Uživo. Najteži diplomatski poraz Rusije od početka rata, u UN-u 143 države ustale protiv aneksije, dvije naglo prešle u ukrajinski tabor

Pratimo 231. dan ruske invazije na Ukrajinu

A general view shows voting results during a UN General Assembly meeting at the United Nations headquarters in New York City on October 12, 2022. - The United Nations General Assembly on Wednesday overwhelmingly voted to condemn Russia's annexations of parts of Ukraine after Moscow vetoed a similar effort in the Security Council. (Photo by Ed JONES / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 231. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Opća skupština UN-a sa 143 glasa za odbacila rusku aneksiju
  • Zelenski pritišće saveznike da isporuče Ukrajini još vojne pomoći
  • Teški gubici ruske vojske na jugu
  • Rusi su priveli osam ljudi zbog eksplozije Krimskog mosta
  • Eksplozije u Hersonu i Melitopolju
  • Njemačka kaže da je njena opskrba naftom sigurna
  • Peskov: ‘NATO se bori na strani Ukrajine’

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Opća skupština UN-a rezolucijom odbacila rusku aneksiju ukrajinskih regija

  • Opća skupština Ujedinjenih naroda ogromnom većinom glasova usvojila je rezoluciju kojom se ne priznaju referendumi u četiri ukrajinske regije na temelju kojih je Rusija proglasila njihovu aneksiju. Za rezoluciju su glasale 143 države članice, dvije više nego što ih je svoj glas u ožujku dalo za rezoluciju kojom je osuđena sama invazija. U proukrajinski tabor su se bez najave preselili Irak i Maroko.

Proteklih se dana u zgradi UN-a odigravao pravi mali rat za glasove u kojem je Moskva predložila da samo glasanje o rezoluciji bude tajno, što je također ogromnom većinom odbijeno, a zapadne države su u neslužbenim izjavama novinarima navodile 140 glasova kao minimum kojim bi bili zadovoljni. Hrvatska je, zajedno sa svim ostalim članicama EU, glasala za rezoluciju. Svoj glas za nju dala je i Srbija, dok su Kina i Indija i niz ruskih susjeda te nekolicina afričkih zemalja bile suzdržane. Samo pet članica UN-a bilo je protiv rezolucije: Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija i Nikaragva. U ožujku Nikaragve nije bilo na tom popisu, ali je peti glas protiv osude invazije bio došao iz Eritreje.


Macron: ‘Francuska će poslati Ukrajini sustave za protuzračnu obranu’

  • Francuska će poslati Ukrajini sustave za protuzračnu obranu, rekao je u srijedu francuski predsjednik Emmanuel Macron u razgovoru za France 2. “Pošiljka će uključivati radare, sustave i rakete (protuzračne) koji će (Ukrajince) štititi od napada, a napose od napada borbenim dronovima”, rekao je. Francuski predsjednik je ujedno opetovao da Francuska razmišlja o tome da pošalje Ukrajini dodatne količine topova Caesar. “Isporučili smo ih 18” od početka rata, a sada “zajedno s Danskom radimo na isporuci dodatnih šest topova”, dodao je, rekavši da je ovih šest Caesara isprva bilo namijenjeno danskoj vojsci. “Nastojimo ih odmah poslati Ukrajincima”, rekao je.

Dužnosnik NATO saveza: ‘Nuklearni napad bi doveo do fizičkog odgovora saveza’

  • Jedan dužnosnik NATO saveza je kazao kako bi nuklearni napad “gotovo sigurno” doveo do “fizičkog odgovora” od strane ukrajinskih saveznika, a potencijalno i samog NATO saveza. Kazao je da bi to imalo nezabilježene posljedice po Rusiju, prenio je Reuters.

Zelenski pozvao na veću pomoć Ukrajini

  • Zelenski se danas obratio MMF-u i Svjetskoj banci na njihovom godišnjem sastanku u SAD-u. Pozvao je pritom na veću financijsku pomoć Ukrajini. To bi, dodao je, doprinijelo bržem kraju rata. “Što više pomoći dobijemo sada, to ćemo prije okončati ruski rat i prije ćemo moći garantirati da se takav rat ne proširi na druge zemlje”, kazao je. Kazao je kako Ukrajini treba oko 38 milijardi dolara za proračunske deficite, dvije milijarde kredita za obnovu energetske infrastrukture, najmanje pet milijardi kredita za kupovinu ugljena i plina te trajna radna skupina koja će pomagati Ukrajini s financijskim pitanjima.

Češka zabranila ulazak Rusima koji imaju vizu za Schengen

  • Češka vlada objavila je u srijedu da zabranjuje ulazak u zemlju svim ruskim turistima, umjetnicima i sportašima koji imaju vizu za ulazak u šengensku zonu. “To se odnosi ponajviše na ljude koji dolaze u Češku Republiku zrakoplovom u zračnu luku Prag”, navodi ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. Mjera će stupiti na snagu 25. listopada.

