Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Šefovi Plitvičkih jezera imaju plan kako ih spasiti od turista; ljudi moraju kupiti karte online, 48 sati prije razgledavanja

Turisti koji dođu bez ulaznice, bili oni iz obližnjeg Slunja ili iz Australije, neće moći ući

ZADNJA IZMJENA: svi 9, 2019

Nedavno uvođenje kupnje elektroničkih vaučera najmanje 48 sati unaprijed za razgledavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera stvorilo je gužve na blagajnama, a gosti bez unaprijed kupljenih ulaznica u pravilu ne mogu ući u Park, u čijoj Upravi kažu kako je to u cilju ograničenja broja posjeta, te da će do ljeta ojačati Internet i posjetitelje puštati uz skeniranje mobitela, odnosno barkodova.

Ravnatelj Nacionalnog parka Tomislav Kovačević podsjeća da su prevelika posjećenost, preizgrađenost i odvodnja velika ekološka prijetnja Parku, zbog čega je UNESCO zaprijetio da se stanje mora poboljšati kako bi Plitvička jezera ostala na listi svjetske prirodne baštine, na kojoj su punih 40 godina.

Odredit će optimalani dnevni broj posjeta

Budući da je zaštita prirode osnovna djelatnost Javne ustanove NP Plitvička jezera, usvajanjem novog Plana upravljanja posjetiteljima želi se ograničiti broj posjeta u ljetnoj turističkoj špici na najviše 10.000 dnevno, dok je u špici sezone do sada znalo biti, kako kažu, i do 16.000 posjetitelja na dan. Do ljeta će novi režim pokazati koji je broj posjeta na dan optimalan.

Spremni su, ističe Kovačević, i na smanjenje prihoda, no smatraju da će do toga doći u nekom kraćem razdoblju, ne i dugoročno. Vjeruje da će, kad se jednom shvati da se na Plitvice ne može doći kad tko hoće te da je potrebno kupiti ulaznicu najmanje dva dana ranije s točnom satnicom dolaska, gosti odabrati neki slobodni termin. Napomenuo je da rezervacije i kupnju ulaznica unaprijed imaju i druge svjetske atrakcije poput američkog Grand Canyona ili britanskog Stonehengea.

Zaštita prirode je prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele

“Zaštita prirode je Javnoj ustanovi NP Plitvička jezera prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele, posebno od lipnja do kraja rujna, te se više neće događati da sa Jadrana zbog oblačnog i vjetrovitog dana na Plitvice odjednom krene pet tisuća turista, pa se u jednom danu znalo prodati i 16.000 ulaznica. To je neprihvatljivo i više se neće događati, ni zbog zaštite Parka niti zbog turista”, naglasio je Kovačević.

Izračunali su, kaže, da je prosjek zadržavanja u Nacionalnim parku oko tri i pol sata, tako da će shodno tome regulirati puštanja i izbjeći velike gužve jer će se dolaziti u točno određeno vrijeme, kako piše na ulaznici. Turistima koji dođu bez ulaznice, bili oni iz obližnjeg Slunja ili iz Australije, neće biti moguće ući, već će im se preporučiti da posjete ostale ličke destinacije – NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit (Uvala Zavratnica i Cerovačke špilje), Pećinski park Grabovača, Baraćeve špilje, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, te Memorijalni centar Nikola Tesla.

Zavođenje reda u ritam posjeta, tvrdi Kovčević, trebalo bi u konačnici pridonijeti zadovoljstvu gostiju i poštivanju pravila boravka u Parku, koji je početkom travnja proslavio 70. obljetnicu proglašenja nacionalnim parkom.

Sedrene barijere nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista

Naglasio je da Plitvička jezera imaju jedan vrlo senzibilan instrument koji mjeri održivost turističkog razvoja – sedrene barijere koje stvaraju jezera i slapove, a nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista. Stručni voditelj NP-a, geolog Kazimir Miculinić naglašava da djelatnici Parka, Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda stalno provode monitoring kvalitete vode, njenog protoka i gubitaka te da nema naznaka ičeg problematičnog.

Ove godine provodi se deset projekata koji se odnose baš na zaštitu voda, od mjerenja kvalitete, organskih tvari, klasičnoga mjerenja protoka, brzine osedravanja i slično, u što su uključeni znanstvenici Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek s Plitvca, ali i s Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Instituta “Ruđer Bošković”.

Nacionalni park čini 30.000 hektara, ali se posjetitelje nastoji zadržati u zoni manjoj od dva posto ukupne površine, na uređenim šetnicama i turama, a u planu je i obnova hotela te podizanje njihove kategorizacije, poboljšanje gastro ponude, uvođenje što više lokalnih namirnica i educiranje osoblja, što bi sve trebalo dovesti do rasta, a ne smanjenje prihoda. Inače, u vlasništvu Parka je 750 ležajeva u četiri hotela, te još toliko u privatnom vlasništvu, a tu je i domicilno stanovništvo i djelatnici, s čim su povezana komunalna pitanja.

Gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda

U Hrvatskim vodama kažu kako je gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda. Privremeno je u Rastovači postavljen montažni pročistač, ali treba od Korenice do Rakovice izgraditi 90 kilometara kolektora s dva trajna pročistača, u Čatrnji i Korenici, u što se planira uložiti 375 milijuna kuna,ali će do realizacije tog projekta proći još nekoliko godina.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu pak smatraju da je za Plitvice potrebna nova hidrološka multidisciplinarna analiza, jer je posljednja rađena prije 60 godina. Od tada su se, kako je nedavno navela ravnateljica Branka Ivančan-Picek, dogodile klimatske, a zasigurno i geološke promjene. Stoga bi donositelji odluka trebali imati nove podatke, uključujući i antropogene i prirodne, važne za eksploataciju voda i daljnji razvoj turizma.

U blizini hotela “Jezero” je jedna klimatološka postaja, planirana je njena automatizacija, osuvremenjivanje (projekt Metmonit), a u širem je krugu 14 postaja, kišomjernih i klimatoloških, te će se one osuvremeniti, najavila je Ivančan-Picek. Kao važnu činjenicu istaknula je da više nema industrije i s njom vezanih kiselih kiša, iako nešto malo takvih oblaka dođe sa sjevera Italije. No, dugoročne prognoze predviđaju da će se do kraja stoljeća događati sve sušnija ljeta i niži vodostaji, kao i ekstremne oborine s mogućim poplavama, što će se odražavati i na Plitvice, kazala je Branka Ivančan-Picek na nedavnoj raspravi o zaštiti voda.

OGLASI
učitavanje...
Više s weba