Nekad je nužno odabrati stranu

Nakon kolosalnog debakla obnove od potresa, ministar koji bi je trebao voditi sad se još i sprda

Kao što smo navikli da zimsku službu iznenadi snijeg u studenome, tako je ministarstvo valjda ostalo iznenađeno velikim brojem zahtjeva za obnovu

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ministra graditeljstva Darka Horvata izgleda da prilično zabavlja spori tijek obnove nakon potresa pa je na jučerašnjoj konferenciji za medije ispravio novinarku koja je postavljala pitanje, rekavši da nisu srušene tri kuće, nego dvije, i time je u jednoj kratkoj rečenici sažeo rezultate rada svog ministarstva, u godinu i četiri mjeseca, koliko je prošlo od potresa.

Iako nitko nije očekivao da će proces obnove, s obzirom na razmjere štete biti brz, ipak iznenađuje da se stvari praktički još uvijek nisu makle s mjesta. Prije dva tjedna, 446 dana nakon potresa, srušena je tek prva kuća s crvenom naljepnicom.

Može li Ministarstvo riješiti preko 11 tisuća zahtjeva

Za spori tijek obnove odgovorno je upravo Horvatovo ministarstvo koje očito ima ozbiljnih organizacijskih problema, što se može vidjeti i iz izjava Direktora Fonda za obnovu Damira Vanđelića.

Naime, Vanđelić je prije desetak dana održao konferenciju za medije na kojoj je rekao da je do tog dana od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimio 19 odluka, a treba reći da je u zagrebačkom i petrinjskom potresu oštećeno oko 19 tisuća zgrada, te da je ministarstvo zaprimilo preko 11 tisuća zahtjeva građana za obnovu.

No, kao što smo navikli da zimsku službu iznenadi snijeg u studenome, tako je Horvatovo ministarstvo valjda ostalo iznenađeno velikim brojem zahtjeva, pa se u posljednjih godinu dana nisu uspjeli ekipirati kako bi se oni riješili u razumnom roku i kako bi proces obnove napokon krenuo. Ako računamo da godina ima otprilike 250 radnih dana, za rješavanje dosadašnjih oko 11 tisuća zahtjeva u godinu dana, bilo bi potrebno riješiti njih 44 dnevno.

Cijeli proces od samog početka ide tromo i šeprtljavo

Cijeli proces je od samog donošenja Zakona o obnovi krenuo tromo i šeprtljavo. Prvo je trebalo pola godine da uopće napiše i izglasa zakon po kojem će se izvoditi obnova. Problematično je bilo i to što su napisali zakon koji se odnosi samo na područje Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, koje su tada bile pogođene potresom.

Mnogi su upozoravali da, ako se već donosi takav zakon, da bi ga trebalo napisati da bude univerzalan, da vrijedi i u budućim situacijama, na cijelom području zemlje. Nakon potresa na Baniji, pokazalo se da su bili u pravu, jer je tada zakon trebalo nadopunjavati kako bi se njime obuhvatili oštećeni objekti i na tom području.

Zbog manjka građevinaca porasle cijene

Jedan od problema s kojim će se Ministarstvo i svi uključeni u obnovu morati suočiti su i cijene građevinskih radova. Vanđelić je već ranije izjavio da je “mjesecima upozorava” da su cijene koje se nude građevinarima preniske, pa se građevinari nisu željeli javljati za poslove rušenja objekata.

U posljednjoj krizi Hrvatska je izgubila veliki broj građevinskih radnika, mnogi od njih otišli su u inozemstvo, pa su se još i prije situacije s obnovom, mnoge tvrtke suočavale s nedostatkom kvalificirane radne snage, i bile prisiljene odgađati projekte. Sada bi se taj problem mogao dodatno pogoršati, s obzirom na to da stručnjaci procjenjuju da bi samo na obnovi Zagreba trebalo biti angažirano oko 100 tisuća ljudi.

Pitanje je hoće li građevinski sektor biti sposoban privući dovoljan broj ljudi kako bi obnova uopće mogla krenuti, i hoće li biti interesa za rad na obnovi, ako im se ne ponude odgovarajuće cijene.