Najveći stručnjak za javnu upravu dobio je važnu europsku nagradu, no to je prošlo nekako nezapaženo

Naime, upravo je taj fakultet bio domaćin trodnevne Godišnje konferencije koja se održava već 24 godine, a ne kojoj je sudjelovalo oko 300 svjetskih znanstvenika i eksperata-praktičara iz područja javne uprave, prava, politologije, ekonomije i sociologije.

TELEGRAM: Prvi ste u Hrvatskoj osvojili ovu nagradu. Što to konkretno znači za Vas i fakultet?

KOPRIĆ: Riječ je o nagradi koju je dosad, skupa sa mnom, primilo samo 16 sveučilišnih profesora moje struke iz zemalja koje pokriva Mreža instituta i škola za javnu upravu srednje i istočne Europe (NISPAcee), a koja je Nagradu Alena Brunovska i utemeljila. Uz profesora Vintara iz Slovenije jedini sam s područja bivše Jugoslavije. Iz puno većih zemalja od Hrvatske, s puno više znanstvenika i sveučilišnih profesora javne uprave, kao što su Poljska ili Rumunjska, tu je Nagradu primio samo po jedan profesor. Neke zemlje uopće nisu zastupljene među dobitnicima, dok su samo dvije zemlje, Mađarska i Estonija imale dobitnike više puta. Uglavnom, u profesionalnom smislu, ovo je vrlo prestižna nagrada. Prijedlog je došao od mojih kolegica i kolega, a prema propozicijama, nominaciju treba poduprijeti matični fakultet, što je moj Fakultet i učinio. Svima sam im zahvalan. Meni je prijedlog bio iznenađenje utoliko što u rasporedu s jako puno obveza čovjek jednostavno ne stigne misliti na nagrade. Uvijek imaš u prvom planu nastavu, projekte, istraživanja, radove, konferencije, a nagrade, ako ih uopće bude, dolaze kao neka vrsta dobrodošlog povoda za samoanalizu.

TELEGRAM: Zagrebački Pravni fakultet dobio je čast biti domaćin godišnje konferencije NISPAcee koja okuplja. Po kojim se kriterijima odabire domaćin?

KOPRIĆ: Da. Još prije dvije godine Pravni je fakultet bio je kontaktiran da preuzme obavezu organizacije te konferencije, jer smo mi glavna institucija za upravno obrazovanje u Hrvatskoj, s najsnažnijom katedrom za upravnu znanost u zemlji te s drugim katedrama koje su važne za kvalitetno upravno obrazovanje.

Ovo je prvi put da je godišnja konferencija NISPAcee održana u našoj zemlji, što svemu daje dodatno značenje. NISPAcee bira zemlju i instituciju koja ima ambicije i šanse dodatno razvijati upravno obrazovanje, stručni rad i znanost o javnoj upravi. S NISPAcee imamo dugogodišnje odnose, članovi smo te organizacije, sudjelujemo u različitim oblicima njihovih aktivnosti, i zbog toga smo bili pozvani organizirati ovu konferenciju. NISPAcee je važna u međunarodnoj akreditaciji studijskih programa, u uspostavi odnosa sa drugim velikim sličnim mrežama u svijetu, u publiciranju radova, pokretanju projekata, razmjeni studenata i nastavnika i drugim aktivnostima važnima za unapređenje upravne struke i znanosti o javnoj upravi. Utoliko je ovakva konferencija prilika daljnjeg sinergijskog razvoja.

TELEGRAM: Znanstvenici i eksperti-praktičari iz cijeloga svijeta u području javne uprave, prava, politologije, ekonomije i sociologije na konferenciji su razmatrali i raspravljali o izazovima s kojima se susreće javna uprava. Možete li nam reći postoje li neki problemi koji su istovjetni za većinu zemalja, postoji li neki univerzalan problem javnih uprava?

KOPRIĆ: Postoje mnogi problemi koji su zajednički svim zemljama, a treba napomenuti da su u ovogodišnjoj konferenciji sudjelovali i predstavnici UN-a, kao i zemalja zapadne Europe i drugih dijelova svijeta, pa zato možemo govoriti i o zajedničkim problemima na razini čitavog svijeta. Glavna tema ovogodišnje konferencije, koju sam imao prilike odabrati kao predsjednik Međunarodnog organizacijskog odbora, bila je širenje dobrih upravnih standarda i jačanje upravnih kapaciteta za rješavanje raznovrsnih javnih problema. Mi smo u Europi najviše zaokupljeni istraživanjem europskog upravnog prostora kao prostora u kojem se garantiraju slična prava građana prema javnoj upravi, kao i slični krug i kvaliteta javnih usluga za građane, poduzetnike, organizacije civilnog društva i druge društvene subjekte.