Lipavsky je objasnio da se Češka pridružuje Finskoj, Poljskoj i baltičkim državama koje su takvu mjeru već uvele. Nakon velikih ruskih raketiranja civilnih ukrajinskih meta u ponedjeljak i utorak “moramo donositi rješenja koja će poslati jasnu poruku stanovnicima Ruske Federacije”, istaknuo je ministar.

Češka, koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, prestala je izdavati vize ruskim građanima, osim za humanitarne slučajeve, dan pošto je Rusija počela invaziju na Ukrajinu 24 veljače.


Moldavci pozvani da smanje potrošnju struje zbog manjka zaliha

  • Moldavija je u srijedu pozvala svoje građane da smanje potrošnju električne energije tijekom vršnih razdoblja zbog velikog manjka zaliha u toj zemlji nakon što je susjedna Ukrajina obustavila izvoz struje zbog ruskih raketnih napada. Ruske rakete nanijele su štetu ukrajinskoj energetskoj mreži te je zemlja bila prisiljena obustaviti izvoz. Moldavsko ministarstvo infrastrukture priopćilo je da zemlja nakon obustave iz Ukrajine ima manjak između 50 i 100 megavata, što je pogoršalo ionako tešku energetsku situaciju nakon što je ruski Gazprom smanjio opskrbu prirodnim plinom Moldaviji za 30 posto. “U vršnim razdobljima potražnja za električnom energijom premašuje dostupne proizvodne kapacitete”, navodi se u priopćenju moldavskog ministarstva. Vlasti su pozvale građane da odgode uključivanje perilica rublja, posuđa i ostalih kućanskih uređaja te punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela do poslije 23 sata.

Zapad najavljuje nove sustave obrane za Ukrajinu

  • Zapadni saveznici najavili su u srijedu da će Ukrajini dostaviti nove sustave za protuzračnu obranu i potvrdili da će nastaviti snažno pomagati ukrajinske snage u borbi protiv Rusije. To je najavljeno na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine, koja je nakon ruskog napada na Ukrajinu osnovana na inicijativu Sjedinjenih Država i koja se okupila na marginama sastanka ministara obrane država članica NATO-a u srijedu i četvrtak u Bruxellesu.

U Kontaktnoj skupini je više od 50 zemalja, među kojima je i 30 članica NATO-a. Na sastanku je sudjelovao ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je isporuka ovih sustava koji mogu neutralizirati ruske projektile na ukrajinskom nebu “prioritet”. Ukrajinski ministar obrane Reznikov pozdravio je “novu eru protuzračne obrane” najavljenim dolaskom “sustava Iris-T iz Njemačke” i skorom isporukom “američkih NASAMS-a”.

Američki ministar obrane Lloyd Austin osudio je na početku sastanka ruske napade na ukrajinske gradove, na ciljeve koji nemaju nikakvu vojnu namjenu. “Cijeli svijet je upravo još jednom vidio zlobu i okrutnost Putinovog rata, ukorijenjenog u agresiji i vođenog s dubokim prijezirom prema pravilima rata”, rekao je Austin. “Ali najnoviji ruski napadi samo su produbili odlučnost ukrajinskog naroda i dodatno ujedinili zemlje dobre volje iz svih dijelova svijeta.”, dodao je.


Ruski mediji: ‘Izgubljeno je 90.0000 boraca’

  • Više od 90.000 boraca je navedeno “nepovratnim gubicima” od početka rata u Ukrajini, javlja ruski medijski projekt iStories.

Mediazona: ‘Rusi mobiliziraju beskućnike’

  • Ruske vlasti su odvele muškarce iz humanitarnih centara za beskućnike i potrebne kao i one iz hostela u kojima žive migranti koji u Rusiju dolaze na rad i vode ih na mobilizaciju, javlja ukrajinski portal Mediazona. Radi se, kažu, o desecima beskućnika. “Policija je došla. Vidjeli su red ljudi koji čekaju hranu. Zgrabili su ih za ovatnik i odveli”, rekao je izvor Mediazoni. Muškarci su onda stavljeni u buseve i odvedeni u urede za mobilizaciju.

Premijer poziva Ukrajince da smanje potrošnju struje za 25 posto

  • Ukrajinski premijer Denis Šmihal pozvao je građane i tvrtke da smanje potrošnju električne energije tijekom sati u kojima je potrošnja najveća kako bi izbjegli nestanak struje. Konkretno, pozvao ih je da smanje potrošnju diljem zemlje od 17 do 22 sata i to za 25. posto.

Tako bi sustav opskrbom električne energije bio stabilniji. “Zahvalni smo svim Ukrajincima koji su namjerno smanjili potrošnju struje. Ukupno smo uštedjeli 10 posto. Zahvaljujemo i liderima regija i šefovima komunikacija koji su bili odgovorni i smanjili potrošnju u komunikacijama”, kazao je.

Pozvao je ljude i da smanje potrošnju plina i ugljena sada kada je počela sezona grijanja. “Najmanja dozvoljena temperatura u prostorijama će biti 16 stupnjeva, a prosječna će biti 18. To je neophodno i to je naš doprinos pobjedi. Na koncu, na svakom od nas je kako ćemo preživjeti ovu zimu”, rekao je.


Putin će se sastati s katarskim emirom i turskim predsjednikom

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se u Kazahstanu s emirom šeikom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem, rekao je novinarima pomoćnik Kremlja i diplomat Jurij Ušakov. “Ovo će biti prvi susret licem u lice nakon izbijanja pandemije, stoga je vrlo važan. Posljednji put smo se sastali s Emirom u Dušanbeu 2019. godine”, rekao je Ušakov.

“Osim politike i trgovinsko-gospodarske sfere, izdvojio bih suradnju na energetskom tržištu, suradnju Rusije i Katara u okviru Foruma zemalja izvoznica plina. O tome će također razgovarati naši čelnici”, dodao je diplomat Ušakov.

Ušakov se također osvrnuo i na Putinov sutrašnji sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Kazahstanu, koji će vjerojatno biti “vrlo zanimljiv”. “Očekuje se da bi turski čelnik mogao predložiti ideje za mir u Ukrajini”, rečeno je iz Kremlja. “Sada mnogi govore da su Turci spremni izaći s drugim inicijativama u kontekstu rješavanja ukrajinskog sukoba. Postoje izvješća u medijima da turska strana iznosi konkretna razmatranja u tom smjeru. Ne isključujem da će se Erdogan aktivno dotaknuti ove teme tijekom kontakta u Astani. Dakle, očekuje nas vrlo zanimljiva i nadam se korisna rasprava”, otkrio je Ušakov.


NATO: Rusija je pri kraju sa zalihama precizno navođenog streljiva

  • Rusija je iscrpila značajan dio svog precizno vođenog streljiva u svojoj invaziji na Ukrajinu i njezina industrija ne može proizvoditi sve vrste streljiva i oružanih sustava zbog zapadnih sankcija, rekao je visoki dužnosnik NATO-a. Dužnosnik je rekao da ne zna koliko će Rusiji trebati da mobilizira 300.000 vojnika na koje Moskva cilja, te je sugerirao da bi to moglo potrajati nekoliko mjeseci.

Biden kaže da Putin nije promijenio stav oko Brittney Griner

  • Nije bilo pomaka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko pritvaranja američke košarkašice Brittney Griner od strane Moskve, rekao je Joe Biden za CNN. Bila je u zatvoru zbog droge na devet godina nakon što su ulošci s manje od grama hašišovog ulja pronađeni u njezinoj prtljazi.

Američki predsjednik rekao je da će se sastati s Putinom na sastanku G20 idućeg mjeseca ako ruski čelnik želi razgovarati o pritvorenoj zvijezdi WNBA, ali da se općenito nema namjeru sastati s Putinom iako će to ovisiti o okolnostima.


Nizozemska šalje projektile Ukrajini

  • Nizozemska će Ukrajini isporučiti projektile protuzračne obrane u vrijednosti od 15 milijuna eura kao reakciju na ruske zračne napade na Ukrajinu ranije ovog tjedna. Reuters zvještava da je ministrica obrane Kasja Ollongren napisala u pismu parlamentu: “Ovi napadi mogu se suočiti samo s nepopustljivom potporom Ukrajini i njezinom narodu.”

Grossi: ‘Obnovljeno je vanjsko napajanje ukrajinske NE Zaporožje’

  • Ponovno je uključeno napajanje ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koja je okružena ruskim vojnicima, rekao je čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Rafael Grossi, glavni direktor UN-ovog nadzornog tijela za nuklearni nadzor, upozorio je ranije danas da je nuklearna elektrana, najveća u Europi, po drugi put u pet dana ostala bez vanjskog napajanja potrebnog za vitalne sigurnosne sustave. Grossi je tvitao da je obaviješten da je vanjsko napajanje ponovno uspostavljeno.

Gazprom: ‘Popravci Sjevernog toka trajat će najmanje godinu dana’

  • Popravci oštećenih plinovoda Sjevernog toka trajat će najmanje godinu dana, rekao je Alexei Miller, čelnik ruskog državnog monopolista Gazproma, dodajući da Rusija još uvijek nije dobila pristup području oštećenja. Govoreći na konferenciji Russian Energy Week u Moskvi, Miller je također ponovio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina za europskim plinskim čvorištem u Turskoj koji je danas predložio.

Podoljak pozvao da se agresija na Ukrajinu prizna kao genocid

  • Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, pozvao je zapad da službeno prizna rusku agresiju i djelovanje u Ukrajini kao genocid. “Ruske snage počinile su napade na civilnu infrastrukturu, masovna pogubljenja i silovanja, prisilne deportacije, razdvajanje obitelji i uništavanje ukrajinske literature u školama”, rekao je Podoljak na Twitteru.

I Kremlj negira da je Musk prošlog mjeseca razgovarao s Putinom o Ukrajini

  • Izvršni direktor Tesle Elon Musk nije razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije nego što je objavio svoj “mirovni plan” za Ukrajinu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Ne, to nije istina”, rekao je Peskov novinarima na redovnom brifingu za novinare, na pitanje je li Musk razgovarao s Putinom prije objave tweetova u kojima je iznio svoje sugestije o ishodu ruskog rata protiv Ukrajine.

