Najavljivao je kako će se okrenuti budućnosti, ali Plenković se cijelo vrijeme bavi 2. svjetskim ratom

Plenković nije uspio nametnuti svoju agendu

Neposredno nakon parlamentarnih izbora, 19. rujna prošle godine, u intervjuu za bečki studio televizije ARD1, prije prve runde pregovora s Mostom, Plenković je govorio o odnosu s desnim krilom svoje stranke. “HDZ se nalazi u desnom centru, a tamo se nalaze i moja politička uvjerenja”, kazao je Plenković te nastavio kako je njegova misija jačanje desnog centra. “HDZ želi postati stranka otvorena za sve građane, ali iz nje želim protjerati ekstremizam”, rekao je tada Plenković.

No, čini se kako su u dosadašnjem dijelu Plenkovićeva mandata ipak prevladale teme kakve forsira upravo desno krilo njegove stranke i ostale stranke i pojedinci na tvrdoj desnici; nekada Tomislav Karamarko, a danas, primjerice Zlatko Hasanbegović. Izvukli smo sve Plenkovićeve izjave o Drugom svjetskom ratu od rujna 2016. kada je pobijedio na parlamentarnim izborima do danas.

22. rujan 2016., o Hasanbegoviću u intervjuu za radikalni Hrvatski tjednik

Desetak dana nakon pobjede na parlamentarnim izborima Plenković je dao intervju prilično radikalnom listu “Zadarski tjednik”. Tada je hvalio Zlatka Hasanbegovića, još uvijek člana HDZ-a. “Gospodin Hasanbegović član je Predsjedništva HDZ-a i ministar koji angažirano obavlja svoj posao. U protekla tri mjeseca ostvarili smo korektnu suradnju. Na ovim izborima bio je treći na našoj listi u II. jedinici, za razliku od prošlih kada je bio deveti u VI. izbornoj jedinici”, rekao je Plenković. U tom je intervju govorio i o obilježjima iz komunizma, ali nije bio baš konkretan.

27. listopada 2016., o komunističkim zločinima

Premijer je nazočio na pokopu žrtava jugoslavenskog komunističkog režima 1945. ekshumiranih iz stratiša Huda jama u Sloveniji. Te je večeri u Dnevniku HTV-a kazao: “Mi smo u situaciji da se mnoge informacije, koje javnosti nisu bile poznate do 1989-90. godine, otkrivaju 70 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata… To su zločini komunističkog režima i mi se kao društvo moramo suočiti sa zločinima svih totalitarnih sustava. Tome želimo pristupiti sustavno, institucionalno i pravno, s jednom distancom pomoći u utvrđivanju istine, jer bez istine nema prave pomirbe u društvu”.

5. prosinac, 2016., o HOS-u i ustašama

Nakon Predsjedništva i sjednice Nacionalnog vijeća HDZ-a Plenković je komentirao postavljenja ploče poginulim pripadnicima HOS-a s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” u Jasenovcu. “Prije svega želilm jasno i čvrsto odbaciti sve insinuacije o refašizaciji hrvatskog društva. To nije slučaj. Riječ je o određenim pojavnostima koje nisu trend. Izražavam pijetet prema svim žrtvama u ustaškom logoru Jasenovac. Isto tako izražavam pijetet prema 11 pripadnika HOS-a koji su poginuli za Hrvatsku”, rekao je. Kazao je kako je to “delikatno” i kako “nemaju mehanizme za rješavanje ovog pitanja.

6. prosinac, 2016., o Drugom svjetskom ratu

“Moramo tražiti zakonski put u koji će biti uključeni svi politički akteri i stručnjaci, kako bismo se jasno odredili prema simbolima totalitarnog sustava… Mislim da je više od 70 godina od kraja Drugog svjetskog rata zrelo vrijeme da na jedan smiren, staložen način postignemo konsenzus u hrvatskom društvu i da se o tome odredimo. Naravno, za to je potreban dogovor, ali prije svega zakonito postupanje svih tijela vlasti”, rekao je Plenković novinarima u Varaždinu na svečanom obilježavanju Dana grada.

8. prosinac, 2016., o pozdravu ‘Za dom spremni’

Na sjednici Vlade 8. prosinca 2016. premijer Plenković je najavio osnivanje povjerenstva koje će se baviti totalitarnim simbolima. Govorio je o grbu HOS-a s pozdravom “Za dom spremni”. “‘Razumijemo i shvaćamo osjetljivost određenih simbola koji su na grbu ove udruge. Stoga je Vlada konstatirala da je dosadašnja pravna praksa bila takva da su takvi grbovi odobravani od strane različitih razina lokalne samouprave te u suglasnosti s ministarstvom”, rekao je premijer i najavio osnivanje poverenstva

12. prosinac, 2016., o Drugom svjetskom ratu

Za HRT je premijer je kazao kako teme vezane uz Drugi svjetski rat i totalitarne sustave i ono što se nakon rata događalo pokušava kanalizirati kroz pluralistički tip razgovora i dogovora u kojem bi sudjelovali političari i povjesničari. “Moj je cilj pokušati pronaći društveni konsenzus jer ovako kako je sada, težit ćemo podjelama u hrvatskom društvu”.

