Na vidjelo izlaze zapanjujući razmjeri zaraze afričkom svinjskom kugom: Hrvatska najgora u EU zbog katastrofalne Vladine strategije

Hrvatska je najgora u EU po širenju svinjske kuge, piše u utorak Jutarnji list ističući da se bolest u Hrvatskoj prvo pojavila kod domaćih svinja, a u drugim zemljama kod divljih. “Nije pitanje hoće li biti svinjske kuge u Hrvatskoj nego kada će do nje doći. Zato se za nju treba pripremiti i po iskustvima drugih zemalja koje godinama žive s njom donijeti mjere za ublažavanje posljedica koje bi mogle biti pogubne za svinjogojce”.

Ove su dvije rečenice proteklih pet godina ponavljane na stručnim skupovima, upozorenja su stizala iz nadležnih veterinarskih službi, pisali su se znanstveni radovi o suzbijanju kuge, lovci su u preventivnim akcijama odstrelili desetke tisuća divljih svinja, koje se smatraju glavnim prenositeljima ove zaraze koja nije štetna za čovjeka, ali devastira svinjogojski fond malih i velikih proizvođača.

I kada su već sve zemlje u okruženju imale svinjsku kugu i postalo je sasvim izvjesno da je pitanje dana kada ćemo u Hrvatskoj imati prvi slučaj, kada se on početkom svibnja i dogodio, ipak je iznenadio sve koji su trebali biti spremni za suzbijanje i provođenje mjera zaštite.

‘Vrijeme smo potrošili uzalud’

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, bio je jedan od onih koji su godinama upozoravali na potrebu mobiliziranja svih službi kako bi štete za svinjogojce bile što manje. “Prirodan tijek bolesti je da se afrička svinjska kuga (ASK) prvo pojavi kod divljih svinja i onda se postupno probija u uzgoj domaćih. Hrvatska je imala duge pripreme za suočenje s ASK-om i provedbu preventivnih mjera koje su intenzivne od 2019. godine”, kaže Kuterovac.

“Ovakav rezultat govori nam da smo vrijeme potrošili uzalud. Domaće svinjogojce nismo pripremili na pojavu bolesti, a situacija kod divljih svinja očito je potpuna nepoznanica jer se u samo par dana početkom svibnja 2023. od nula slučajeva došlo do toga da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja”, dodaje. Hrvatska je, dakle, sada u društvu Srbije, Rumunjske i BiH, rijetkih zemalja kod kojih se ASK pojavio prvo kod domaćih, a onda kod divljih svinja, piše novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

Kuterovac oštro kritizira Ministarstvo poljoprivrede zbog, po njemu, neadekvatnih mjera i njihove loše provedbe te procjenjuje da će u Hrvatskoj već sljedeće godine biti do 70 posto manje svinjogojaca nego danas. “Bolest ASK u RH nije niti blizu toga da ju se kontrolira dok god se širi ovakvom brzinom u uzgoju domaćih svinja”, smatra Kuterovac iznoseći tri ključna problema: loše određivanje zona rizika; naredba da iz tih zona u roku od 15 dana moraju biti otpremljene svinje u klaonice što je prepušteno vlasnicima koji to pak nisu u stanju učiniti pa se zaraza i dalje širi; i nedostatak stručnog veterinarskog osoblja za provedbu naredbi Ministarstva.