Broj ozlijeđenih u eksploziji na tržnici popeo se na devet

  • Broj ozlijeđenih u ruskom napadu na prepunu tržnicu u gradu Avdiika u istočnoj regiji Donjecka popeo se na devet. Vitali Barabaš, šef vojne tamošnje uprave, rekao je: “Danas je još jedan crni dan za našu Avdivku. Ujutro su ruski zli duhovi ponovno donijeli smrt u našu zemlju, podmuklo, kao i uvijek, granatirajući središnju tržnicu tenkovima i MLR sustavima tijekom najveće gužve. Sedam stanovnika Avdiivke je poginulo, a devet ih je ranjeno.”

Putin o Sjevernom toku: ‘To je opasan presedan’

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na plenarnoj sjednici međunarodnog foruma Russian Energy Week. On je curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok nazvao “opasnim presedanom” te istaknuo kako “nema sumnje da je to bio čin međunarodnog terorizma”.

“Računica iza toga bila je prilično cinična – blokirati i uništiti jeftine izvore energije i uskratiti plin za milijune ljudi i industrijskih potrošača. Napad na plinovode Sjeverni tok bio je najopasniji presedan. To pokazuje da je svaki dio kritične transportne energetske ili komunikacijske infrastrukture sada u opasnosti”, rekao je Putin.

Predsjednik Putin je također rekao da je Rusija spremna obnoviti opskrbu plinom putem jedne veze plinovoda Sjeverni tok 2 koji ostaje u funkciji. Ruski čelnik je rekao da se plin još uvijek može opskrbljivati ​​jednim preostalim netaknutim dijelom plinovoda Sjeverni tok 2. “Rusija je spremna započeti takve isporuke. Lopta je u dvorištu EU. Ako žele, mogu samo otvoriti slavinu”, rekao je Putin.

Okrivio je ukrajinske specijalne službe za ono što naziva “terorističkim napadom” na Krimski most koji povezuje Rusiju s Krimom.


Ruski napad na prepunu tržnicu u Avdivki ubio sedmero ljudi

  • Najmanje sedam ljudi je ubijeno, a osam ozlijeđeno u ruskom napadu na prepunu tržnicu u gradu Avdivki u srijedu, rekao je guverner istočne ukrajinske regije Doneck Pavlo Kirilenko. “Rusi su napali središnju tržnicu gdje je u to vrijeme bilo mnogo ljudi”, rekao je Kirilenko u priopćenju, dodajući da za takav napad “nema nikakve vojne logike”. Njegovo priopćenje popraćeno je slikama mrtvih tijela i oštećenih štandova na tržnici. Avdivka je grad regionalnog značaja u Doneckoj oblasti Ukrajine.

Ilegalno deportirana ukrajinska djeca vraćena kući

  • Ukrajinsko ministarstvo reintegracije potvrdilo je da se 37 ukrajinske djece, koja su ilegalno deportirana u Rusiju, sada vratilo kući. Djeca su u kolovozu deportirana s teritorija Harkiva pod okupacijom Rusije, stoji u priopćenju na Facebooku. “Krajem kolovoza djeca su prisilno odvedeni iz Harkovske oblasti u rusko mjesto Kabardinka, blizu Gelendžika, unatoč tome što svi imaju roditelje. Obitelji su sada ponovno spojene”, rečeno je iz ministarstva, koje je dodalo da je proces povratka opisalo kao “težak”, ali “uspješan”.

Bremmer inzistira na tome da su Putin i Musk razgovarali

  • Ian Bremmer inzistira na tome da su Elon Musk i Vladimir izravno razgovarali o Ukrajini kao što je objavljeno u njegovom tjednom geopolitičkom ažuriranju za Eurasia Group.

“Elon Musk mi je rekao da je razgovarao s Putinom i Kremljom izravno o Ukrajini. Također mi je rekao koje su crvene linije Kremlja. Pišem svoj tjedni bilten o geopolitici već 24 godine. Pišem iskreno, bez straha ili naklonosti, a ovotjedno ažuriranje nije bilo ništa drugačije. Dugo sam se divio Musku kao jedinstvenom poduzetniku koji mijenja svijet, što sam i javno rekao. On nije stručnjak za geopolitiku”, piše Bremmer.

Šef Tesle, koji je zanijekao da je s Putinom razgovarao osim o svemiru prije 18 mjeseci, odgovorio je: “Nitko ne bi trebalo vjerovati Bremmeru.”


Njemačka kaže da je njena opskrba naftom sigurna

  • Opskrba Njemačke naftom je sigurna, a rafinerije Schwedt i Leuna još uvijek primaju naftu preko naftovoda Družba 1 preko Poljske, kaže njemačko ministarstvo gospodarstva. Glasnogovornik je dodao da ministarstvo pozorno prati situaciju i da su obje rafinerije posljednjih tjedana povećavale svoje zalihe na licu mjesta kao mjeru predostrožnosti. Poljska je u srijedu rekla da je curenje pronađeno u jednom od naftovoda Družbe koji doprema naftu iz Rusije najvjerojatnije uzrokovano nesrećom.

