Vlada je u srijedu predstavila poreznu reformu koja je izazvala prilično nezadovoljstvo kod gradonačelnika većih gradova. Reformom je predviđeno ukidanje prireza, a odgovornost za visinu stope poreza na dohodak prebacuje se na lokalne vlasti. Gradonačelnicima to politički ne odgovara jer ako žele nadoknaditi pad prihoda od prireza, morat će povećati porez na dohodak, što sasvim sigurno neće biti dobro primljeno kod birača.
Već dugo se raspravlja o problemima fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj, o “spuštanju” odgovornosti za jedan dio poreza na lokalnu razinu. Sadašnji ministar financija Marko Primorac, prije dvije godine napisao je za Svjetsku banku i analizu na tu temu, iz koje je vidljivo da je nakon ulaska u HDZ-ovu Vladu poprilično promijenio mišljenje o tome kako bi fiskalna decentralizacija trebala izgledati.
Primorac kao znanstvenik piše jedno, kao političar radi drugo
Dok je Primorac bio “samo” znanstvenik, smatrao je da prebacivanje poreza na dohodak na lokalnu razinu nije baš najsretnije rješenje. Smatrao je da bi pod ingerencijom lokalnih jedinica trebao biti porez na nekretnine i da bi se one na taj način mogle financirati. Sada, kao ministar ima nešto drugačiju priču i u njegovom mandatu provodi se reforma koja će na razinu gradova i općina “spustiti” porez na dohodak.
U toj analizi Primorac (sa suradnicima) tvrdi da je porez na dohodak postao vrlo moćan i često korišten politički instrument. Da političari na državnoj razini, kako bi dobili na popularnosti, često mijenjaju porezno opterećenje ili mijenjaju raspodjelu novca i to, piše Primorac, “ima neznatne učinke na središnjoj razini, ali dovodi do ozbiljnih posljedica na nižim razinama vlasti”.
Izmjene poreza na dohodak destabiliziraju lokalne jedinice
Navodi i da se Zakon o porezu na dohodak u Hrvatskoj izmjenjuje ili dopunjuje vrlo često – u prosjeku jednom godišnje i da je zbog toga “financiranje jedinica lokalne samouprave nestabilno, što izravno utječe na ostale aspekte njihova funkcioniranja”.
Piše i da bi postojeći nedostatak autonomije u ostvarivanju prihoda na regionalnoj razini U Hrvatskoj najjednostavnije bilo ublažiti prenošenjem dobrih praksi iz drugih članica EU koje imaju dvije niže razine vlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“To bi podrazumijevalo preraspodjelu prireza porezu na dohodak s razine gradova i općina na razinu županija te uvođenje godišnjeg poreza na nekretnine na razini gradova i općina. Iako se prirez porezu na dohodak može koristiti i na lokalnoj razini, zbog svoje progresivne prirode i geografske raširenosti primjereniji je kao županijski porez. S druge strane, svi gradovi i općine imali bi zadovoljavajuću poreznu osnovicu kroz porez na nekretnine”, stoji u Primorčevoj analizi.
Vlada nije imala snage uvesti porez na nekretnine
Prilično je jasno da reforma koju sada provodi Vlada i ministar financija Primorac, prilično odstupa od onoga kako je znanstvenik Primorac zamišljao fiskalnu decentralizaciju. Vlada se, naravno, ne usudi uvesti porez na nekretnine, protiv kojeg je veliki dio javnosti i jasno je da bi se njime, pogotovo ako nije pametno osmišljen, jako zamjerili biračima.
Također, pitanje je ima li hrvatska administracija u ovom trenutku uopće kapaciteta uvesti takav porez, s obzirom na još uvijek priličnu nesređenost zemljišnih knjiga i probleme oko procjene vrijednosti nekretnina, na temelju koje bi se onda naplaćivao porez.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga je Vladi bilo jednostavnije i politički oportunije ukinuti prirez, prebaciti gradonačelnicima odgovornost za eventualno povećanje poreza i poskupljenje usluga, pa će oni, umjesto Vlade, trpjeti političku štetu.
Najbolje ikad. Ovako je Primorac, prije nego je postao ministar, kritizirao ključnu točku HDZ-ove porezne reforme
Primorac je kao znanstvenik pisao jedno, a sada kao političar radi drugo
U toj analizi Primorac (sa suradnicima) tvrdi da je porez na dohodak postao vrlo moćan i često korišten politički instrument. Da političari na državnoj razini, kako bi dobili na popularnosti, često mijenjaju porezno opterećenje ili mijenjaju raspodjelu novca i to, piše Primorac, “ima neznatne učinke na središnjoj razini, ali dovodi do ozbiljnih posljedica na nižim razinama vlasti”.
