Nakon najave da se bez covid potvrde ne može ni u vlak, Francuzi se masovno cijepe. Slijedi li nam to svima?
Francuski primjer: ako vlasti u toj zemlji ustraju na primjeni novih, za mnoge kontroverznih pravila, to će potaknuti još država da krenu u tom smjeru
Kada je postalo jasno da sve više država ima problem s cijepljenjem građana protiv Covida-19, vlastima su na pamet počele padati svakakve, pa i vrlo čudnovate ideje kako motivirati ljude da se ipak cijepe. U Hrvatskoj su se, na primjer, dijelile besplatne karte za bazene. Nizozemcima su nudili nacionalnu deliciju od sirove haringe.
Ni ulaz u toplice, ni ukiseljena riba, međutim, nisu imali učinak kao, čini se, potez francuskih vlasti: u dva tjedna nakon što je predsjednik Emmanuel Macron najavio da će Covid potvrde biti potrebne za niz aktivnosti, poput odlaska u restoran ili kazalište, iskorišteno je, javljaju mediji, četiri milijuna cjepiva.
Motivacija za cijepljenje
Više od 40 milijuna ljudi primilo je barem jednu dozu cjepiva, a Francuska je blizu 60 posto djelomično ili potpuno cijepljene populacije, pohvalio se Macron, dok je u parlamentu, nakon žustre i duge debate, usvojen zakon kojim se uvodi proširena uporaba Covid potvrde, od ulaska u restorane do vožnje vlakom. Zakon, odnosno njegovu usklađenost s Ustavnom, još mora potvrditi ustavno vijeće.
Iako Covid potvrda nije dokaz isključivo cijepljenja, nego i preboljenja ili negativnog testa, njihovo vezivanje uz niz aktivnosti – osim putovanja, za koje su u startu bile zamišljene – prvenstveno se smatra pokušajem europskih vlada da ljude, koji se nisu cjepili, a da za to nemaju valjane razloge, privole na cijepljenje.
Sve masovniji prosvjedi
Ovi potezi ne prolaze bez velikog otpora i nezadovoljstva: u nizu europskih zemalja prosvjeduje se protiv obaveznog cijepljenja i uvjetovanja svakodnevnih aktivnosti, poput odlaska u kafić ili trgovinu, Covid potvrdama. U Parizu je za vikend prosvjedovalo oko 160 tisuća ljudi, 60 tisuća više nego vikend ranije. Ali, vlasti nisu popustile.
Napravljeni su, doduše, neki manji ustupci – iz obaveze su, na primjer, izuzete terase restorana i kafića, a o velikim trgovačkim centrima odlučivat će lokalne vlasti – no nova pravila, koja dio javnosti smatra kontroverznima, počinju se primjenjati od kolovoza. Unatoč nezadovoljstvu i rastućem broju prosvjednika.
Potvrde u Italiji, Irskoj…
Dapače, na slične poteze odlučile su se već i druge europske zemlje. U Italiji će od 6. kolovoza osobe koje su primile barem jednu dozu cjepiva moći u objekte poput restorana, teretana i kina. U Irskoj pubovi i restorani mogu usluživati goste i u zatvorenom dijelu, ako gosti imju službeni dokaz da su u potpunosti cijepljeni ili su preboljeli koronu.
U španjolskoj Galiciji je od prošlog vikenda moguće u zatvorene prostore kafića, barova i restorana ući samo s potvrdom o cijepljenju ili negativnim testom. Već je ranije to pravilo vrijedilo za noćne klubove. Slična ograničenja spremaju se i u Engleskoj.
„Od kraja rujna, kada svi stariji od 18 godina dobiju priliku biti cijepljeni, planiramo kao uvjet za ulazak u noćne klubove i druga mjesta na kojima se okuplja velik broj ljudi uvesti punu cijepljenost“, najavio je nedavno britanski premijer Boris Johnson. U Njemačkoj se, pak, upravo vode rasprave o uvjetovanju svakodnevnih aktivnosti Covid potvrdama, ali s obzirom na blizinu izbora, ta bi se debata mogla rasplesti tek u rujnu.
Važan francuski eksperiment
Jasno je, međutim, da se – za mnoge polemične – odluke o korištenju Covid potvrda ili njihovog ekvivalenta, kao i obaveznog cijepljenja za pojedine kategorije zaposlenika (u Grčkoj i Francuskoj, na primjer, zdravstvenog osoblja) donose u sve većem broju zemalja. Francuski eksperiment pritom će se posebno pozorno pratiti.
Francuska nije prva koja je krenula ovim putem, ali se radi o jednoj od utjecajnijih članica Europske unije, u kojoj, uz to, aktualni predsjednik računa na reizbor sljedeće godine. U proljeće 2022. su predsjednički izbori, na kojima se, dakle, Emmanuel Macron nada dobiti još jedan mandat, pa Francuska već polako ulazi u neslužbeni dio predizborne kampanje.
Zašto je Francuska bitna?
Macron jako dobro zna kako se nezadovoljstvo javnosti može pretvoriti u široke prosvjede protiv (njegove) vlasti – sjećanje na višemjesečne prosvjede „žutih prsluka“, koje je u startu motiviralo povećanje poreza na gorivo, još uvijek je u Francuskoj vrlo živo. S obzirom da se francuski predsjednik nada još jednom mandatu, bit će zasigurno osjetljiviji na raspoloženje javnosti.
Zato pozornost treba biti na Francuskoj: budu li, unatoč delikatnom političkom trenutku, vlasti u toj zemlji ustrajale na primjeni novih pravila (zasad do sredine studenog, ali to se, ovisno o situaciji, zasigurno može promijeniti), sve više europskih država moglo bi krenuti u tom smjeru, imajući pritom u vidu i devastirajuće posljedice novog lockdowna, posebno na već oslabljena gospodarstva. Prosvjedi će, stoga, možda postati i masovniji, ali u takvim okolnostima teško da će imati učinak kakav prosvjednici priželjkuju.