Kremlj: ‘Države bivšeg SSSR-a provodit će zajedničke vojne vježbe 2023.’

  • Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako očekuje povećanje broja zajedničkih vojnih vježbi sa zemljama bivšeg SSSR-a 2023. godine, izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS. Vladimir Putin je u govoru 29. rujna za rat u Ukrajini okrivio raspad Sovjetskog Saveza.

Na skupu šefova obavještajnih službi Zajednice neovisnih država (ZND), koji je prenosila televizija rekao je: “Dovoljno je pogledati što se sada događa između Rusije i Ukrajine i što se događa na granicama nekih drugih zemalja ZND-a. Sve je to, naravno, rezultat raspada Sovjetskog Saveza.”

Devet država članica koje čine CIS su Azerbajdžan, Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan. Putin je također ustvrdio da je Zapad spreman izazvati “obojene revolucije” i “krvoproliće” u bilo kojoj zemlji, ne navodeći konkretnu zemlju, niti nudeći ikakve dokaze.


Stoltenberg : ‘NATO će se baviti time kako pojačati potporu protuzračnoj obrani’

  • Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u srijedu da zapadni podupiratelji Ukrajine žele pružiti Kijevu više protuzračne obrane za zaštitu od ruskih “neselektivnih” raketnih napada diljem zemlje. “Razmotrit ćemo kako povećati potporu Ukrajini, a glavni prioritet bit će veća protuzračna obrana Ukrajine”, rekao je Stoltenberg na početku sastanka ukrajinskih saveznika o opskrbi Kijeva oružjem.

Peskov: ‘NATO se bori na strani Ukrajine’

  • Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se komentari glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga mogu smatrati potvrdom da se NATO bori na strani Ukrajine u sukobu Kijeva s Rusijom. Peskov je pritom mislio na jučerašnje izjave glavnog tajnika, koji je rekao da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila “poraz za sve nas”

Tijekom svog redovnog jutarnjeg brifinga za medije, glasnogovornik Kremlja također je rekao da je retorika zapadnih čelnika o potencijalnoj uporabi nuklearnog oružja štetna i provokativna. “Izražavamo svakodnevno žaljenje što zapadni čelnici država svaki dan govore o nuklearnoj retorici”, rekao je Peskov, dodajući da je takva praksa “provokativna”.

Peskov je također rekao da nema “novog vala” pozivanja muškaraca u vojsku, nakon što su neki regionalni dužnosnici izvijestili da pojačavaju napore na mobilizaciji, pa je rekao novinarima da provjere s pojedinim regionalnim guvernerima u vezi s njihovim planovima.


Kremlj se nada da će G7 smatrati ‘kijevski režim odgovornim za zločine’

  • Iz Kremlja je u srijedu rečeno da se nadaju da će Grupa sedam (G7) “kijevski režim” smatrati odgovornim za zločine koje je počinio. Zemlje G7 obećale su u utorak da će nastaviti pružati financijsku, humanitarnu, vojnu, diplomatsku i pravnu potporu Ukrajini, dodajući u izjavi nakon poziva čelnika da će svaka ruska uporaba nuklearnog oružja imati teške posljedice.

Ukrajinski dužnosnici: ‘Ruske snage odbijaju isporuke dizela NE Zaporožje’

  • Energoatom, ukrajinska državna tvrtka koja upravlja nuklearnom elektranom Zaporožje (ZNPP), optužila je ruske snage koje su okupirale elektranu da su odbile konvoj tvrtkinih cisterni s dizelom za punjenje generatora. Elektrani Zaporožje trenutno je isključen vanjski dovod struje.

“Jutros, 12. listopada u 8.59 sati, kao rezultat raketiranja ruskih trupa, oštećena je trafostanica Dnjeprovska u regiji Dnjepropetrovsk. Kao rezultat toga, slučajno je oštećen komunikacijski vod 750 kV ZANP – Dnjeprovska. Kao rezultat toga, ZNPP je potpuno bez napona. Dizel generatori su se uključili automatski. Energoatom je pripremio i poslao još jednu seriju dizel goriva u ZNPP. Međutim, od 10 sati ruska strana ne propušta kolonu vozila tvrtke. Rusko granatiranje i oštećenje energetske infrastrukture u vezi s radom nuklearnih elektrana ista je manifestacija nuklearnog terorizma kao i izravno granatiranje ZNPP-a, te dovodi do istih posljedica i prijetnji radijacijskom nesrećom. Okupatori i dalje zanemaruju nuklearnu i radijacijsku sigurnost najveće nuklearne elektrane u Europi, prijeteći svijetu radijacijskom katastrofom”, navodi Energoatom na Telegramu.


Ukrajina: ‘Ruska istraga o eksploziji Krimskog mosta je ‘glupost”

  • Visoki ukrajinski dužnosnik nazvao je rusku istragu o eksploziji prošlog vikenda, koja je teško oštetila most koji povezuje rusko kopno s poluotokom Krim, kao “glupost”. Ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je ukrajinske snage sigurnosti za eksploziju, a ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) rekla je ranije danas da je uhitila pet Rusa i tri državljana Ukrajine i Armenije zbog eksplozije.

