Dok državni inspektori obilaze male poduzetnike – kafiće, restorane, frizere – i pišu vrlo visoke novčane kazne zbog povećanja cijena nakon uvođenja eura, na temelju vrlo nategnutog tumačenja Zakona o zaštiti potrošača, prema trgovačkim lancima, iza kojih u pravilu stoje velike i moćne kompanije, znatno su popustljiviji.
Gazi male, štiti velike je uobičajeno ponašanje
Ne bi bilo dobro da se teror koji inspekcije vrše nad malim poduzetnicima proširi na trgovačke lance, ali je znakovito da Vlada puno nježnije pristupa kompanijama s milijardama kuna prometa i stotinama milijuna zarade, nego nekom malom poduzetniku, često samozaposlenom, kojem kazna od nekoliko tisuća eura može ugroziti posao a time i egzistenciju.
Zapravo, takvo ponašanje ne iznenađuje. Vlada i njezine inspekcijske službe tako se ponašanju oduvijek. Vjerojatno su za takav način rada dresirani u vrijeme dok je hrvatskim gospodarstvom gospodario Ivica Todorić, koji je također bio nedodirljiv, a u svojim rukama je imao dobar dio hrvatske, pa i regionalne maloprodaje.
Svatko tko se okušao kao mali poduzetnik, za koliko je ovdje teško
Hrvatska je dugo imala veliki problem s nezaposlenošću, koji je, na žalost, riješen tako da je nekoliko stotina tisuća ljudi nakon ulaska u EU pobjeglo u inozemstvo. Dio nezaposlenosti bio je uzrokovan i činjenicom da je ovdje vrlo teško pokrenuti i održati posao, upravo zbog bezbrojnih administrativnih barijera.
Svatko tko je kao budući mali poduzetnik pokušao pokrenuti posao zna da će šamar administracije dobiti već na prvom koraku, kod registracije firme i to zbog vrlo banalne stvari – odabira imena tvrtke, koje su sudovi nerijetko odbijali. A da ne govorimo o kasnijim fazama kada će se poduzetnik kroz svoju karijeru susretati s nizom nelogičnih, besmislenih a često i proturječnih propisa, u kojima se ne mogu snaći ni oni koji su ih pisali.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Drakonske kazne za minorne prekršaje uobičajena su praksa
U takvom okruženju dodatan problem predstavljaju i vrlo visoke kazne za minorne prekršaje, što je praksa koja također traje oduvijek. Ne, brutalno kažnjavanje nije krenulo s uvođenjem eura, samo je sada došlo do izražaja, budući da je cijela javnost zainteresirana za to što se događa s cijenama.
Do javnosti je došao slučaj frizerke koja je zbog povećanje cijene neke od svojih usluga od pet posto kažnjena s 3000 eura, ali slične kazne imali smo i zbog nekoliko kuna viška u blagajni, ili krivog slova na računu. Nitko ne spori da se svi u ovoj zemlji moramo držati zakona, ali oni koji zakone donose trebali bi se pitati koliko su oni smisleni, stvaraju li veću štetu od koristi i jesu li kazne koje su njima propisane primjerene djelu koje je počinjeno.
Također, u interesu poreznih obveznika, koji plaćaju premijera i Vladu kao i inspekcijske službe, bilo bi dobro da se one bave ozbiljnim kriminalom – kojeg u Hrvatskoj ne manjka – a ne da proganjaju frizerke jer se državnom inspektoratu ne sviđa koliko netko naplaćuje svoje proizvode i usluge.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Država štedi oligopole i lance s milijardama eura prometa, a proganja frizerke i male poduzetnike
Male poduzetnike šamara se na svakom koraku
U interesu poreznih obveznika, koji plaćaju premijera i Vladu, kao i inspekcijske službe, bilo bi dobro da se one bave ozbiljnim kriminalom - kojeg u Hrvatskoj ne manjka - a ne da proganjaju frizerke jer se državnom inspektoratu ne sviđa koliko netko naplaćuje svoje proizvode i usluge.