26. siječnja 2017., o ustašama

Na pressici koju je održao povodom sto dana Vlade, premijera su pitali što je s najavljenim Povjerenstvom za suočavanje s prošlošću. “Hrvatska mora naći konsenzus po pitanju totalitarnih režima – jasno osuditi ustaški režim tijekom kojeg su počinjeni brojni zločinjeni, ali i trezveno analizirati sve ono što se događalo nakon 1945. godine”, rekao je Plenković.

26. siječnja 2017., o HOS-u i ustašama

Premijer je za RTL televiziju dao intervju u kojem je komentirao i svoj posjet Izraelu, rekao je da se nije osjećao licemjerno zbog toga što nije reagirao na neke slučajeve u Hrvatskoj kao što je ploča u Jasenovcu s natpisom Za dom spremni. “Ovdje je riječ o ploči koja je postavljena braniteljima HOS-a, koji su poginuli. To je ploča koja nije postavljena nekome u kontekstu Drugog svjetskog rata i za ustaški režim”, kazao je.

27. siječnja 2017., o HOS-u i ustašama

Premijer je i u intervjuu za HRT ponovio ono što je dan ranije rekao o HOS-ovoj ploči u Jasenovcu. “Ovdje je riječ o ploči koja je postavljena braniteljima dobrovoljcima HOS-a koji su poginuli u Domovinskom ratu braneći Hrvatsku od velikosrpske agresije Miloševićeva projekta. Ovo nije ploča u spomen nekome u kontekstu Drugog svjetskog rata i ustaškog režima”.

2. ožujka 2017., o nedemokratskim režimima

Vlada je osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti. Tom prilikom premijer je kratko komentirao razloge osnivanja tog vijeća. “Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća”, kazao je Plenković. “Kao i mnoga druga europska društva Hrvatska se još uvijek suočava s teškim posljedicama naslijeđa nedemokratskih režima sustava 20. stoljeća i u javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstveno valoriziranim istraživanjima i stručnim raspravama”.

23. travnja 2017., o ustašama i HOS-u

Nakon komemoracije žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac premijer je opet odgovarao na pitanja o spornoj HOS-ovoj ploči. “Taj grb je ozakonjen i dopušten prije puno, puno godina, potvrđen od strane Vlada više političkih opcija. Sporno je što je na njoj grb udruge koja je tako registrirana i odobrena od nadležnih tijela – i grada i upravnih tijela RH”, kazao je premijer. “Taj pozdrav nije nijedan od onih pozdrava koje je koristila hrvatska vojska i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu”, odgovorio je na pitanje može li se poštovanje braniteljima izraziti i bez ustaškog pozdrava.

27. travnja 2017., o ZDS u Jasenovcu

Premijer Plenković dao je intervju za N1 gdje je govorio o ploči s pozdravom “Za dom spremni” u Jasenovcu. “Ja sam bio sasvim decidiran i jasan. I ja i Vlada vrlo jasno osuđujemo sve zločine ustaškog režima. Ovo nisu iste ploče kao 2004. godine koje su bile postavljene dužnosnicama tog režima. Ovo danas je spomenik za 11 poginulih branitelja na kojem se nalazi grb sa spornim natpisom. Ovo nije ista stvar. Ja sam da se taj problem riješi, ali u širem kontekstu. Kod nas 90-ih godina takva introspekcija kod nas nije napravljena, a mislim da je sad kranji trenutak da smirimo tenzije i raščistimo te teme i o njima se što više konsenzualno odredimo i zatvorimo tu priču”, zaključio je premijer.

20. lipnja 2017., o ustašama i HOS-u

U intervjuu za tjednik Nacional premijer je komentirao niz aktualnih tema pa tako ponovno i spornu ploču HOS-a. Plenković je najprije ustvrdio kako je već bio u Jasenovcu te vrlo jasno osudio ustaške zločine koji su se tamo dogodili. Što se same ploče tiče, premijer je mišljenja kako Hrvatska ima problem neujednačene upravne prakse po pitanju korištenja registriranih grbova u statutima udruga HOS-a.

1. srpnja 2017., o Juri Francetiću

Plenković je bio u Dubrovniku gdje su ga novinari pitali za stav oko namjere postavljanja ploče Juri Francetiću u Otočcu. On je to osudio i podsjetio na Vijeće za suočavanje s prošlošću. “Poanta je da je vrijeme sada da kroz rad jednog takvog vijeća, kroz neko vrijeme, napravimo ono što su učinili i drugi, a što se tiče ploče, naravno da je osuđujemo, to smo rekli već nekoliko puta” rekao je premijer Plenković.

31. kolovoza 2017., o ustaškom logoru Jasenovac

Premijer je na sjednici Vlade poručio da će riješiti problem HOS-ove ploče u Jasenovcu. “Svima nam je jasno da kontekst ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu i pozdrav ‘Za dom spremni’ u istom tom Jasenovcu ne idu zajedno. I tu smo vrlo jasni i vrlo čvrsti”, kazao je premijer.

7. rujna 2017., o ustašama i HOS-u

Nakon što su predstavnici HOS-a objavili kako će se ploča HOS-a s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” iz Jasenovca preseliti u Novsku, presicu je održao i premijer Plenković. Na pitanje vrijeđa li njega pozdrav “Za dom spremni”, Plenković je odgovorio: “Za mene taj pozdrav ima predominatno konotacije vezane za NDH i za ustaški režim.” Najavio je i zakonsko rješenje kojim će se dugoročno riješit korištenje znakovlja totalitarnih sistema.