše. Zna se koliko se stanica umnoži u 24 sata. Onkologija je najveći problem, ali sve su bolesti zapuštene, stavljene u drugi plan”, upozorava.
To je nedopustivo, smatra Karačić pa dodaje: “Ne možemo više govoriti da imamo krizu, odnosno da ne znamo s čime imamo posla, kao u početku. Moglo se tolerirati određeni period prilagodbe, ali tada nam je trebala planska i sustavna reorganizacija rada, a ne bez plana i programa zaustaviti bolnice na hladni pogon”.
Privatnici su, smatra, u pandemiji najviše profitirali. “Da ne bi ispalo da oni nisu pružili uslugu, jesu. Ali ništa nisu ponudili dodatno, nego u svemu tome imaju jedino svoj benefit. Problem je što je to država dopustila. To se nije smjelo dogoditi, jer ako zatvoriš bolnicu, onda moraš ponuditi alternativno rješenje, odnosno uputiti pacijenta na mjesto gdje će moći obaviti te usluge”, poručuje i dodaje kako su iz udruge više puta tražili refundiranje troška odlaska kod privatnika u iznosu koliko taj pregled košta u bolnici, no da se na to nije reagiralo.