Dok državni inspektori obilaze male poduzetnike – kafiće, restorane, frizere – i pišu vrlo visoke novčane kazne zbog povećanja cijena nakon uvođenja eura, na temelju vrlo nategnutog tumačenja Zakona o zaštiti potrošača, prema trgovačkim lancima, iza kojih u pravilu stoje velike i moćne kompanije, znatno su popustljiviji.
Telegram je nedavno opširno opisao kronologiju tupljenja vladine oštrice usmjerene prema velikim trgovcima. Prvo se krenulo s nestvarnim prijetnjama o zamrzavanju cijena čak 300 proizvoda, nastavilo se s prijetnjama objave crnih lista trgovina koje su povećale cijene, da bi na kraju završili na bijelim listama koje bi isticale pozitivne primjere trgovaca koji nisu podigli cijene. Naravno, ako im se trgovci smiluju i pošalju cijene traženih osamdesetak artikala.
Gazi male, štiti velike je uobičajeno ponašanje
Ne bi bilo dobro da se teror koji inspekcije vrše nad malim poduzetnicima proširi na trgovačke lance, ali je znakovito da Vlada puno nježnije pristupa kompanijama s milijardama kuna prometa i stotinama milijuna zarade, nego nekom malom poduzetniku, često samozaposlenom, kojem kazna od nekoliko tisuća eura može ugroziti posao a time i egzistenciju.
Zapravo, takvo ponašanje ne iznenađuje. Vlada i njezine inspekcijske službe tako se ponašanju oduvijek. Vjerojatno su za takav način rada dresirani u vrijeme dok je hrvatskim gospodarstvom gospodario Ivica Todorić, koji je također bio nedodirljiv, a u svojim rukama je imao dobar dio hrvatske, pa i regionalne maloprodaje.
Svatko tko se okušao kao mali poduzetnik, za koliko je ovdje teško
Hrvatska je dugo imala veliki problem s nezaposlenošću, koji je, na žalost, riješen tako da je nekoliko stotina tisuća ljudi nakon ulaska u EU pobjeglo u inozemstvo. Dio nezaposlenosti bio je uzrokovan i činjenicom da je ovdje vrlo teško pokrenuti i održati posao, upravo zbog bezbrojnih administrativnih barijera.
Svatko tko je kao budući mali poduzetnik pokušao pokrenuti posao zna da će šamar administracije dobiti već na prvom koraku, kod registracije firme i to zbog vrlo banalne stvari – odabira imena tvrtke, koje su sudovi nerijetko odbijali. A da ne govorimo o kasnijim fazama kada će se poduzetnik kroz svoju karijeru susretati s nizom nelogičnih, besmislenih a često i proturječnih propisa, u kojima se ne mogu snaći ni oni koji su ih pisali.
Drakonske kazne za minorne prekršaje uobičajena su praksa
U takvom okruženju dodatan problem predstavljaju i vrlo visoke kazne za minorne prekršaje, što je praksa koja također traje oduvijek. Ne, brutalno kažnjavanje nije krenulo s uvođenjem eura, samo je sada došlo do izražaja, budući da je cijela javnost zainteresirana za to što se događa s cijenama.
Do javnosti je došao slučaj frizerke koja je zbog povećanje cijene neke od svojih usluga od pet posto kažnjena s 3000 eura, ali slične kazne imali smo i zbog nekoliko kuna viška u blagajni, ili krivog slova na računu. Nitko ne spori da se svi u ovoj zemlji moramo držati zakona, ali oni koji zakone donose trebali bi se pitati koliko su oni smisleni, stvaraju li veću štetu od koristi i jesu li kazne koje su njima propisane primjerene djelu koje je počinjeno.
Također, u interesu poreznih obveznika, koji plaćaju premijera i Vladu kao i inspekcijske službe, bilo bi dobro da se one bave ozbiljnim kriminalom – kojeg u Hrvatskoj ne manjka – a ne da proganjaju frizerke jer se državnom inspektoratu ne sviđa koliko netko naplaćuje svoje proizvode i usluge.