“Cijeli FSB i Istražni odbor su besmislica”, rekao je glasnogovornik ministra Andrij Jusov, na ukrajinskoj televiziji Suspilne. Jusov opisao je FSB i Istražni odbor kao “lažne strukture koje služe Putinovom režimu”, pa dodao da “definitivno nećemo komentirati njihove izjave”.


Švedski ministar energetike: ‘EU mora odvojiti plin od cijene električne energije’

  • Europska unija mora pronaći način za razdvajanje cijena plina i električne energije, rekao je jutros švedski ministar energetike Khashajar Farmanbar, uoči sastanka ministara energetike Unije. “To se može učiniti na razne načine, ali jedna stvar je važna: ovo što sada radimo, tržišno uplitanje mora biti kratkotrajno… Također ne smije biti prepreka za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i fosilnih goriva”, rekao je Farmanbar.

Njegova izjava dolazi u tjedan prije nego Europska komisija treba predstaviti daljnje mjere za pokušaj obuzdavanja visokih cijena energije. “Sljedeći tjedan Komisija će predložiti još jedan paket prijedloga”, rekla je povjerenica EU za energetiku Kadri Simson po dolasku na sastanak ministara energetike EU u Pragu.


Papa Franjo osuđuje ‘nemilosrdna bombardiranja’ ukrajinskih gradova

  • Papa Franjo osudio je u srijedu rusko “nemilosrdno bombardiranje” ukrajinskih gradova i apelirao na “one koji imaju sudbinu rata u svojim rukama” da prestanu. “Moje srce je uvijek okrenuto narodu Ukrajine, posebno onima koji žive u mjestima pogođenim bombardiranjem”, rekao je papa.

Grossi: ‘Gubici struje izvan nuklearne elektrani Zaporožje su duboko zabrinjavajući’

  • Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi opisao je konstantno gubljenje napajanja strujom nuklearne elektrane Zaporožje (ZNPP) kao “duboko zabrinjavajući”. Grossi je također rekao da je ukrajinska nuklearna elektrana, okružena ruskim trupama, trenutno izgubila vanjsko napajanje.

“Naš tim u ZNPP-u jutros me obavijestio da je elektrana po drugi put u pet dana ostala bez vanjskog napajanja. Njeni pomoćni dizelski generatori sada osiguravaju električnu energiju za nuklearnu sigurnost i sigurnosne funkcije. Ovaj ponovljeni gubitak napajanja ZNPP-a je vrlo zabrinjavajući razvoj događaja i naglašava hitnu potrebu za nuklearnom sigurnošću i zaštitnom zonom oko lokacije”, piše Grossi na Twitteru. ZNPP još od početka invazije okupiraju ruske snage, ali njome upravlja ukrajinsko osoblje. Rusija je tvrdila da je “aneksirala” Zaporožje, i izjavila je da namjerava preuzeti upravljanje elektranom.


Balicki: ‘Potrebno je pomaknuti bojišnicu’

Jevgenij Balicki, čelnik okupiranog Zaporožja, rekao je da se nuklearna sigurnosna zona ne može uspostaviti oko nuklearne elektrane Zaporožje “dok se ne pomakne linija bojišnice najmanje 100 kilometara. Inače nije sigurno”.


TASS: ‘FSB je uhitio Ukrajinca zbog planiranja terorističkog napada’

  • Ruska federalna služba sigurnosti (FSB) uhitila je agenta ukrajinske službe sigurnosti zbog planiranja terorističkog napada uz korištenje dvaju prijenosnih sustava protuzračne obrane Igla u Moskovskoj regiji, priopćio je FSB u srijedu TASS-u. Prema FSB-u, ukrajinski državljanin rođen 1972. godine prokrijumčario je prijenosni protuzračni obrambeni sustav s projektilom zemlja-zrak (MANPADS) Igla iz Kijeva preko Estonije kako bi pripremio terorističke napade prema uputama ukrajinske službe sigurnosti. Muškarac je u pritvoru i surađuje s istragom, dodao je FSB.

Tijekom očevida od muškarca su oduzeta dva protuzračna sustava Igla i uređaji za komunikaciju. FSB je protiv njega pokrenuo kazneni postupak.


Britanci: ‘Iranski dronovi ne ispunjavaju očekivanja Rusa’

  • Rusija u Ukrajini koristi bespilotne letjelice koje navodno potječu iz Irana, no one možda ne ispunjavaju sva obećanja, reklo je Ministarstvo obrane. Danas se Ministarstvo Ujedinjenog Kraljevstva u svom svakodnevnom izvještaju fokusiralo na bespilotne letjelice Shahed-136 iz Irana koje su, kako kažu, korištene u sklopu bombardiranja Ukrajine u ponedjeljak. “Ove bespilotne letjelice su spore i lete na malim visinama, čineći usamljene zrakoplove lakim metama za konvencionalnu protuzračnu obranu. Postoji realna mogućnost da je Rusija postigla određeni uspjeh napadom s nekoliko bespilotnih letjelica u isto vrijeme.”

