Nekad je nužno odabrati stranu

Nakon jučerašnje TV debate više nema nimalo dvojbe; Merkel će opet biti kancelarka

Bild je odmah nakon debate proveo anketu, 55 posto Nijemaca je podržava

FOTO: AFP

Nakon nedjeljne 97-minutne predizborne televizijske rasprave između kancelarke Angele Merkel, šefice vladajuće Kršćansko demokratske stranke CSU i Martina Schulza, vođe Socijaldemokratske partije, SPD, tri tjedna uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj, situacija je postala puno jasnija. Iako niti jedna stranka neće dobiti natpolovičnu većinu zastupničkih mjesta u njemačkome sustavu proporcionalne zastupljenosti, Angela Merkel će dobiti četvrti mandat kao kancelarka.

Najtiražniji list Bild objavio je na svom digitalnom izdanju da je “Merkel pobijedila u TV dvoboju” navodeći anketu javnog mijenja koju je odmah nakon emisije provela ARD televizija. Istraživanje javnog mijenja pokazalo je da nakon televizijskog sučeljavanja 55 posto Nijemaca podržava aktualnu kancelarku, a 35 posto njezinog izazivača. Merkel je, kako se izvještava, dobila osobito visoku ocjenu za vjerodostojnost i uvjerljivost nastupa.

46 posto birača još nije odlučilo za koga će glasovati

Točno 49 posto anketiranih bilo je suglasno da je kancelarka Merkel bila opuštenija, samouvjerenija i vjerodostojnija, dok se svega 29 posto ispitanika izjasnilo da je to bio kandidat socijaldemokrata Martin Schulz. Ipak, prošlog tjedna objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da se gotovo polovica svih njemačkih birača, 46 posto, još uvijek nije odlučila za koga će glasovati. Upravo za taj dio biračkog tijela, u svojoj su se televizijskoj raspravi, najviše borili Merkel i Schulz.

U debati koja je obuhvatila praktički sve najvažnije unutarnje i vanjsko političke teme, Schulz je više puta ponovio kako bi u određenim situacijama postupio isto kao i Angela Merkel, ali bi to učinio uspješnije. Također, zapaženo je da se Schulz uglavnom suzdržavao od ozbiljnijih napada na kancelarku. Zbog toga je poziciju Martina Schulza na zanimljiv način opisao novinar Heribert Prantl u svojoj kolumni u Süddeutsche Zeitungu.

“Schulz je bio previše bio pristojan, previše pomodan, previše pomirljiv, kao da nije dovoljno svjestan moći kojem raspolaže. Premda je u nekoliko navrata inzistirao na pitanjima za koje je tvrdio da postoje ozbiljne razlike između kancelarke i njega, na kraju nije jasno objasnio u čemu su te razlike očituju.” I još jedna važna karakteristika jedine njemačke televizijske predizborne rasprave.

CSU i SPD su suglasne oko ključnih političkih pitanja

Pokazalo se, naime, da se politička situacija u Njemačkoj poprilično razlikuje od ostalih zemalja: bez obzira na ideološke i političke razlike između CSU-a i SPD-a, među njima postoji visoki stupanj suglasnosti oko ključnih vanjskih i unutarnjih političkih pitanja. To nije ni čudno jer u njemačkom političkom ozračju dominira želja za konsenzusom između dvije glavne političke snage koje već četiri godine upravljaju državom u velikoj koaliciji.

To je bilo posebno uočljivo tijekom rasprave jer se vođa socijaldemokrata Schulz često slagao s demokršćanskom kancelarkom. Takav relativni konsenzus između ljevice i desnice, sušta je suprotnost dubinskim razlikama između, primjerice, francuskog centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona i ultra konzervativne, desničarske i nacionalističke političarke Marine Le Pen. Ili u SAD, između konzervativca Donalda Trumpa i demokratkinje Hillary Clinton.

Među ostalim, Martin Schulz, koji je bio svojedobno i predsjednik Europskog parlamenta, izjavio je kako je kancelarka Merkel bila u pravu kad je 2015. inzistirala na otvorenim granicama za izbjeglicama. Na pitanje moderatora rasprave zašto nije poduzela energičnije mjere na granici te ih zatvorila, Merkel je odgovorila: “Vodeni topovi protiv tisuća ljudi – jesu li to stvari za koje mislite da će riješiti bilo što?”

