Nakon Telegramovog otkrića, Grad Zagreb konačno je priznao: zgrada Muzičke preuzeta je sa 750 nedostataka
Ostala su neodgovorena važna pitanja: zašto građani nisu znali za dugogodišnje probleme zgrade koju su platili 228 milijuna kuna
Nakon osam dana čekanja i požurivanja, Služba za odnose s javnošću Grada Zagreba i dekan Muzičke akademije Telegramu su napokon dostavili odgovore o stanju zgrade za koju smo doznali kako potiho propada. U odgovoru na naš upit što se događa sa zgradom Akademije koju su građani platili 228 milijuna kuna, iz Službe za odnose s javnošću Grada odgovorili su nam kako je već u listopadu 2014., nakon preuzimanja, utvrđeno da zgrada ima 750 što većih, što manjih nedostataka.
Kažu kako je trenutačno za otkloniti preostalo sveukupno 25, i to uglavnom zahtjevnijih nedostatka – od procurivanja u podrumskim etažama, problematičnih priključaka ventilokonvektora na toplu i hladnu vodu, loše izvedene izolacije kanala dobavnog zraka klima, sanacije instalacija sanitarnih čvorova na zapadnoj vertikali, napuklog stakla te problema ugrađenih termostata koji ne prikazuju realne temperature. Ovaj odgovor potvrda je svega na što je Telegram upozoravao prije dva tjedna. Tada je, podsjećamo, dekan profesorima tvrdio kako je riječ tek o puknuću cijevi, a našeg novinara iz zgrade je na kraju istjerao domar uz opasku da lažemo.
Ne zna se trošak sanacije
Iz Grada tvrde kako je izvođač radova, tvrtka Nexe gradnja, u jednom trenutku prestala otklanjati nedostatke pa je Muzička akademija još 26. srpnja 2018. podnijela Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za osiguranje dokaza. Međutim vještačenjem, iz razloga koji se ne navodi u priopćenju, nije iskazana financijska vrijednost otklanjanja nedostataka pa je Muzička akademija pokrenula dodatni postupak vještačenja kako bi ovlašteni sudski vještaci izradili troškovnik potrebnih radova za saniranje nedostataka. “Dokumentacija će biti dostavljena prije isteka roka važenja garancije za otklanjanje nedostataka za ostale građevinske radove” poručuju iz Grada.
Da smo bili na pravom tragu, napokon nam je potvrdio i dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević. U odgovoru negira pucanje cijevi, ali potvrđuje prodor vode, točnije “procurivanje cijevi na sustavu klimatizacije, odnosno cjevovodu hladne i tople vode”, i to na dva kata – prvom i četvrtom. Kaže i kako ne postoji opasnost za ljude, jer se u slučaju eventualnog curenja po elektroinstalacijama one isključuju i ne puštaju u ponovni rad bez ispitivanja. Priznaje i da je do sada u zgradi došlo do nekoliko procurivanja toplog i hladnog cjevovoda koje su sanirali djelatnici izvođača zgrade. “Zadnja dva procurivanja desila su se u horizontalnom dijelu cjevovoda koji je postavljen ispod poda te se pokušava locirati točno mjesto procurivanja kako se ne bi kopalo više nego što je potrebno” kaže dekan Cikojević i dodaje kako su sva dosadašnja procurivanja popravljena na trošak izvođača.
Dekan nam je potvrdio i da zaista postoji vlaga u podzemnim etažama zgrade koja je posljedica procurivanja, ali da se i to sanira. Kada smo mi posjetili zgradu, nismo vidjeli nikakve radove na sanaciji, samo znakove prebrzog propadanja nečega sagrađenog prije četiri i pol godine. Iz Akademije su nam priznali kako se vlaga ipak stvara i u gornjim etažama što je najvjerojatnije posljedica toplinskih mostova zbog loše ugrađenih prozora. “Sada se radi elaborat sanacije zgrade i vrše ispitivanja koja će potvrditi jesu li to zbilja toplinski mostovi u pojedinim prostorijama zgrade”, odgovorili su nam iz Muzičke akademije i time još jedom potvrdili da su radovi loše izvedeni. Dodaju i da je voda za piće u zgradi ispravna, ali ima promijenjen okus jer se omekšava zbog sustava klimatizacije. Za liftove kažu da se ne kvare ništa više nego što je uobičajeno, kad se u obzir uzme koliko su u upotrebi svaki dan.
