Rat u Ukrajini

Napad na Kerčki most dvostruki je udar na Putina. 'To je bila ruska crvena linija, Kijev i Zapad sada mogu očekivati nešto veliko'

Sada je u igri osobni kredibilitet ruskog predsjednika

FOTO: AFP, SBU
08. 10. 2022. 139 preporuka

Jutros je na Kerčkom mostu koji spaja Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine, s ostatkom Rusije, došlo do velike eksplozije. Ukrajina nije službeno priznala da je odgovorna za nju (dužnosnici iz Kijeva neslužbeno potvrđuju da je riječ o ukrajinskoj specijalnoj operaciji), dok Rusija tvrdi da se radilo o eksploziji kamiona.

Prerano je reći je li dio mosta raznio kamion-bomba ili pak nekakav eksploziv koji je na njega postavljen ili možda raketa. Jedino se zna, prema tvrdnjama Rusije, da je u eksploziji poginulo troje ljudi. Jedan od njih je vozač kamiona, a drugih dvoje su muškarac i žena iz obližnjeg automobila.

Uništenje ovog mosta je dugo bilo fantazija ukrajinskih pristalica i noćna mora njihovih ruskih protivnika, i to još od početka rata u veljači ove godine. Iako ukrajinski dužnosnici zasad tek neslužbeno priznaju odgovornost za napad, u javnim su istupima već objavili dovoljno memeova, ironičnih komentara i rugalica Rusima i Vladimiru Putinu da je gotovo jasno tko iza svega stoji, piše Telegraph.

Praktične poteškoće oko napada

Ukrajinski dužnosnici su naglasili kako ovaj most smatraju legitimnom metom, ali je do sada napad na njega bio nezamisliv kako praktično, tako i politički. Praktično, jer je takav pothvat iznimno težak.

Kerčki tjesnac je udaljen oko 300 kilometara od najbližeg teritorija koji kontrolira Ukrajina, a Rusi su se pritom hvalili snažnom protuzračnom obranom koja bi bilo kakvu ideju zračnog udara na Kerčki most učinila samoubilačkom misijom.

Istovremeno, Ukrajina nema flotu podmornica sposobnu za napad na most, a cijeli tjesnac i Azovsko more kontrolira ruska ratna mornarica. Osim toga, Rusi su objavili i da tjesnacem patroliraju “vojni dupini posebno obučeni za lov na neprijateljske vojnike.”

Političke poteškoće oko napada

Napad je za Ukrajince bio težak i politički jer, ma koliko god u Kijevu ponavljali da imaju pravo gađati bilo što na Krimu, sam most je oduvijek potiho bio smatran ruskom crvenom linijom te ako bi se nju prešlo, prijetio bi siloviti ruski odgovor.

Stvar je u tome da most nije samo logistički važan. On je simbol osobne Putinove moći, moći moderne Rusije da gradi onako kako je nekada gradio Sovjetski Savez. Ujedno je i simbol ruske prisutnosti od 2014. godine i aneksije Krima, koju gotovo nitko u međunarodnoj zajednici ne priznaje.

“Rimljani su za svoje trijumfe gradili svodove. Putin je izgradio most”, piše Telegraph u svojoj analizi koju potpisuje njihov iskusni vanjskopolitički novinar Roland Oliphant, koji od početka invazije izvještava o njoj, nerijetko i sa samih prvih linija u Ukrajini. Bio je to težak pothvat jer je Kerčki tjesnac uzak, ali i zloglasan zbog iznenadnih i opasnih oluja. Varljiva je i geologija jer je poluotok Taman na ruskoj strani poznat po nestabilnim blatnim vulkanima.

Most pokušali izgraditi i u Drugom svjetskom ratu

O izgradnji mosta do Krima maštalo se još od 19. stoljeća. Posljednji se put o njegovoj gradnji ozbiljno govorilo u Drugom svjetskom ratu. Tada je njemački Wehrmacht pokušao izgraditi most kako bi do Kavkaza snabdijevao svoju vojsku.

Crvena armija je osvojila ovo područje i postavila pontonske strukture, ali ih je brzo uništio led. Posao je bio težak i za Putina koji se na početku mučio s pronalaskom investitora za izgradnju.

Na koncu je sve povjerio Arkadiju Rotenbergu, bivšem partneru i građevinskom magnatu, milijarderu. Gradić Taman, kod kojega počinje most s ruske strane, transformiran je njegovom gradnjom iz malog grada u kojemu su se svi bavili ribarstvom u mjesto u kojemu žive tisuće radnika koji se bave transportom kontejnera.

Uništenje mosta je izazov za Kremlj

Putin je osobno provezao prvi kamion preko mosta u otvorenju koje se prenosilo uživo 2018. godine. Sada, četiri godine kasnije, su pred njim uslijed uništenja mosta dva važna izazova. Prvi su neposredna praktična pitanja. Do popravka mosta teret i putnici će se na Krim morati prevoziti zrakom i morem.

Preko Krima su se od početka rata prevozile važne sirovine na front. Prije dva mjeseca su pojačanja poslana na prvu crtu u Hersonu upravo preko Krima i Kerčkog mosta. Oni se i dalje oslanjaju na Krim za nabavu novih sirovina. Osim toga, na Krimu oko dva milijuna civila koje je potrebno opskrbiti. Nedugo nakon vijesti o napadu na most pojavile su se vijesti o dugim redovima u trgovinama jer lokalno stanovništvo očekuje nestašice.

Potrebno je sada spasiti ruski ugled

No, to je znatno manji izazov od drugoga, presudnoga, a to je spašavanje ruskog i Putinova, osobnog ugleda. Telegraph ocjenjuje da ovakav udarac Putinovu prestižu zahtijeva neku formu javne reakcije. Ruski predsjednik će, navode, biti pod snažnim pritiskom da učini nešto dramatično ne bi li umirio i uzdrmanu javnost i tvrdolinijaše koji ga već neko vrijeme kritiziraju zbog neuspjeha na ukrajinskom ratištu.

Stoga će se ukrajinski dužnosnici, ali i zapadni saveznici, vjerojatno pripremiti na nešto veliko i nasilno, ocjenjuje Telegraph. Mogao bi udariti po ukrajinskim mostovima preko Dnjepra u Kijevu, Dnjepropretrovsku i Zaporožju ili silovito bombardirati te gradove. Telegraph piše da bi čak mogao pokrenuti i neki vid “demonstrativnog nuklearnog napada” o kojemu se u posljednje vrijeme priča ili barem provesti neku nuklearnu vježbu na starom sovjetskom pogonu za testiranje blizu Sjevernog pola.

Problem je u tome što ovo ne mora biti izolirani napad i što jedna Putinova demonstracija sile možda neće biti dovoljna da se sačuva obraz i povrati kredibilitet. Nakon mjeseci povlačenja u Harkivu, Limanu i Hersonu, zaključuju, bit će teško popraviti sve veće rupe u ruskom moralu.

Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina, Krim, kerčki most,