Nakon cijena goriva, Orban je zamrznuo i kamate na stambene kredite. U Mađarskoj su za nekoliko mjeseci izbori
Oporba tvrdi da Orbanu nije bila na umu zaštita standarda građana od povećanja troškova života i inflacije
Nakon što je Poljska smanjila poreze na goriva, plin, grijanje i električnu energiju te najavila smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode na 6 mjeseci, i Mađarska je krenula sličnim putem. Premijer Viktor Orban odlučio je od 1. siječnja 2022. zamrznuti na šest mjeseci kamate za stambene kredite.
U video poruci koja je objavljenja na njegovoj Facebook stranici najavio je da će kamate biti zamrznute na razini koju su imale u listopadu ove godine. „Inflacija utječe na mnoga područja, među ostalim, i na kamatne stope na ranije uzete kredite. Nova linija obrane je zamrzavanje kamata na kredite stanovništva.“
Pad vrijednosti domaće valute
Reakcija je to na odluku Mađarske centralne banke, koja je prva u Europskoj uniji, počela dizati referentnu kamatnu stopu nakon izbijanja pandemije COVID 19. Objašnjenje: podizanje kamata ima za cilj zaustaviti rast cijena te spriječiti dalji rast inflacije koja je u studenom iznosila čak 7,4 posto. Kamate su se pak vratila na rekordnu razinu iz 2014.
Po ocjeni vlade glavni generator inflacije su cijene energenata, goriva i plina, te usluga i alkohola i duhana. Zbog najavljenog zamrzavanja kamata, odmah je pala vrijednost domaće valute, pa sada euro stoji 372 forinta. Dok korisnici kredita zbog novih zakona trljaju ruke, dionice najveće banke u zemlji odmah su pale na najnižu razinu od početka pandemije.
Oporba, međutim, tvrdi da Orbanu nije bila na umu zaštita standarda građana od povećanja troškova života i inflacije, već populistički potez koji ima za osigurati Orbanovu pobjedu na parlamentarnim izborima koji će se održati najvjerojatnije u travnju ili svibnju 2022.
Svladavanje inflacije uoči novih izbora
Ta odluka uslijedila je neposredno nakon što je Orbanova vlada na sličan način donijela odluku o ograničavanju cijena benzina i dizela na maksimalno 480 forinti, odnosno 1,30 eura. To zamrzavanje cijena trajat će tri mjeseca, a cijene benzina u Mađarskoj porasle su od početka godine za trećinu. I to je mjera, ističe oporba, koja treba pomoći Orbanu da uoči travanjskih izbora obuzda inflaciju.
Vladi premijera Viktora Orbana nije prvim puta da ograničava cijene energenata.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, Mađari plaćaju drugu najnižu trošarinu na benzin i petu najnižu trošarinu na dizel u EU. Zbog toga u prosjeku plaćaju prosječno po litri goriva oko 1,40 eura po litri što je znatno manje u odnosu na prosjek EU-a od 1,66 eura. Ograničavanjem cijena goriva Mađari imaju drugo najjeftinije gorivo u EU, nakon Bugarske.
Želio nacionalizirati bankarski sustav
Šef Orbanova kabineta Gergely Gulyas je izjavio kako su cijene energenata veliki problem za EU napominjući da su cijene prirodnog plina porasle pet puta u jednoj godini, dok su se cijene električne energije udvostručile. „To je dovelo do krize cijena komunalnih usluga koju europske zemlje, s izuzetkom Mađarske, nisu mogle izbjeći.“
Podsjetimo da je Hrvatska također odredila najvišu cijenu benzina i dizela, na oko 1,50 eura po litri. Inače, Viktor Orban već dugo ističe kako nema nacionalnog suvereniteta bez nacionalnog financijskog sustava te je još 2014. najavio da Mađarska mora imati u svom vlasništvu najmanje 60 posto bankarskog sustava.
“Moramo kupiti nekoliko banaka da bismo došli do željene razine vlasništva, ali nakon toga te banke treba ponuditi mađarskim vlasnicima nekom tehnikom, primjerice putem burze,“ zaključio je Orban. Zbog mjera vlade, posebni porezi i olakšice za hipotekarne zajmoprimce, bankama u stranom vlasništvu znatno su umanjeni profiti, što je izazvalo negodovanje EU.
Slične poteze donose i Srbija i Španjolska
Nešto ranije i Vlada Srbije zamrznula je na 60 dana cijene šećera, brašna, suncokreta, svinjskog mesa i mlijeka na razini 15 studenog ove godine. Vlada je objasnila da ograničenje cijena ima za cilj otkloniti nekontrolirani rast cijena i inflacije. Kazne za kršenje zakona su drakonske.
Istodobno, Španjolska na drugi način pokušava zaštiti svoje građane od mogućeg rasta inflacije i kamata što bi moglo izazvati ozbiljan udarac na standard građana. Ljevičarska vlada Pedro Sancheza postigla je dogovor s poslodavcima i sindikatima o dubinskoj reformi radnog zakonodavstva. Ministrica rada Yolanda Díaz zapisala je na Twitteru da je ovo početak kraja anomalija na tržištu rada koje uključuju rad na određene vrijeme te nesigurnost radnih mjesta.
Ljevičarska vlada ukinula je zakon o radu koji je 2012. donijela desničarska vlada kojima su, među ostalim, smanjene otpremnine te pregovaračke ovlasti sindikata. Ti su zakoni, tvrdi sadašnja vlada, bili nepravedni prema radnicima, posebno s obzirom na visoku razinu nezaposlenosti u Španjolskoj koja iznosi više od 14 posto.
Plaće će se određivati sektorskim sporazumima
Osim toga 25 posto zaposlenika radi na određeno vrijeme pa su stoga sada donesena nova pravila za kolektivno pregovaranje, reguliranje rada na određeno vrijeme te programe prekvalifikacije. Prema novom sporazumu, tvrtke će zadržati pravo na fleksibilno radno vrijeme, ali plaće će se određivati sektorskim, a ne pojedinačnim sporazumima, čime će se sindikatima vratiti pregovaračka moć.
Prema novom zakonu, kršenje ugovora na određeno vrijeme bit će kažnjena visokim globama i kaznama. Također postroženi su uvjeti za davanje otkaza, kako bi se spriječilo masovno otpuštanje radnika uzrokovano pandemijom korona virusa. „Ovo je prva reforma rada koja vraća prava radnika i koja napravljena otkako je Španjolska postala demokracija,“ rekao je Mariano Hoya, zamjenik glavnog tajnika Konfederacije sindikata UGT.