Nemaju dovoljno ljudi i grcaju u dugovima
A iako su nam iz Grada potvrdili da senzori na klimama ne rade kako treba, dekan krivnju svaljuje na zaposlenike: “Do takvih pojava dolazi zato što korisnici ne znaju kako funkcionira sustav klimatizacije zgrade” kaže. Objašnjava i kako se zgrada ventilira 100 posto svježim zrakom koji je tretiran, a regulacija se vrši preko sobnih termostata kojima korisnici samostalno određuju željene temperature. “Naravno da, ako korisnik zimi uđe u prostor koji je zagrijan na 25 stupnjeva Celzija i zaželi manju temperaturu prostora, dolazi do hlađenja i hladni zrak struji dok se ne postigne željena temperatura” zaključuje dekan.
Od Akademije smo dobili i potvrdu i da smo bili u pravu oko nedostatka stručnog kadra za korištenje skupe tehnike u zgradi. Kažu kako je za to krivo Ministarstva znanosti i obrazovanja od kojeg su tražili koeficijente za radno mjesto tonskog majstora i tonskog tehničara, ali ih nisu dobili pa im poslove u studiju za sada obavljaju, citiramo, profesori i domari. Za potrebe komercijalnih koncerata pak moraju angažirati vanjske suradnike priznaje dekan Cikojević. Poslao nam je i trenutačno stanje duga same Akademije koji je 21. svibnja iznosio 2.136.244 kune. Za troškove električne energije dužni su 888.206 kuna (Akademija je nedavno ponovno sklopila ugovor s HEP Opskrbom nakon što je on raskinut jer nisu plaćali struju), za troškove plina 298.774 kune, za servis i održavanje 352.376 kuna, a za ostale režijske troškove i ostale razne troškove poslovanja 596.885 kuna. Dekan tvrdi kako je od početka upozoravao Ministarstvo znanosti i obrazovanja da će im nedostajati sredstava zbog visokih režijskih troškova.
S tim se slažu i u Gradu iz kojeg nam odgovaraju kako je uobičajeno je da se za troškove održavanja i uporabe ovakvog tipa nove zgrade godišnje planira iznos od otprilike pet posto ukupne cijene građenja, koji bi za ovu zgradu iznosio oko 9,5 milijuna kuna. Stoga iz Grada smatraju kako će sredstva koja Akademiji godišnje daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvijek biti manjkava, a problemi sve veći, ukoliko će se subvencija troškova održavanja vezati isključivo na kriterij broja upisanih studenata.
Garancija na građevinske radove je produljena do lipnja 2019.
Nakon našeg prvog članka o katastrofalnom stanju zgrade, gradonačelnik Milan Bandić izjavio je kako će aktivirati garancije za jamstveni rok pa smo Grad upitali i što to točno znači. Odgovaraju nam kako je u skladu s ugovorom o izvođenju radova na izgradnji Muzičke akademije, izvođač radova Nexe gradnja d.o.o. dostavila dvije neopozive garancije banke za jamstveni rok. Jedna se odnosi na izvedene radove na krovištu te hidroizolacijske i konstrukcijske radove, na iznos od 1,4 milijuna kuna i na rok od 10 godina, do studenog 2025., a druga za otklanjanje nedostataka u jamstvenom periodu za ostale građevinske radove na iznos od 10,87 milijuna kuna, na rok od tri godine koji je produžen za daljnjih sedam mjeseci i vrijedi do lipnja 2019. “Ako izvođač radova ne ispuni svoju obvezu i ne otkloni nedostatke nastale uslijed njegova propusta, nekvalitetnog rada koji ne odgovaraju ugovorenoj namjeni i kvaliteti, korisnik Garancije, Muzička akademija, podnosi zahtjev za naplatom garancije” pojašnjavaju iz Grada.
U odgovoru na Telegramov upit može se iščitati i poruka ministrici znanosti Blaženki Divjak kako će Grad Zagreb riješiti problem, ako njezino ministarstvo nije u stanju: “Ako u iduća dva tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja ništa ne poduzme u vezi problema s plaćanjem računa za troškove energenata, obavezne inspekcijske preglede i održavanje zgrade, Grad Zagreb će u maniri dobrog gospodara sa Sveučilištem odnosno Muzičkom akademijom potpisati odgovarajući pravni akt o podmirenju navedenih obveza”. Kažu i kako Grad Zagreb nema nikakvih obveza vezano na poslovanje Muzičke akademije i troškove uporabe zgrade, no budući da su u gradnju zgrade uložili znatna sredstva “neće dopustiti da zbog neodgovarajućeg održavanja propadne zgrada koja je u upotrebi tek nešto duže od četiri godine”.
Mi se pak i dalje pitamo kako je moguće da je zgrada preuzeta sa 750 nedostataka i, ako se sve to znalo, zašto se građanima prešućivalo kako je izvedena zgrada koju smo platili 228 milijuna kuna. O stvarnom stanju stvari javnost je obaviještena tek Telegramovom reportažom objavljenom 11. svibnja.