“Unatoč izvješću o dometu od 2.500 km, Shahed-136 ima samo mali eksplozivni teret. Malo je vjerojatno da će na zadovoljavajući način ispunjavati funkciju dubokog udara za koju ga je Rusija vjerojatno željela koristiti. S ruskim taktičkim borbenim zrakoplovima koji još uvijek postižu ograničeni učinak iznad ukrajinskog teritorija, nedostatak pouzdane, održive i točne sposobnosti za napad na operativnoj razini vjerojatno je jedan od najznačajnijih ruskih nedostataka u sposobnostima u Ukrajini”, nastavljaju iz ministarstva.


Gazprom kaže da će isporuke Europi preko Ukrajine ostati stabilne

  • Ruski Gazprom priopćio je jutros da će isporučiti 42,4 milijuna kubičnih metara prirodnog plina u Europu preko Ukrajine kasnije danas, što je količina u skladu s isporučenom količinom proteklih dana. Gazprom je planirao smanjiti dotok prirodnog plina u Europu tijekom ljeta – smanjivši plinovod Sjeverni tok 1 na samo 20 posto kapaciteta.

Donjecki separatisti prijavili pet ozlijeđenih nakon ukrajinskog napada

  • Samoproglašena Narodna Republika Donjeck tvrdi da je pet osoba ozlijeđeno, a 17 kuća oštećeno vatrom ukrajinskih snaga u posljednja 24 sata. Donjeck je jedna od okupiranih regija za koje je Rusija tvrdila da ih je pripojila nakon lažnih referenduma. Narodna Republika Donjeck proglašena je 2014. godine, a Rusija, Sirija i Sjeverna Koreja jedine su je članice UN-a koje je priznaju kao legitimnu vlast.

Ukrajnici polako napreduju u Lugansku

  • Serhai Haidai, ukrajinski guverner Luganska, objavio je na Telegramu novosti o vojnom napretku Ukrajine u okupiranoj regiji Luhansk. “Oružane snage Ukrajine malo po malo napreduju. Rusi naše položaje gađaju uglavnom raketnim i cjevnim topništvom. Okupatori grade višeslojnu liniju obrane u Luganskoj oblasti, minirali su cijeli prvi dio bojišnice. Naša vojska se već susrela s prvim valom djelomično mobiliziranih Rusa”, piše Haidai.

Rusi od mobilizacije bježe jahtama u Južnu Koreju

  • Očajnički želeći izbjeći vojni poziv za borbu u Ukrajini, više od 20 Rusa isplovilo je jahtama iz sjevernopacifičkih luka u Južnu Koreju, no većini je odbijen ulazak, prema izvješću medija. Južnokorejska televizijska kuća KBS izvijestila je da je najmanje 21 Rus stigao jahtama u luke na jugu zemlje, ali je samo dvojici odobren ulazak, dok je ostalima odbijeno jer vlasti smatraju njihovu svrhu dolaska “dvosmislenom”.

Jahta s pet Rusa isplovila je u utorak s južnokorejskog otoka Ulleung, gdje je stigla 30. rujna nakon isplovljavanja iz istočnog ruskog grada Vladivostoka, rekao je Reutersu u srijedu dužnosnik obalne straže. Dužnosnik je rekao da se jahta “skriva od lošeg vremena” i da su ljudi na njoj primili hranu i drugu pomoć, ali je odbio precizirati zašto im nije odobren ulazak, upućujući upite vezane uz imigraciju ministarstvu pravosuđa.

KBS je izvijestio da su tri jahte pristale u jugoistočnom lučkom gradu Pohang tijekom proteklih nekoliko dana, uglavnom prevozeći ruske muškarce između 20 i 30 godina. Na jednoj od jahti bilo je devet Rusa i jedna žena, dok su na manjoj jahti bila četiri muškarca, navodi se.


Tajvan: ‘Kina gleda rat u Ukrajini i uči kako hibridno ratovati’

  • Kina koristi iskustvo rata u Ukrajini kako bi razvila strategije “hibridnog ratovanja” protiv Tajvana, uključujući korištenje dronova i psihološki pritisak, rekao je u srijedu visoki tajvanski sigurnosni dužnosnik. Tajvan je pomno proučavao lekcije iz ukrajinskog rata kako bi mogao naučiti kako reagirati ako Kina, koja na demokratski uređen otok gleda kao na vlastiti teritorij, ikad ispuni prijetnje da će upotrijebiti silu kako bi nametnula svoje zahtjeve za suverenitetom.

Kina je pokrenula vojne vježbe oko Tajvana u kolovozu kako bi izrazila svoju ljutnju zbog posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju, a od tada je zadržala svoje vojne aktivnosti, iako smanjenim tempom. Govoreći u parlamentu, glavni direktor Tajvanskog ureda za nacionalnu sigurnost Chen Ming-tong rekao je da Kina također obraća pozornost na ono što se događa u Ukrajini. “Ove je godine komunistička vojska posudila iskustvo rusko-ukrajinskog rata kako bi razvila ‘hibridni rat’ protiv Tajvana i ojačala svoju borbenu obuku i pripreme protiv jakih neprijatelja”, rekao je zastupnicima.


