Najnovija anketa: Telegram i agencija Mediana donose rezultate iz ključne I. izborne jedinice, Zagreb

Rezultat upućuje na dramatičnu borbu, a MOST predstavlja iznenađenje

FOTO: PIXSELL

Prema rezultatima ankete Telegrama, koju je u I. izbornoj jedinici provela ugledna slovenska markentinška agencija Mediana, lijeva koalicija pobjednik je ključne izborne bitke za Zagreb.

Koalicija na čelu sa Socijaldemokratskom partijom, točnije premijerom Zoranom Milanovićem koji je prvi na listi, osvaja sedam mandata. Željko Reiner, predvodnik desne, Domoljubne koalicije, dobiva četiri mandata. Skup nezavisnih lista, poznatiji pod imenom Most s dr. Dragom Prgometom, osvaja dva mandata. Sudeći prema našoj anketi, u Sabor ulazi i OraH, s jednim mandatom.

Ispod praga ostali su redom: Živi zid (3,7 posto), Milan Bandić tj. njegova Stranka rada i solidarnosti (2,1 posto) i Naprijed Hrvatska s Ivom Josipovićem (1,8 posto). Istraživanje je rađeno telefonski, na tisuću ispitanika, u razdoblju do 29 listopada do 4. studenoga.

Telegram i ugledna agenija Mediana do prekjučer su ispitivali birače u ključnoj izbornoj jedinici

Rezultati ankete Telegrama i Medijane u Zagrebu pokazuju da SDP, unatoč ozbiljnim problemima, zadržava mjesto najutjecajnije stranke u glavnom gradu. Na prošlim izborima SDP je osvojio 9 mandata, a HDZ 4, dok su jedan mandat osvojili Laburisti. Prije toga, na izborima 2007. SDP je osvojio 8, a HDZ 5 mandata, uz još jedan mandat HNS-a.

Prema omjeru mandata, koje su osvojili SDP i HDZ, Milanović ipak može biti zadovoljan. To je, na stanovit način, i njegova politička zadovoljština jer 43 posto glasova ukazuje da urbani glasači glavnog grada daju relativno snažnu podršku politici lijeve koalicije. S druge strane, može se reći da je taj rezultat potvrda njegove pozicije u stranci što će mu dobro doći bez obzira na to dobije li ili izgubi izbore.

izobri_graf(1)

Veliko razočaranje

Dr. Reiner, glavni kandidat HDZ-a, pak, dobiva 23 posto glasova što je neki uobičajeni prosjek desne koalicije u ovoj izbornoj jedinici. No, vidi se da je MOST, s kredibilnim konzervativnim kandidatom dr. Prgometom, zaustavio mogući rast protestnih glasova u korist HDZ-a i, ako je suditi prema našoj anketi, dobio dva važna saborska mandata s osvojenih 11,5 posto glasova ispitanika. OraH i Mirela Holy dobivaju jedan mandat (5,7 posto), ali su u opasnom području statističke pogreške (+-3,1 posto) pa možda ostanu i bez mjesta u Saboru.

Čini se da je MOST u Zagrebu, na čelu s kredibilnim dr. Prgometom, zaustavio potencijalni rast HDZ-a

Ispitanici u našoj anketi malo su glasova dali Živom zidu, Bandiću, a pogotovo bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću. Istina, u okviru spomenute statističke pogreške, pa bi Živi zid ipak mogao dobiti dovoljno glasova za ulazak u Sabor. Posebna analiza je potrebna za Bandićev i Josipovićev rezultat. Listu Bandićeve stranke među urbanim glasačima, očito, sustiže loša slika o zagrebačkom gradonačelniku. Bandiću, s nizom otvorenih istraga, pogotovo onoj kada je zajedno s odvjetnicima silio svjedoka na lažni iskaz te kasnija polemična odluka Ustavnog suda u njegovu korist, srušen je rejting. Nije pomogla ni činjenica da je za prvog na listi izabrao cijenjenog intelektualca Slobodana Prosperova Novaka, koji se na javnim sučeljavanjima pokazao potpuno izgubljenim, neadekvatnim za bilo kakav suvisli javni dijalog.

Ivo Josipović i stranka Naprijed Hrvatska, prema našim anketnim rezultatima, bolno pokazuju kako je bivši hrvatski predsjednik u kratkom vremenu izgubio golemi politički kredibilitet. Političar koji je prije manje od godinu dana dobio gotovo milijun glasova na predsjedničkim izborima, sada je daleko od mogućnosti da uđe u Sabor. Takav politički sunovrat Ive Josipovića, na žalost, pokazuje da je bivši predsjednik, bivši član SDP-a i cijenjeni profesor, pogrešno procijenio vlastiti politički potencijal. Gotovo je sigurno da će ovi izbori najvjerojatnije značiti i njegovu političku eutanziju. Josipović se zbog toga ne može ni na koga ljutiti, osim na samog sebe.

Promjena mišljenja

Suštinski gledano, najveći nedostatak izbora u I. izbornoj jedinici jest činjenica da se u njoj, na listi HDZ-a, nije kandidirao predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On se prebacio u IX. izbornu jedinicu, tamo gdje HDZ redovito dobiva izbore. Neki od političkih analitičara objašnjavaju da bez sučeljavanja dvojice glavnih kandidata za premijera Milanovića i Karamaraka, u političkom, privrednom i kulturnom središtu države, parlamentarni izbori ostavljaju dojam da su falični ili nedorečeni. No, ovakve kombinacije stranaka u izbornim strategijama su sasvim dopuštene i logične.

Anketa koju je za Telegram radila agencija Medijana koncentrirala se na još jedna segment raspoloženja birača. Ispitanicima u I. izbornoj jedinici (ukupno 1000 ljudi) postavili smo pitanje o mogućnosti da do trenutka izbora, dakle 8. studenog, promijene mišljenje o tome kome će dati glas ili da odustanu od izlaska na izbore. Njih 26,4 posto odgovorilo je da postoji takva mogućnost.

Više od 72 posto sigurno je da neće promijeniti stranku za koju planiraju glasati na parlamentarnim izborima te da će izaći na izbore.

Najčvršće izborno raspoloženje drži one koji su se u ispitivanju odredili kao glasači SDP-a i lijeve koalicije. Njih više od 80 posto tvrdi da neće mijenjati mišljenje o tome za koga će glasati, a 18 posto kaže da je moguće da promjene odluku. Među biračima HDZ-a i tzv. Domoljubne koalicije nešto je veći postatak ‘nesigurnih’, 25,2 posto. Postotak sigurnih u odluku da će glas dati HDZ-u i desnoj koaliciji iznosi 74,8 posto.

Najviše onih koji bi se mogli predomisliti, od svih stranaka u I. izbornoj jedinici, ima Most. Više od 40 posto. Nasuprot 59,8 posto anketiranih koji tvrde da su sasvim sigurni da će im dati glas.

Ovo je zadnja anketa slovenske Mediane koju objavljuje tjednik Telegram. Stručnjaci slovenske agencije svoj su posao obavljali krajnje profesionalno kroz sve cikluse ispitivanja raspoloženja birača u Hrvatskoj. Dodali bi i posebno obazrivo s vrlo jasnim senzibilitetom prema našim čitateljima.


 

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 06. studenog 2015.