Autocesta od Zagreba do Siska, koju gradimo već 15 godina, uskoro bi ipak trebala biti dovršena. Naime, prije nekoliko dana Hrvatske autoceste objavile su da su odabrale izvođače radova, Colas i Geotehniku, tvrtke koje će dovršiti posljednjih 11 kilometara ceste, odnosno dionicu od Lekenika do čvora Sisak. Radovi bi trebali biti gotovi u roku od dvije godine.
Završetak ove autoceste uvršten je i u Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, kao jedan od ključnih projekata. Dobra prometna povezanost jedan je od preduvjeta ekonomskog oporavka Sisačko-moslavačke županije, koja je i prije potresa bila ekonomski, pa onda i demografski devastirana.
Iako se Sisak sa Zagrebom planiralo povezati autocestom još početkom 80-ih godina, kada je napravljeno prvo idejno rješenje, gradnja je počela tek 2006. godine. Napravljene su dvije dionice – jedna 2009. a druga 2015. godine, nakon čega je sve stalo.
Opustošena županija
Koliko je Sisačko-moslavačka županija opustošena pokazuju i rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva. Grad Sisak je od 2011. godine izgubio oko 16 posto stanovništva, te ih je sada oko 40 tisuća. Sisačko-moslavačka županija imala je pad od preko 18 posto, pa sada na tom području živi oko 140 tisuća ljudi.
Cijeli niz općina izgubio je u deset godina trećinu stanovnika, a čak je 13 sela u kojima više nitko ne živi. Inače, Sisačko-moslavačka županija treća je po površini, iza Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske, ali i pri dnu po gustoći naseljenosti.
Također, već dulje vrijeme prisutna je i nepovoljna dobna struktura stanovništva, budući da se smanjuje udio djece i radno sposobnih, a povećava udio stanovništva starijeg od 65 godina, što prilično ograničava perspektivu razvoja tog područja. Sisačko-moslavačka županija i po mnogim drugim kriterijima već tri desetljeća zaostaje za drugim dijelovima zemlje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ekonomija se bazira na starim industrijama
Dobar dio ekonomije na tom području bazirao se na “starim” industrijama, poput Željezare ili Rafinerije, koje su svojedobno zapošljavale praktički pola Siska. No, poslovi izgubljeni u tim industrijama nisu nadomješteni nečim novim, što je ljudima, pogotovo mlađim, oduzelo perspektivu te ih prisililo na iseljavanje.
Vrijednost Programa revitalizacije u kojem je ova autocesta jedan od ključnih projekata iznosi oko 15 milijardi kuna, što je svota koja bi u taj kraj trebala biti uložena do 2029. godine. Također, s početkom ove godine na snagu stupa nova karta regionalnih potpora, prema kojoj će poduzeća na tom području moći, ovisno o veličini, primati potpore u iznosu od 60 do 75 posto vrijednosti projekta.
Iako sve to na papiru zvuči odlično, kada vidimo kako teče obnova od potresa, koja, s obzirom na to koliki je broj oštećenih objekata, praktički još nije ni započela, ni kod programa revitalizacije nema pretjeranog razloga za optimizam. Infrastruktura poput autoceste svakako je jedan od preduvjeta razvoja nekog područja, no veliko je pitanje jesu li procesi demografskog i ekonomskog propadanja Sisačko-moslavačke županije otišli toliko daleko da je već sada nemoguće vratiti kotač unazad.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nakon 15 godina konačno bi se trebao dovršiti autoput do Siska. Je li država zakasnila, može li to spasiti Baniju?
Propadanje industrije i potres opustošili su Sisačko-moslavačku županiju
Iako se Sisak sa Zagrebom planiralo povezati autocestom još početkom 80-ih godina, kada je napravljeno prvo idejno rješenje, gradnja je počela tek 2006. godine. Napravljene su dvije dionice - jedna 2009. a druga 2015. godine, nakon čega je sve stalo.
Autocesta od Zagreba do Siska, koju gradimo već 15 godina, uskoro bi ipak trebala biti dovršena. Naime, prije nekoliko dana Hrvatske autoceste objavile su da su odabrale izvođače radova, Colas i Geotehniku, tvrtke koje će dovršiti posljednjih 11 kilometara ceste, odnosno dionicu od Lekenika do čvora Sisak. Radovi bi trebali biti gotovi u roku od dvije godine.
Završetak ove autoceste uvršten je i u Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, kao jedan od ključnih projekata. Dobra prometna povezanost jedan je od preduvjeta ekonomskog oporavka Sisačko-moslavačke županije, koja je i prije potresa bila ekonomski, pa onda i demografski devastirana.
Iako se Sisak sa Zagrebom planiralo povezati autocestom još početkom 80-ih godina, kada je napravljeno prvo idejno rješenje, gradnja je počela tek 2006. godine. Napravljene su dvije dionice – jedna 2009. a druga 2015. godine, nakon čega je sve stalo.
Opustošena županija
Koliko je Sisačko-moslavačka županija opustošena pokazuju i rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva. Grad Sisak je od 2011. godine izgubio oko 16 posto stanovništva, te ih je sada oko 40 tisuća. Sisačko-moslavačka županija imala je pad od preko 18 posto, pa sada na tom području živi oko 140 tisuća ljudi.
Cijeli niz općina izgubio je u deset godina trećinu stanovnika, a čak je 13 sela u kojima više nitko ne živi. Inače, Sisačko-moslavačka županija treća je po površini, iza Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske, ali i pri dnu po gustoći naseljenosti.
Također, već dulje vrijeme prisutna je i nepovoljna dobna struktura stanovništva, budući da se smanjuje udio djece i radno sposobnih, a povećava udio stanovništva starijeg od 65 godina, što prilično ograničava perspektivu razvoja tog područja. Sisačko-moslavačka županija i po mnogim drugim kriterijima već tri desetljeća zaostaje za drugim dijelovima zemlje.
Ekonomija se bazira na starim industrijama
Dobar dio ekonomije na tom području bazirao se na “starim” industrijama, poput Željezare ili Rafinerije, koje su svojedobno zapošljavale praktički pola Siska. No, poslovi izgubljeni u tim industrijama nisu nadomješteni nečim novim, što je ljudima, pogotovo mlađim, oduzelo perspektivu te ih prisililo na iseljavanje.
Vrijednost Programa revitalizacije u kojem je ova autocesta jedan od ključnih projekata iznosi oko 15 milijardi kuna, što je svota koja bi u taj kraj trebala biti uložena do 2029. godine. Također, s početkom ove godine na snagu stupa nova karta regionalnih potpora, prema kojoj će poduzeća na tom području moći, ovisno o veličini, primati potpore u iznosu od 60 do 75 posto vrijednosti projekta.
Iako sve to na papiru zvuči odlično, kada vidimo kako teče obnova od potresa, koja, s obzirom na to koliki je broj oštećenih objekata, praktički još nije ni započela, ni kod programa revitalizacije nema pretjeranog razloga za optimizam. Infrastruktura poput autoceste svakako je jedan od preduvjeta razvoja nekog područja, no veliko je pitanje jesu li procesi demografskog i ekonomskog propadanja Sisačko-moslavačke županije otišli toliko daleko da je već sada nemoguće vratiti kotač unazad.