Nakon blokiranog referenduma kojim se pokušalo maknuti Madura Venezuela je na rubu. Kreću masovni prosvjedi

Stanovnici prosvjeduju, a Maduro im poručuje da ne luduju

Venezuelan President Nicolas Maduro (C) attends a military promotion ceremony in Caracas on July 1, 2014. AFP PHOTO/Leo RAMIREZ / AFP PHOTO / LEO RAMIREZ
FOTO: AFP

Vlada Venezuele, koja posljednjih godina polako postaje sve autoritarnija, ovaj tjedan odbacila je još jedan trag demokracije, kada su tamošnja izborna tijela uspjela uništiti pokušaj oporbe da se referendumom smjeni predsjednik Nicolas Maduro, piše The Wall Street Journal.

Zbog zamrzavanja referendumskog postupka venezuelanska oporba pozvala je svoje građane na miran prosvjed. U referendumu se tražila smjena 63-godišnjeg predsjednika Madura. Nove tenzije pojavile su se nakon što su državni izborne vlasti u četvrtak prekinule prikupljanje potpisa.

Prema službenom izvješću, vlasti su referendum u četvrtak zabranile jer su među potpisima pronašli imena maloljetnika i preminulih osoba. Tako je Maduro dobio priliku da dovrši svoj mandat, koji ističe 2019. godine. Prije toga, izborne vlasti u Venezueli objavile su u utorak da odgađaju regionalne izbore, koji su se trebali održati krajem 2016. godine, za kraj prvog polugodišta 2017.

Najavljeni masovni prosvjedi

Odmah nakon gušenja referenduma, vodstvo Demokratske unije najavilo je brojne prosvjede. Prvi u nizu je današnji prosvjed žena u Caracasu, a u srijedu bi se diljem zemlje trebali održati brojni prosvjedi pod geslom “Preuzmimo Venezuelu”.

“Mi smo na rubu. Ne želimo društvene nemire. Što da radimo kada nam vlasti pokušavaju ukrasti naša ustavna prava”, kaže Henrique Capriles, žestoki Madurov protivnik i jedan od čelnika Stola za demokratsko jedinstvo, koalicije koja okuplja venezuelanske oporbene stranke. Dodao je kako je u četvrtak došlo do državnog udara u Venezueli. “Vrijeme je da se zaštiti Ustav bolivarske republike Venezuele”, kazao je Henrique Capriles.

‘Ovakav politički sustav ima drugo ime’

Predsjednik Stola za demokratsko jedinstvo, Jesus Torrealba, izjavio je kako se venezuelanska oporba suočava s istim izazovom kao i poljski vođa Lech Walesa kada se 1980. godine borio protiv komunizma. “Nećemo im odgovoriti predajom ili nasiljem, ali ćemo pokrenuti borbu baziranu na principima mirnog otpora”, kaže Torrealba.

Brojni intelektualci i javne osobe zgrožene su zbivanjima u Venezueli. “Demokracija bez izbora i glasovanja nema smisla. Takav politički sustav ima drugo ime”, kaže novinar Alberto Barrera.

‘Ovaj užas najviše utječe na mlade’

Oporba tvrdi kako u posljednje tri godine, koliko je zemlja u recesiji, a otkako je Maduro na vlasti, protiv njega nije donešena niti jedna sudska odluka. Nekoliko stotina ogorčenih studenata u petak je prosvjedovalo na ulicama Caracasa. Ubrzo ih je blokirala policija.

“Mislim da je svima jasno kako socijalizam u Venezueli više ne postoji”, kaže 18-godišnja studentica Sara Nava. “Ovaj užas najviše utječe na mlade ljude. Mi ne želimo otići iz ove zemlje. Želimo raditi u Venezueli, želimo zasnovati obitelj u ovoj zemlji”.

Tri godine u recesiji, ljudi su gladni

Posljednji prosvjedi protiv Madura, koji su se održali 2014. godine, završili su smrću 43 ljudi, među kojima su bili policajci, ali i pobornici vlasti i oporbe. Zbog toga većina stanovnika Venezuele, a njih je oko 30 milijuna, ovih dana strahuje od novih krvoprolića i uhićenja.

“Pozivam na mir, dijalog te poštivanje pravde i zakona”, poručio je Maduro iz Azerbajdžana. “Nitko ne smije poludjeti… Neodgovorne grupe nam ne smiju pokvariti Božić”, rekao je. Inače, Venezuela se već tri godine nalazi u recesiji. Zemlja se bori s drastičnim nedostatkom hrane i lijekova, a inflacija je dosegla stopu od 1000 posto.

Zbog toga je popularnost predsjednika Madura, bivšeg vozača autobusa, pala ispod 20 posto. Američko Državno tajništvo objavilo je da su SAD duboko zabrinute jer građani Venezuele ne mogu sami odlučivati o svojoj sudbini.