Nancy Pelosi završila posjet Tajvanu, Kina počinje velike vojne vježbe: 'To je potencijal za veliku krizu'

Predsjednica američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi u srijedu je napustila Tajvan nakon što mu je obećala američku solidarnost i pohvalila njegovu demokraciju, ostavivši iza sebe kineski bijes zbog posjeta toj državi koju Peking smatra svojim teritorijem. Kako prenose agencije, Pelosi, čija je delegacija iznenada posjetila Tajvan kasno u utorak, nakon posjeta Singapuru i Maleziji, nastavlja svoju azijsku turneju posjetima Južnoj Koreji i Japanu.

Njezin zrakoplov poletio je iz tajvanske prijestolnice Taipeija u oko 18 sati po lokalnom vremenu, javio je Reuters. Pelosi je na Tajvan otišla usprkos savjetima Bijele kuće i Pentagona da to ne učini. To je prvi posjet nekog američkog dužnosnika na najvišoj razini Tajvanu u posljednjih 25 godina.

Američki kritičari ističu kako se taj posjet dogodio u lošem trenutku jer je SAD zaokupljen krizom u Ukrajini, a svojim dolaskom 82-godišnja demokratkinja pomogla je kineskom čelniku Xiju Jinpingu koji, suočen s nizom kriza u zemlji, sada ima razlog za mobilizaciju pristaša iza pitanja Tajvana uoči 20. kongresa Komunističke partije u studenom.

Peking najavio vojne vježbe, rasporedili vojsku

Peking je nakon slijetanja Pelosi na otok kao odgovor najavio „ciljano djelovanje” svoje vojske te vojne vježbe u blizini Tajvana koje kreću u srijedu. I Taipei i Peking stavili su svoje vojske u stanje visoke pripravnosti, a kineski šef diplomacije Wang Yi upozorio je da se američki političari „igraju vatrom” kad je riječ o statusu Tajvana te da „to neće izaći na dobro”.

Uz Kinu je stala Rusija koja je ocijenila da Peking ima pravo poduzeti “potrebne mjere za zaštitu svog suvereniteta”. Bruxelles je pak pozvao da se novonastale napetosti riješe dijalogom te da komunikacijski kanali s Kinom ostanu otvoreni kako bi se izbjegle bilo kakve pogrešne procjene, a Japan je izrazio zabrinutost najavom kineskih vojnih vježbi, uključujući i unutar ekskluzivne japanske ekonomske zone (EEZ).

‘Postoji potencijal za pravu krizu’

Dopisnik BBC-ja iz Tajvana, Rupert Wingfield-Hayes, objavio je svoj kratki komentar o stanju između Kine i Tajvana. On tvrdi kako je jasno da se Peking neće zadovoljiti samo riječima kada se radi o posjetu Pelosi pa čak ni targetiranim sankcijama prema tajvanskim tvrtkama.

“Najava šest velikih zona isključenja oko Tajvana počinje u četvrtak i trajat će četiri dana te ima potencijal postati pravom krizom. Peking je isto napravio 1996. godine, što je bilo zadnji put kada je došlo do “krize u tajvanskom tjesnacu”. No, tada su zone isključenja bile van tajvanskih teritorijalnih voda”, napisao je.

‘Tajvan bi se mogao osjetiti primoranim da se brani’

No, ovaj put je situacija drugačija jer su tri od šest zona unutar 19 milja od Tajvana. To je nezabilježeno, a Tajvan je taj potez već nazvao kršenjem konvncija UN-a. “Kada bi Kina pomjerila brodove ili letjelice u ta područja, bilo bi to poput invazije na tajvanski teritorij. To uloge čini još višima budući da bi se Tajvan mogao osjetiti primoranim braniti svoje teritorijalne vode”, napisao je Wingfield-Hayes.

Dodao je da sve to pozorno motri američka mornarica te da je njihov nosač aviona USS Ronald Reagan u blizini. Wingfield-Hayes podsjeća i da je Bill Clinton 1996. premjestio dva nosača aviona blizu Tajvana kako bi signalizirao da je SAD spreman intervenirati ako Kina napadne. No, naglašava i da je vojni balans tada bio puno drurgačiji.

Kina Tajvan smatra svojim teritorijem

Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i nikada nije odustala od upotrebe sile nastojeći ga staviti pod svoju kontrolu. Tajvan, nekadašnju japansku koloniju, 1949. su preuzeli kineski nacionalisti Čang Kaj-šeka nakon poraza od Mao Ce Tungovih komunista u središnjoj Kini.

Od tada Tajvan ima neovisnu vladu, no Peking se protivi bilo kakvom službenom kontaktu Taipeija i međunarodne zajednice, čega se u pravilu drži i SAD, iako vojno pomaže otočnoj državi te je, uz Japan, rekao da bi ju branio u slučaju kineskog napada. Tenzije između Pekinga s jedne, te Taipeija i zapadnih država s druge strane, redovito rastu zbog letova kineskih borbenih zrakoplova blizu Tajvana, kao i prolaskom zapadnih ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac.