Napravili smo kratak pregled najavljenog rebalansa proračuna: Evo što se sve smanjuje i koliko točno
Prihodi od poreza ove godine bit će manji za 18 milijardi kuna
Obustava ekonomskih aktivnosti zbog suzbijanja epidemije koronavirusa ostavit će prilično dubok trag na javne financije. Vlada očekuje pad BDP-a ove godine od 9,4 posto, a iz danas predstavljenog rebalansa proračuna proizlazi da se očekuje pad proračunskih prihoda od čak 23,2 milijarde kuna.
Rashodi proračuna ostat će otprilike istoj razini, od 147,3 milijarde kuna, što će rezultirati manjkom od 25,3 milijarde kuna, ili 7 posto BDP-a.
Prihodi od poreza u rebalansu za 2020. planirani su u iznosu od 66 milijardi kuna, što je pad od 18,1 milijardu kuna u odnosu na originalni plan proračuna. Očekivano, najveći pad je kod prihoda od PDV-a.
Najznačajnija stavka je PDV
Prihod od poreza na dobit očekuje se u iznosu od 6,5 milijardi kuna što je za 2,8 milijardi kuna manje od prvotno planiranog. Smanjenje prihoda od poreza na dobit, kako pojašnjavaju iz Vlade, rezultat je očekivanja o manje uplaćenim akontacijama u ostatku godine, a zbog očekivanih rezultata poslovanja poduzetnika kao posljedice pada gospodarske aktivnosti te mjera otpisa i odgode po osnovi poreza na dobit.
Najznačajnija stavka na prihodovnoj strani proračuna jest PDV. Prema novom planu prihodi od poreza na dodanu vrijednost očekuju se u iznosu od 43,7 milijardi kuna i manji su u odnosu na prvotno planirane za 12,1 milijardu kuna.
Što se tiče trošarina i posebnih poreza, Vlada očekuje pad tih prihoda od 2,7 milijardi kuna, te bi oni trebali iznositi 13,9 milijardi kuna.
“Najveće promjene u prikupljenim prihodima očekuju se kod trošarina na energente i električnu energiju i posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Pri tome se prihodi od trošarina na energente i električnu energiju smanjuju za 2 milijarde kuna i iznose 6,9 milijardi kuna, a njihovo smanjenje uvjetovano je padom potrošnje naftnih derivata uslijed pandemije koronavirusa, te posljedično, očekivanjima o padu turističkog prometa”, navodi se u Vladinom obrazloženju rebalansa proračuna.
Pad prihoda zbog smanjenja prodaje automobila
Smanjenje od 476 milijuna kuna očekuje se i kod prikupljenih prihoda od posebnog poreza na osobne automobile, jer se zbog krize očekuje smanjenje njihove prodaje.
Očekivani prihodi od doprinosa smanjuju se za 3,8 milijardi kuna i iznose 21,2 milijarde kuna. “Ovo značajno smanjenje prihoda od doprinosa rezultat je očekivanog stanja na tržištu rada, odnosno očekivanog smanjenja plaća i zaposlenosti, koje je izravna posljedica pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom koronavirusa, ali i učincima mjera otpisa i odgode ove kategorije prihoda”, pojašnjavaju iz Vlade.
Što se tiče rashoda proračuna, oni ostaju na istoj razini od 147,3 milijarde kuna s time da su napravljene određene preraspodjele. Tako se za 4,6 milijardi kuna povećavaju se izdvajanja za socijalnu zaštitu i to zbog mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zabranjen radi ili su imali značajan pad prihoda.
Hrvatska je posljednjih nekoliko godina prilično dobro kontrolirala javni dug, koji je bio u silaznoj putanji, no sada će zbog “krpanja” proračunske rupe ponovno uzletjeti. Prema očekivanju Vlade javni dug bi ove godine mogao skočiti za čak 13,5 postotnih bodova, na 86,7 posto BDP-a.