Poljski operater naftovoda kaže da je otkriveno curenje u naftovodu Družba

  • Poljski operater naftovoda Pern otkrio je curenje u utorak navečer u jednoj liniji naftovoda Družba, koji prenosi naftu iz Rusije u Europu, priopćeno je u srijedu. Pern je rekao da su u ovom trenutku uzroci curenja nepoznati. Otkriven je u dijelu cijevi oko 70 km od središnjeg poljskog grada Plock. Druga linija naftovoda i drugi elementi Pernove infrastrukture radili su normalno, rečeno je iz Perna.

“U ovom trenutku sve službe Perna (tehničke, operativne, interne vatrogasne brigade i zaštita okoliša) poduzimaju mjere u skladu s algoritmima predviđenim za ovu vrstu situacije”, rekao je predstavnik Perna za Reuters.

Najviši poljski dužnosnik zadužen za energetsku infrastrukturu, Mateusz Berger, rekao je Reutersu da nema razloga za vjerovati da je curenje u poljskom dijelu naftovoda Družba nastao zbog sabotaže. “Ovdje možemo govoriti o slučajnoj šteti”, rekao je Berger.


Rusija je privela osam ljudi zbog eksplozije Krimskog mosta, petorica su Rusi

  • Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije objavila je da je privela osmero ljudi zbog, kako ga zovu, “terorističkog napada” na most koji povezuje Krim s Rusijom. Napad je, tvrde, izvela Glavna obavještajna uprava Ukrajine, a privedeno je pet Rusa, te tri stanovnika Ukrajine i Armenije. Prema podacima FSB-a, teret je došao izu Bugarske i preko rusko-gruzijske granice te stigao u bazu Armavit. Tijekom transporta, više puta mijenjao se sadržaj transportne dokumentacije.

Eksplozije u Hersonu i Melitopolju, gradovima pod ruskom okupacijom

  • Pet eksplozija čulo se u gradu Hersonu u srijedu rano ujutro, objavili su ruski mediji te dodali da su prema neslužbenim informacijama aktivirani sustavi protuzračne obrane. Herson, administrativni centar šire regije Hersona, jedan je od prvih gradova koji je pao u ruke ruskim snagama nakon što su počele invaziju u Ukrajini u veljači. Ranije u srijedu Ivan Fjodorov, prognani gradonačelnik Melitopolja, grada pod ruskom kontrolom na jugu regije Zaporižje, rekao je putem aplikacije Telegram da je u gradu odjeknula snažna eksplozija. RIA izvješćuje citirajući mjesnu policiju koju su postavili Rusi da je naprava eksplodirala pored glavne gradske tržnice. Žrtava nema, javlja RIA.

Teški gubici Rusije na jugu

  • Ukrajinsko operativno zapovjedništvo Jug izvijestilo je da je izvršilo preko 300 napada, gađajući i oštetivši dvije ruske samohodne haubice Gvozdika i oklopni transporter. Ukrajinska vojska također je uništila skladište streljiva u blizini sela Dudčani u Khersonskoj oblasti, kao i kontrolnu točku i komunikacijsko čvorište u okrugu Sukhanovo u istoj regiji. Ruska vojska je također navodno izgubila najmanje 23 vojnika na južnoj liniji bojišnice, jedno oklopno vozilo i jednu bespilotnu letjelicu tipa Shahed tijekom izvještajnog razdoblja.

Eksplozije u Nikopolu, tri su civila ozlijeđena

  • Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko rekao je da je preko noći pogođen grad Nikopol, prenosi Kyiv Independent. Pogođena je privatna rezidencija, a u napadu su teško ozlijeđeni šestogodišnja djevojčica i njena majka. Njih dvije i još jedna žena na liječenju su u bolnici.

Zelenski pritišće saveznike

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da očekuje pozitivan odgovor zapadnih saveznika u Bruxellesu u srijedu na njegove zahtjeve da se Ukrajini hitno poveća vojna pomoć jer su ukrajinski gradovi suočeni s više ruskih raketnih napada. Koalicija od pedesetak zemalja predvođena SAD-om, poznata kao Obrambena kontaktna skupina za Ukrajinu, sastat će se u srijedu u Bruxellesu na marginama sastanka ministara obrane NATO-a. “Očekujem od naših partnera napredak po pitanju protuzračne i proturaketne obrane i dogovore o novim isporukama različitog oružja i streljiva koje nam je od vitalnog značaja”, rekao je Zelenskij u utorak u večernjem obraćanju.

SAD poziva saveznike da ubrzaju isplatu obećanih sredstava Ukrajini

  • Američka ministrica financija Janet Yellen pozvala je partnere i saveznike da ubrzaju isplatu obećane financijske potpore Ukrajini dok Rusija nastavlja svoje “barbarske” napade na svog susjeda. Washington namjerava isplatiti 4,5 milijardi dolara izravne potpore Ukrajini u idućim tjednima, rekla je američka ministrica. Kongres je odobrio nova sredstva prije dva tjedna, čime je ukupna izravna proračunska potpora SAD-a Ukrajini porasla na 13,5 milijardi dolara.