Naletjeli smo na zabavan natječaj; hrvatski kandidat koji će raditi s EU javnim tužiteljem mora dokazati da je - pristojan
EU prvi puta dobiva tijelo koje će progoniti one koji muljaju s EU novcem; u njemu će biti jedan hrvatski tužitelj
Europska unija dobit će uskoro svog prvog javnog tužitelja koji će upravljati posebnim uredom u Luksemburgu, zaduženim za istrage i kazneni progon kriminala povezanog s proračunom EU-a, poput prijevara, korupcije i pranja novca. Države članice EU-a, koje su odlučile sudjelovati u osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, među kojima je i Hrvatska, moraju se s Europskim parlamentom dogovoriti tko će biti prva osoba na toj dužnosti.
Upravo oko toga očekuje se fajt između EU parlamenta i zemalja članica. Europski mediji javljaju da eurozastupnici podržavaju kandidatkinju iz Rumunjske, Lauru Codruta Kövesi, dok države preferiraju francuskog kandidata Jean-Francoisa Bohnerta. Treći je kandidat Andres Ritter iz Njemačke.
Novi ured vodit će, dakle, Kövesi ili Bohnert. U Uredu će postojati i kolegij koji čine europski tužitelji iz država članica. Hrvatska zato upravo kreće u izbor svog kandidata, koji će biti dio kolegija u tom novom Uredu u Luksemburgu.
1. ZAŠTO SE OSNIVA URED EU TUŽITELJA?
Ured europskog javnog tužitelja moći će provoditi istrage i kazneno goniti počinitelje kaznenih djela na štetu proračuna EU-a. Takva kaznena djela dosad su mogla istraživati samo nacionalna tijela. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) provodi samo administrativne istrage i onda ih prosljeđuje nacionalnim tijelima koja odlučuju hoće li na temelju OLAF-ovih informacija pokrenuti kazneni postupak.
OLAF, dakle, ne može sam pokrenuti kazneni progon u nekoj državi članici. Komisija je, pak, procijenila da države ne poduzimaju uvijek potrebne mjere kada se radi o kriminalu na štetu EU proračuna. Prema njihovim podacima, samo polovica preporuka OLAF-a, proslijeđenih nacionalnim tijelima, završava osuđujućom presudom.
2. KAKO JE OSNOVAN URED EU TUŽITELJA?
Prvi prijedlog o osnivanju Ureda datira još iz 2013. godine. No, tri godine kasnije, kada je postalo jasno da se države članice ne mogu dogovoriti, pokrenuta je tzv. pojačana suradnja. To omogućuje da se najmanje devet država složi i krene surađivati na nekom pitanju. U travnju 2017. godine 16 država članica objavilo je da će osnovati Ured europskog javnog tužitelja.
Hrvatska se priključila u tom prvom valu. U međuvremenu se javilo još šest članica, tako da će u radu Ureda sudjelovati 22 države članice.
3. ŠTO SE DOGAĐA S IZBOROM GLAVNOG EU TUŽITELJA?
Za dužnost europskog javnog tužitelja natječe se troje spomenutih kandidata. Rumunjka Laura Codruta Kövesi, prema pisanju europskih medija, nema potporu svoje vlade. Dapače, pokušavali su, tvrde mediji, i opstruirati njezinu kandidaturu.
Dok je ona bila na čelu rumunjske antikorupcijske agencije, pokrenute su istrage protiv dužnosnika i osoba bliskih vlasti. Kövesi je bila kritična i prema spornim pravosudnim reformama vlade u Bukureštu. Smijenjena je u ljeto prošle godine.
Njezinu kandidaturu podržali su članovi dva nadležna odbora Europskog parlamenta. Na Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove dobila je 26 glasova. Francuz Bohnert imao je četiri glasa manje, dok je Ritter dobio tek jedan glas.
Međutim, države članice preferiraju Bohnerta, a oko imenovanja se moraju usuglasiti dvije institucije, EU parlament i Vijeće (države članice). Koga podržava Hrvatska, u Ministarstvu pravosuđa ne žele otkriti pravdajući se da je glasovanje u Vijeću bilo tajno.
4. TKO ĆE PREDSTAVLJATI HRVATSKU U NOVOM UREDU?
Kolegij Ureda europskog javnog tužitelja činit će glavni tužitelj i po jedan europski tužitelj iz svake države članice EU-a koja sudjeluje u radu ureda. Hrvatska, kao i ostale zemlje, treba predložiti troje kandidata koje će onda izabrati i imenovati Vijeće na mandat od šest godina.
Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će raspisati javni natječaj na koji će se, prema prijedlogu pravilnika koji je trenutno na javnom savjetovanju, moći javiti aktivni državni odvjetnici, njihovi savjetnici i suci, koji su na pravosudnoj dužnosti najmanje deset godina. Jedan od predloženih uvjeta je i da osoba bude “prikladna za obavljanje dužnosti europskog tužitelja” što mora dokazati “odgovarajućom potvrdom o osobnim karakteristikama”.
Ovaj neobičan uvjet i još neobičniju potvrdu u resoru Dražena Bošnjakovića tumače pravilima o zapošljavanju osoblja EU-a jer će hrvatski tužitelj u Luksemburgu zapravo biti zaposlenik Unije. Dakle, onaj tko se bude javio na natječaj, osim što je možda zadnjih deset godina u Hrvatskoj bio državni odvjetnik, morat će još od neke treće osobe, koja ne radi s njim ili njom, dobiti potvrdu o tome kakva je osoba i kako se snalazi i ophodi s drugim ljudima.