Vlada je u srijedu predstavila poreznu reformu koja je izazvala prilično nezadovoljstvo kod gradonačelnika većih gradova. Reformom je predviđeno ukidanje prireza, a odgovornost za visinu stope poreza na dohodak prebacuje se na lokalne vlasti. Gradonačelnicima to politički ne odgovara jer ako žele nadoknaditi pad prihoda od prireza, morat će povećati porez na dohodak, što sasvim sigurno neće biti dobro primljeno kod birača.
Već dugo se raspravlja o problemima fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj, o “spuštanju” odgovornosti za jedan dio poreza na lokalnu razinu. Sadašnji ministar financija Marko Primorac, prije dvije godine napisao je za Svjetsku banku i analizu na tu temu, iz koje je vidljivo da je nakon ulaska u HDZ-ovu Vladu poprilično promijenio mišljenje o tome kako bi fiskalna decentralizacija trebala izgledati.
Primorac kao znanstvenik piše jedno, kao političar radi drugo
Dok je Primorac bio “samo” znanstvenik, smatrao je da prebacivanje poreza na dohodak na lokalnu razinu nije baš najsretnije rješenje. Smatrao je da bi pod ingerencijom lokalnih jedinica trebao biti porez na nekretnine i da bi se one na taj način mogle financirati. Sada, kao ministar ima nešto drugačiju priču i u njegovom mandatu provodi se reforma koja će na razinu gradova i općina “spustiti” porez na dohodak.
U toj analizi Primorac (sa suradnicima) tvrdi da je porez na dohodak postao vrlo moćan i često korišten politički instrument. Da političari na državnoj razini, kako bi dobili na popularnosti, često mijenjaju porezno opterećenje ili mijenjaju raspodjelu novca i to, piše Primorac, “ima neznatne učinke na središnjoj razini, ali dovodi do ozbiljnih posljedica na nižim razinama vlasti”.
Izmjene poreza na dohodak destabiliziraju lokalne jedinice
Navodi i da se Zakon o porezu na dohodak u Hrvatskoj izmjenjuje ili dopunjuje vrlo često – u prosjeku jednom godišnje i da je zbog toga “financiranje jedinica lokalne samouprave nestabilno, što izravno utječe na ostale aspekte njihova funkcioniranja”.
Piše i da bi postojeći nedostatak autonomije u ostvarivanju prihoda na regionalnoj razini U Hrvatskoj najjednostavnije bilo ublažiti prenošenjem dobrih praksi iz drugih članica EU koje imaju dvije niže razine vlasti.
“To bi podrazumijevalo preraspodjelu prireza porezu na dohodak s razine gradova i općina na razinu županija te uvođenje godišnjeg poreza na nekretnine na razini gradova i općina. Iako se prirez porezu na dohodak može koristiti i na lokalnoj razini, zbog svoje progresivne prirode i geografske raširenosti primjereniji je kao županijski porez. S druge strane, svi gradovi i općine imali bi zadovoljavajuću poreznu osnovicu kroz porez na nekretnine”, stoji u Primorčevoj analizi.
Vlada nije imala snage uvesti porez na nekretnine
Prilično je jasno da reforma koju sada provodi Vlada i ministar financija Primorac, prilično odstupa od onoga kako je znanstvenik Primorac zamišljao fiskalnu decentralizaciju. Vlada se, naravno, ne usudi uvesti porez na nekretnine, protiv kojeg je veliki dio javnosti i jasno je da bi se njime, pogotovo ako nije pametno osmišljen, jako zamjerili biračima.
Također, pitanje je ima li hrvatska administracija u ovom trenutku uopće kapaciteta uvesti takav porez, s obzirom na još uvijek priličnu nesređenost zemljišnih knjiga i probleme oko procjene vrijednosti nekretnina, na temelju koje bi se onda naplaćivao porez.
Stoga je Vladi bilo jednostavnije i politički oportunije ukinuti prirez, prebaciti gradonačelnicima odgovornost za eventualno povećanje poreza i poskupljenje usluga, pa će oni, umjesto Vlade, trpjeti političku štetu.