Premda kod nas ta tema nije dovoljno zastupljena u javnoj raspravi, mi o njoj već dulje vrijeme pišemo. Još smo 2012. dvije moje kolegice (docentice Anamarija Musa i Goranka Lalić Novak) i ja napisali knjigu „Europski upravni prostor“ kao jednu od prvih knjiga u Europi na tu temu. Premda u Europi postoje nemale razlike u stupnju kvalitete javnih uprava, nastoji se što je više moguće te razlike smanjiti, za dobrobit građana. U tome je veliki zadatak kojem se i mi iz znanosti, kao i kolege upravni praktičari moramo jako posvetiti. Drago mi je da smo uspjeli tu temu uvrstiti i u hrvatsku Strategiju razvoja javne uprave do 2020. godine, koja je 2015. usvojena od strane Hrvatskog sabora.

TELEGRAM: Na konferenciji je sudjelovala i ministrica Dubravka Jurlina Alibegović koja je govorila o planovima Ministarstva uprave na području javne uprave. Kakav je, po Vama, taj plan? Hoće li doći do nekih korjenitih promjena?

KOPRIĆ: Da, na konferenciji je govorila Ministrica uprave, kolegica dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, ali govorila je i Povjerenica za informiranje, doc. dr. sc. Anamarija Musa. Dok je Ministrica govorila o planovima, Povjerenica je više govorila o stvarnim rezultatima i problemima. U osnovi, sadašnja je Vlada preuzela i nastojala operacionalizirati obveze utvrđene Strategijom razvoja javne uprave do 2020. godine, pa dakle nije riječ o nekim potpuno novim i drugačijim planovima.

Već kod donošenja Strategije, a to je bilo u mandatu prethodne Vlade, kritički sam govorio o preopćenitim ciljevima i nedovoljno ambicioznim reformskim mjerama koje Strategija predviđa i zalagao se za njezine izmjene kojima bi se predvidjelo brže i odlučnije mijenjanje odnosno modernizaciju hrvatske javne uprave. Kod tog mišljenja ostajem i dalje, tako da mislim da se s osloncem na Strategiju neće postići veliki ni brzi rezultati.

Možda se više pouzdam u nužnost reformi koja se nameće iz situacije koja nije osobito dobra u gospodarskom smislu, a na što nas upozorava i činjenica da smo u tzv. europskom semestru. Nedostaje nam, općenito, više razboritosti u razmišljanju o reformama, više odlučnosti, a manje kalkulantstva o sitnim političkim interesima. Trebali bismo uzeti u obzir da glavni cilj reformi nisu uštede, nego racionalizacija, usmjeravanje na kvalitetne ciljeve i stvaranje takve javne uprave u kojoj dobro, moderno obrazovani službenici s osloncem na suvremenu tehnologiju pružaju kvalitetne javne usluge građanima, podjednako u svim dijelovima zemlje, a uprava od potrošača postaje podupiratelj i inicijator bržeg, dugoročno održivog ekonomskog razvoja.

TELEGRAM: Napisali ste da ste Vi i Vaši suradnici u ovu konferenciju uložili par mjeseci života, a u široj javnosti je sve ostalo nekako neprimjećeno. Smeta li Vam marginalizacija stručnjaka?

KOPRIĆ: Politika je važna djelatnost i osobno cijenim svakoga tko se njome bavi na kvalitetan i pošten način, marljivo se stavljajući u službu zajednice. No, političari bi trebali razumjeti da njima pomaže ako poslušaju savjet struke i ako sami sebe ograniče u odlučivanju kako ni u kojem slučaju ne bi kršili standarde struke. Struke koje trebaju konzultirati su razne, već ovisno o tipu problema, javnim politikama i resorima o kojima je riječ. Nije to lako, ali moraju učiti, prihvatiti da im moć koju dobiju izborom od strane građana nije dala znanje – tu trebaju konzultirati struku. Moć ne bi smjeli zloupotrebljavati jer tako mogu našteti zajednici, svima nama, našoj djeci.

Mi smo sretna zemlja jer imamo brojne kvalitetne struke. Mi kao skupina upravnih znanstvenika i eksperata imamo iznimno dobru suradnju s kolegama iz čitave Europe, pa i iz drugih dijelova svijeta, sudjelujemo u istraživanjima i projektima, dobro smo umreženi, radimo kao eksperti Europske unije, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija, radimo na širenju dobrih upravnih praksi u našoj regiji i šire u Europi, te se dobro razvijamo.

Mnogi su moji kolegice i kolege mlađi od mene, što to nam daje dobru perspektivu dugoročno, usprkos uvjetima rada koji, budimo iskreni, nisu baš dobri. Nadam se da će se svi koji bi to u Hrvatskoj trebali znati osloniti na nas i naš stručni i znanstveni kapacitet te da će nas poduprijeti u nastojanjima da dalje razvijamo upravnu struku, znanost i javnu upravu općenito.