Merkel i Schulz kritiziraju Trumpa, ali žele suradnju

Merkel je ustvrdila da je postupila apsolutno ispravno u izbjegličkoj krizi 2015. godine, a Schulz se složio s tom njenom ocjenom. Jedino joj je zamjerio što svoju politiku nije bolje objasnila europskim partnerima jer bi tada zemlje poput Poljske i Mađarske preuzele veću odgovornost u rješavanju izbjegličke krize. Tada je Merkel odgovorila da je mađarski premijer Viktor Orban od samog početka jasno pokazao da nije spreman surađivati.

“Imali smo vrlo dramatičnu situaciju… Postoji vrijeme u životu kancelara kada mora odlučiti”, zaključila je Merkel. Markel i Schultz bili su također potpuno suglasni da se na turskog predsjednika Recep Tayyipa Erdogana mora izvršiti dodatni, snažan pritisak zbog pritvaranja njemačkih državljana te da se moraju prekinuti pregovori s Ankarom o prijamu Turske u EU.

Nijemci imaju dugu listu frustracija s Turskom, uključujući i pritvaranje 14 njihovi građana zbog navodne političke akcije protiv predsjednika Erdogana. Oboje su također bili vrlo kritički nastrojeni spram američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali su istodobno isticali važnost dijaloga s Washingtonom. “Postoje ozbiljne razlike s američkim predsjednikom, ali, s druge strane, moramo surađivati”, rekla je gospođa Merkel.

Schulz želi pravedniji gospodarski sustav

Schultz je pak kazao kako je najveći problem s Trumpom njegova nepredvidljivost. “S kime trebamo razgovarati”, upitao je predsjednik socijaldemokrata. Schulz je pohvalio američkog državnog tajnika Rexa Tillersona kao “vrlo razumnog čovjeka” te je istaknuo kako Njemačka mora razgovarati s “predvidljivim partnerima koji također postoje u Washingtonu”. Schulz je na kraju istaknuo da se ne može podržavati čovjeka koji se ne razlikuje puno od neonacista.

Angela Merkel nije izravno odgovorila na pitanje koje sve vrijednosti ne dijeli s Trumpom, ali je spomenula klimatske promjene i odgovore na rasno nasilje u Charlottesvilleu, zaključivši da postoje područja na kojima između Trumpa i nje postoje “vrlo jasne i velike razlike”. Merkel je ustvrdila su pregovori jedini mogući izlaz iz krize na Korejskom poluotoku te da će se ona učiniti “sve što je u njezinoj moći” da privoli SAD na pregovore sa Sjevernom Korejom.

Angela Merkel i Martin Schulz na sličan su način ocijenili problem radikalnog muslimanskog terorizma. S jedne strane branili su veliku većinu muslimana ističući da su lojalni građani koji poštuju njemačke zakone, a s druge strane žestoko su kritizirali radikalnu islamističku ideologiju. Schulz se tijekom rasprave založio za pravedniji gospodarski sustav.

Ne žele zabranu automobila s dizel motorima

“Njemačka je prosperitetna zemlja”, rekao je, “ali nisu svi u zemlji uspješni. Mnogi dijelovi društva, kao što su samohrani roditelji, umirovljenici i dugotrajno nezaposleni, ne participiraju u pogodnostima našeg razvoja”. Merkel se pak pohvalila da je u svojih 12 godina kao kancelarka prepolovila broj nezaposlenih osoba s 5, na 2,5 milijuna ljudi te da je u najvećoj mjeri riješila problem nezaposlenosti onih koji su to bili samo na papiru jer je smanjila njihov broj za polovicu.

Kad ju je Schulz optužio da je njena stranka željela povisiti dob za odlazak u mirovinu na 70 godina, Merkel je odgovorila “s apsolutnom sigurnošću” da se to neće dogoditi za njenog novog mandata. To je potaknulo vođu socijaldemokrata da njen odgovor ocijeni kao “vrlo jasnu poziciju”.

Kancelarka Merkel i predsjednik socijaldemokrata Schulz založili su se za nesmetano korištenja automobila s dizel motorima te su se jednako žestoko suprostavili zahtjevima za njihovu zabranu. Merkel je kazala kako ju je skandal s prevarama oko emisije štetnih plinova nekih njemačkih automobila “užasnuo” te izazvao njenu “krajnju ljutnju”. No, upozorila je da je imperativ sačuvati 800.000 radnih mjesta u njemačkoj automobilskoj industriji.