Nakon što su liberalizirani zakoni o marihuani, meksički karteli fokus su prebacili na heroin. I jako su uspješni

Prema podacima objavljenim u ovogodišnjem izvješću, očito je da je, nakon liberalizacije zakona o marihuani u brojnim američkim saveznim državama, najveća prijetnja postao heroin, a najopasnija organizacija meksički kartel Sinaloa, kriminalna organizacija osnovana osamdesetih godina prošlog stoljeća, sa sjedištem u gradu Culiacan, u meksičkoj pokrajini Sinaloa.

Glavni izvoznik heroina je Meksiko

Dostupnost heroina u SAD-u i broj smrti izazvane predoziranjem od ove droge porastao je u proteklih nekoliko godine. Prema ocjenama većine jedinica DEA-e, a heroin je u prošloj godini bio najveća prijetnja od svih vrsta droga na tržištu. Iako je moguće nabaviti heroin koji je u zemlju došao iz Meksika, Južne Amerike i Jugoistočne Azije, u ovogodišnjem izvještaju National Drug Threat Assessment, DEA piše da je Meksiko najveći izvoznik heroina u SAD.

“Meksiko, i nešto manje, Kolumbija, dominiraju američkim tržištem zbog geografske blizine, uspostavljenih linija transporta i razvijene distribucijske infrastrukture”, pišu. Meksički karteli orijentirali su se ka produkciji i švercu heroina te sintetičkih droga nakon što su brojne američke savezne države liberalizirale korištenje marihuane, a glavni igrač na tržištu je kartel Sinaloa.

Sinaloa se uspjela konsolidirati

Bivši vođa kartela, Joaquin “El Chapo” Guzman, uhićen je u siječnju prošle godine u Meksiku te izručen američkim vlastima. Kartel je po njegovu uhićenju isprva bio u neredu, a članovi su se borili za prevlast. Uslijedila su nova uhićenja, a mediji su izvještavali o kaosu koji vlada u negovim redovima. U isto vrijeme, kartel Jalisco New Generation, jedini pravi rival kartelu iz Sinaloe, postajao je sve ozbiljniji konkurent.

Sada se, kako je rekao Mike Vigil, bivši šef međunarodnih operacija u DEA-i za Business Insider, kartel stabilizirao pod Ismaelom “El Mayom” Zambadom, koji je uspio utišati unutarnje konflikte i sklopiti primirje s Jaliscom.

Izvješće meksičke vlade, objavljeno ranije ove godine, kaže da je Zambada zadržao koheziju unutar kartela i izbjegao rat između frakcija. Kartel je sada jači no ikad, govorili su članovi kartela državnim novinama iz Sinaloe, Rio Doce u listopadu.

Samo je šverc marihuane pao

Kako je istim novinama rekao član kartela, posao nije pao s izručenjem Guzmana. “Nastavili smo slati chivu (heroin), perico (kokain) i cristal (metamfetamin). Pala je samo prodaja marihuane, ali osim toga, sve je kao prije”, rekao je.

Vrijednost marihuane, ispričao je, strašno je pala, od 74 dolara po kili, koliko su uzimali prije sedam godina, na samo 26 dolara koliko iznosi sada sada. Zbog pada u cijeni marihuane, mnogi su proizvođači prešli na sadnju opijuma.

Kartel Sinaloa dominira dobrim dijelom meksičke pacifičke obale, na kojoj su i dijelovi zemlje poznati po proizvodnji opijuma. Najveći dio prihoda meksičkih kartela dolazi upravo od heroina. “To je zato što je ljudima, koji postanu ovisni o lijekovima opioidima, puno jeftinije jednostavno kupiti heroin”, rekao je Vigil Business Insideru.

Proizvodnja heroina raste

“Karteli jako dobro prate kretanje tržišta droga u SAD-u. To, zapravo, rade oduvijek. Zato se i jesu prebacili sa sadnje marihuane na sadnju maka2, rekao je. Vigil je ispričao i da karteli koriste improvizirane laboratorije kraj plantaža maka. “Ja ih zovem kuhinje, jer u njima zapravo nema ništa osim običnih lonaca kakvi se mogu naći u bilo kojoj kuhinji”, kaže.

Kemičari kartela, koji zapravo nemaju nikakvu formalnu naobrazbu, u njima proizvode morfij i heroin. Jedan je od tih “kuhara2 iz sjeverne Sinaloe novinarima Rio Docea ispričao da je produkcija dramatično povećana. “Prije sam skuhao oko 40 kila heroina na godinu. Sada kuham 30 kila na mjesec”, ispričao je.

Guzmanovo izručenje nije ništa promijenilo

Rekao je i da Guzmanovo izručenje nije imalo nikakvog učinka na njegov posao. Isto su novinarima rekli i farmeri koji sade opijum i marihuanu.

Podaci o produkciji heroina u Meksiku variraju i teško je procijeniti koliko su je zapravo produkcija porasla. Meksička vlada tvrdi da je uništila 57,402 jutara maka do kraja listopada ove godine. To bi značilo da su već sada uništili više do sada nego bilo koje od proteklih godina osim 2015., koju bi trebali stići do kraja godine. Ranije ove godine, meksička vojska dopustila je SAD-u i UN-u da promatraju uništenje polja opijuma i to po prvi puta u posljednjem desetljeću.

Veći dio meksičkog heroina i sintetičkih opijata u SAD ulazi kopnenim putem. Unutar SAD-a, pošiljke često putuju autocestama. Kartel Sinaloa, kao i velika većina drugih meksičkih kartela, ne bavi se prodajom droge krajnjim korisnicima, ali članovi kartela redovno dolaze u SAD nadgledati prodaju većih količina lokalnim distributerima.

Karteli funkcioniraju poput korporacija

Kartel je prisutan u gotovo cijelim Sjedinjenim Državama, a čini se da je New York središte za sjeveroistočni dio zemlje. Zapljene sintetičkog fentanila, koji je za kartel još profitabilnija droga od heroina, porasle su za deset puta u odnosu na prošlu godinu. Oko osamdeset posto zaplijenjene droge, tvrdi DEA, povezano je s kartelom Sinaloa.

Iako je raširenost upotrebe heroina i drugih opijata imala stravične posljedice za mnoge zajednice u zemlji, za trafikante one predstavljaju samo robu i posao. “Amerikanci kupuju dogu. Mi je podajemo. Ne prisiljavamo nikoga u Americi da konzumira heroin ili marihuanu. Oni koji to čine, čine to jer to naprosto žele, a ne zato što im je netko prodaje. Ako nećemo prodavati mi, netko drugi hoće”, rekao je jedan operativac novinarima Rio Docea.

Meksički karteli, kaže Virgil, funkcioniraju poput korporacija. Procjenjuju potražnju na tržištu, a onda se prilagode. “Čak bi rekao da se karteli tržištu prilagođavaju i učinkovitije od korporacija, jer se ne moraju baviti nepotrebnom birokracijom”, rekao je Business Insideru.