Nakon ovog s Tolušićem i Marićem možda bismo trebali vratiti Financijsku policiju. U Italiji super rješavaju stvari
Evidentno je kako nema kvalitetnog nadzora porijekla imovine, ni njezine prijavljene vrijednosti
Pitanje skrivanja imovine, odnosno umanjivanja njezine vrijednosti iz razno raznih razloga koje tek treba otkriti, ovih je dana ponovno aktualizirano na primjerima dvojice ministara hrvatske Vlade, Gorana Marića i Tomislava Tolušića. To je pak, posljedično, aktualiziralo i pitanje zakonskih propisa na osnovu kojih je uopće moguće ući u trag neskladu između imovinskog stanja i imovine, što je slučaj, kako se trenutno čini, i kod najviših hrvatskih dužnosnika.
Osim što je sada posve jasno da postojeći porezni zakoni na osnovu kojih bi poreznici trebali provjeravati nesklad primanja i imovine nisu dostatni, jasno je kako Hrvatska evidentno nema ni kadra koji bi se time kvalitetno i kontinuirano bavio.
Nekada je Hrvatska imala financijsku policiju
Upravo zato bi Hrvatskoj ponovno trebalo neko tijelo poput financijske policije, koja je u dva navrata tijekom svog postojanja ukidana jer, eto, njezine će poslove raditi neke druge nadležne službe. Još bolje, možda bi nam trebala ozbiljna institucija kakvu ima susjedna Italija – Guardia di Finanza (financijska policija).
Financijska policija postojala je u Hrvatskoj od njezinog osnutka, da bi ju prvi puta ukinula Vlada Ivice Račana 2001. godine. Naime, tadašnji SDP-ov vrh političke vlasti u Hrvatskoj smatrao je financijsku policiju, kakva je do tada postojala, odgovornom za propast brojnih poduzeća u kojima, istovremeno, nisu pronađene nikakve nepravilnosti.
U drugom pokušaju, Financijska policija počela je s djelovanjem 2006. i to na osnovu zakona iz 2004. godine. Službenici Financijske policije bili su raspoređeni u četiri centra u Hrvatskoj. U provođenju financijskog nadzora imali su ovlast provjeravati i utvrđivati identitet osoba i predmeta, prikupljati izjave odgovornih osoba, te izjave ili obavijesti trećih osoba. Mogli su po potrebi pribavljati dokumentaciju, obavljati očevid i određivati vještake. Smjeli su pregledavati poslovne i stambene prostore u kojima se obavlja gospodarska djelatnost. Bilo im je dozvoljeno pregledavati imovinu, utvrđivati njezino porijeklo, kao i porijeklo novca i vrijednost, kao i privremeno ih oduzimati.
Među ovlastima Financijske policije bilo je i poduzimanje mjera osiguranja prema odredbama Općeg poreznog zakona, zaustavljanje i pregledavanje vozila i plovila, izdavanje dovedbenog naloga ako se osoba nije odazvala na poziv ovlaštenog službenika.
Zašto je Vladi smetala Financijska policija?
U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. Financijska policija obavila je 4.289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti. Nakon toga, doista je i naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1.671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1.388 optužnih prijedloga.
Međutim, to nije bilo dovoljno da opravda svoj opstanak pa ju 2012. godine Vlada Zorana Milanovića ponovno ukida. U prijedlogu Zakona o ukidanju Financijske policije stajalo je kako je potrebno ukloniti preklapanje odgovornosti Financijske policije i drugih nadzornih tijela resora financija. Željelo se da novi ustroj ministarstva utvrdi efikasniji i ekonomičniji način rada i upravljanja nadzornim službama te da se smanji broj rukovodećih službenika i racionalizira obavljanja poslovanja u tijelima državne uprave.
I onda su ovlasti raspodijeljene između Porezne uprave, carine, raznih inspekcija, državnog odvjetništva i policije, a kasnije je određene alate provjere imovine najviših državnih dužnosnika dobilo i Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. U nevjerojatnom lutanju hrvatska vlada je nedavno odlučila ponovno sve inspekcije koje su bile po raznim ministarstvima ustrojiti u, također ranije već jednom rasformiran, Državni inspektorat što će ga, sada pod jednom krovom, voditi HDZ-ov Andrija Mikulić.
Koliko su teške financijske malverzacije u RH?
Doduše postoji u Ministarstvu financija i tijelo koje se zove Financijski inspektorat čije su ovlasti prilično skučene. To bi tijelo trebalo pridonositi zaštiti financijskog sustava Republike Hrvatske od zloupotreba i financijskog kriminala, uključujući pranje novca i financiranje terorizma te od drugih nelegalnih aktivnosti.
Prema podacima Ministarstva financija što ih je nedavno objavio Novi list, od 2010. do kraja 2018. godine, Porezna uprava je kod 970 građana utvrdila nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine u ukupnom iznosu od 1,425 milijarde kuna.
Europski parlament objavio je prije dva mjeseca još jednu brojku koja govori u prilog neučinkovitosti postojećih tijela u borbi s utajom poreza, koju za posljedicu ima i varanje na vrijednosti imovine. Tako zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna.
A što radi talijanska Financijska policija?
Telegram je malo zavirio u podatke talijanske Financijske policije koja je oformljena još 1959. godine. Prema zakonu što je tada donijet ovlasti su joj prevencija, istraživanje i prijavljivanje utaja poreza i drugih financijskih malverzacija i to u političkom i ekonomskom sektoru. Tu je još i nadzor financijskih interesa na moru, a sve to talijanski financijski inspektori provode izravno patrolirajući na cijelom državnom teritoriju. Čak su i naoružani.
Iz posljednjih objavljenih statističkih podataka proizlazi kako je upravo Guardia di finanza od početka 2017. do sredine 2018. otkrila tisuću raznih financijskih malverzacija kojima je učinjena šteta od 2,3 milijarde eura. Njezini inspektori otkrili su u tom periodu i 5,8 milijardi eura teške utaje poreza, a zaplijenjena je ilegalna imovina vrijedna oko dvije milijarde eura.
Početkom ožujka ove godine zbog sumnji u korupciju u akciji Guardie uhićen je gradonačelnik Valsolda na sjeveru Italije, dok je lani u listopadu na talijanskom jugu uhićen i gradonačelnik Riacea. U studenom je zajedno s gradonačelnikom Fuscalda uhićen i njegov zamjenik. Telegram je nedavno pisao kako je upravo talijanska financijska policija utvrdila da je bivši talijanski ministar Giancarlo Galan mito i sredstva koja su za njega izvlačena iz projekta venecijanskih brana, skrivao na računima u Hrvatskoj.