Upravo je istupio ministar gospodarstva i sad je zbilja teško vjerovati da postoji ikakva šansa za Uljanik
Bio je vrlo jasan: svi su pobjegli čim su vidjeli stanje, stečaj jedina realna opcija
Ministar gospodarstva Darko Horvat gostovao je u Novom danu N1 televizije, a stvari koje je tamo rekao o stanju u Uljaniku i 3. maju nisu ostavile previše nade da će posrnula brodogradilišta izbjeći stečaj. Na početku razgovora Horvat je odbio komentirati ideju bivšeg ministra financija Slavka Linića da se brodogradilišta spašavaju novcem iz mirovinskih fondova, kratko rekavši kako nije “komentirao stvari koje je gospodin Linić u smislu predstečajnih nagodbi legaliziranom pljačkom uveo u Hrvatsku”, pa neće ni ovo. Kazao je da je Vlada kontrolirala troškove u Uljaniku, te da je u ožujku 2017. godine minus iznosio 757 milijuna eura, ne računajući tu i državna jamstva u visini 4,3 milijarde kuna.
Pokušao je objasniti i zašto su propali planovi za restrukturiranje s Dankom Končarom kao strateškim partnerom. „Ja ne bih rekao da je nešto pošlo krivo, ali otpočetka je filozofija bila krivo osmišljena, jer kad smo u trenutku zadnje reskonstrukcije tražili verifikaciju i financijske mogućnosti strateškog partnera kako bi mogao pratiti rad brodogradilišta participacijom 50-50, otkriveno je da on to ne može.” Uvjet Europske unije bio je da strateški partner mora dati 50 posto ili više za restrukturiranje, na što nije bio spreman ni Tomislav Debeljak, koji je u medijima jasno govorio kako će se prihvatiti spašavanja brodogradilišta samo pod uvjetom da ne mora plaćati stare dugove.
Nitko neće uložiti u brodogradilišta
Na to je podsjetio i premijer Andrej Plenković, koji je prošloga tjedana odbio opciju da troškovi restrukturiranja u potpunosti padnu na teret poreznih obveznika, što bi u maksimalističkoj varijanti iznosilo 10,8 milijardi kuna, a minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna. Horvat je rekao da je Vlada strateškom partneru iznijela svoje uvijete. „Išlo se u pokušaj restrukturiranja, ušlo se u traženje novog strateškog partnera. Onome koji je odabran jasno je rečeno da možemo ući u posao participacijom 50:50, ali retorika strateškog partnera se promijenila i od tog trenutka brojka od 1,4 milijardi eura bila je oficijelno potpisana i data pred Vladu. Činjenica da bi Vlada u takvom restrukturiranju trebala pokriti sve troškove, bila je neprihvatljiva i u ovom trenutku takvog strateškog partnera ne možemo smatrati relevantnim”, rekao je Horvat.
Da ne vjeruje u mogućnost restrukturiranja brodogradilišta Horvat je pokazao i odgovorom na pitanje o izostanku ozbiljnih ponuda stranih ulagača. „Moj je zaključak tu vrlo jednostavan, kad su svi koji su ozbiljni brodograditelji vidjeli u kakvom stanju se društvo nalazi, spakirali su svoje stvari i otišli”, objasnio je Horvat. Isti odgovor ponudio je i na pitanje zašto se Uljanik nije moglo spašavati po modelu Agrokora. „Od banaka nismo dobili nikakvu intenciju da bi se dogodila financijska injekcija u brodogradilište.”
Verzija spašavanja s Jadrolinijom
Horvat je zanijekao da Vlada odugovlači s donošenjem konačne odluke o Uljaniku, rekavši kako je činjenica da je zaustavljen dosadašnji model financiranja brodogradnje ustvari konačna odluka, te dodavši da je Vlada spremna za stečaj. Ministar gospodarstva je dojam da se pomirio sa stečajem pojačao i kad je rekao kako ne vidi financijsku instituciju koja bi bila spremna financirati brodogradnju, i zaključkom „Ako nema financijske injekcije, brodogradnje neće biti.”
Ostao je suzdržan i oko ideje da država oživi brodogradnju narudžbama brodova, trajekata i vojnih brodova. „Obzirom da smo punopravna članica NATO saveza, neke velike investicije u mornaricu nisu potrebne, ali Jadrolinija ima potrebu za rekonstrukcijom svoje flote. Ono što ja kao strateški razvoj Jadrolinije imam na stolu je potreba za 17-18 novih brodova.” Međutim, jedini način da se osigura kako će baš naša brodogradilišta obnavljati flotu Jadrolinije bilo bi da se najveći hrvatski putnički brodar izuzme iz procesa javne nabave i poslove s brodogradilištima sklopi direktnom pogodbom, za što bi morali dobiti suglasnost od Europske unije, rekao je Horvat.