Našem Dragi Hedlu upravo je objavljena knjiga u Italiji; po njoj u Hrvatskoj možda uskoro snime i TV seriju

Triler 'Izbornu šutnju' objavila je ugledna kuća iz Venecije, a Drugi plan otkupio je prava za cijelu trilogiju

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Izborna šutnja, prvi triler Telegramovog novinara Drage Hedla izašao je u prosincu 2014., a tri godine kasnije, ova se priča s obala Drave pojavila u talijanskim knjižarama, u izdanju izdavačke kuće Marsilio i prijevodu Estere Miočić. Tako će u istoj biblioteci Farfale uglednog izdavača iz Venecije, hrbat uz hrbat živjeti Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist iz slavne trilogije Stiega Larssona, inspektor Gunnarstran i njegov pomoćnik Frank Frølich norveškog autora Kjelle Ola Dahla, detektiv Kurt Wallander kultnog šveđskog pisca i oca nordijskog noira Henninga Mankela, i policijski inspektor Vladimir Kovač i novinar Stribor Kralj.

TELEGRAM: Kako je došlo do talijanskog izdanja Izborne šutnje?

HEDL: Prevoditeljica Estera Miočić zapazila je Izbornu šutnju i preporučila je poznatom nakladniku u Italiji, izdavačkoj kući Marsilio iz Venecije. Kad su pročitali sinopsis, njihovim se urednicima knjiga svidjela i naručili su prijevod. Estera Miočić uložila je ogroman trud i s mnogo je pažnje prevela svaku rečenicu. Bili smo u kontaktu tijekom prevođenja i znam koliko joj je bila važna svaka sitnica i koliko se trudila sačuvati moj stil i jezični kolorit. Kako je Estera iz Dalmacije, a mi ovdje u Slavoniji rabimo neke izraze koji se ondje ne upotrebljavaju, znala me zvati i zamoliti da joj objasnim pravo značenje neke riječi, u nekom, određenom kontekstu. Silno se trudila. Izdavač je pokazao načelno zanimanje i za objavom drugog dijela trilogije, romana Ispovjedna tajna, koji je kao i Izborna šutnja u Hrvatskoj izašao u nakladi izdavačke kuće Ljevak.

TELEGRAM: Izborna šutnja je priča o vrhu i dnu hrvatskog društva. Što talijanska publika može prepoznati u tom romanu?

HEDL: Mislim da će tema romana talijanskoj publici biti bliska. I oni su imali sličnih priča, petljanja političara s maloljetnicama: sjetite se samo Silvija Berlusconija i bunga bunga zabava u njegovoj luksuznoj vili Arcore i epizode s maloljetnom Karimom El Mahroug, poznatijom po nadimku Ruby. Politička slika Italije nije baš puno različita od naše – i tamo se isprepliću i miješaju kriminal, korupcija, vlast… Sve ono o čemu pišem u Izbornoj šutnji. Tako da će tamošnjoj publici, bar što se toga tiče, moj roman biti blizak.

TELEGRAM: Priča je građena na jednoj vašoj velikoj novinskoj istraživačkoj priči: nekoliko ste godina kao novinar razotkrivali lanac maloljetničke prostitucije u kojem su se eksploatirale djevojke iz Doma za odgoj djece i mladeži, i iako upozoravate da je roman fikcija, dodajete da su likovi ljudi koji bi se možda mogli prepoznati u romanu. Je li vam se itko od onih koji su se mogli prepoznati javio nakon objavljivanja romana?

HEDL: Izborna šutnja zasnovana je na stvarnom događaju, seriji mojih istraživačkih tekstova o lancu maloljetničke prostitucije u Domu za djecu i mladež u Osijeku. I naravno, osnovna faktografija nadograđena je fikcijom. U tu ružnu/tužnu priču bili su upetljani i neki visokopozicionirani Osječani. Kao i mnoge priče u Hrvatskoj ni ta nije dobila svoju sudsku završnicu. I da je došlo do suda, pokušajte zamisliti 14-godišnje djevojčice iz Doma, bez obitelji, bez zaštite, bez novca na jednoj strani sudnice, a na drugoj moćnike s najboljim odvjetnicima. Što mislite kome bi sud poklonio vjeru?

Osobno, bio sam frustriran što priču nisam mogao istjerati do kraja. Da sam objavio imena osoba upetljanih u lanac maloljetničke prostitucije, tužili bi me, a nisam siguran da bi maloljetnice koje su mi ispričale užase kroz koje su prolazile, sve to ponovile na sudu. Nisam bio spreman izložiti tome, ni njih ni sebe. Tim likovima, tim lokalnim moćnicima, zato, ”osvećujem” se u romanu. Nakon izlaska romanâ nitko od njih ništa mi nije rekao, ali znam da nisu sretni što su – makar i pod drugim imenima – na taj način završili u literaturi.

TELEGRAM: Iako ste objavili tri dramska teksta, ovaj se krimić čini idealnim predloškom televizijskog ili filmskog političkog trilera. Jesu li vam se javljale producentske kuće?

HEDL: Producentska kuća Drugi plan, koja je producent sjajne TV serije Novine, mog kolege Ivice Đikića, otkupila je autorska prava za sva tri romana, a Davor Špišić već je napisao scenarij prva dva nastavka. Nadam se da će serija ugledati svjetlo dana, ponajviše kako bih zadovoljio vlastitu znatiželju. Zanima me kako izgledaju junaci mog romana, novinar Stribor Kralj i njegova partnerica Lana, policijski inspektor Vladimir Kovač, forenzičarka Vesna Horak, i onaj pokvarenjak, beskrupulozni političar Horvatić, koji je dogurao do ministra unutarnjih poslova… Zanima me kako izgledaju svi ti likovi kada se iz okvira moje mašte presele u TV-ekrane.

TELEGRAM: Nakon Izborne šutnje, vrlo brzo ste objavili roman Ispovjedna tajna. Je li pri kraju rukopis posljednjeg dijela trilogije?

HEDL: Treći dio trilogije, radnog naslova Kijevska piletina (da ne bude zabune, naslov romana nema gastronomske konotacije; piletina je sinonim za mlade djevojke, opsesiju glavnog negativca u romanima, političara Horvatića) trebao bih završiti do svibnja sljedeće godine. Potpisao sam i ugovor s mojim nakladnikom, izdavačkom kućom Ljevak i nadam se da ću stići, budu li mi Muze sklone. Patim se sa završetkom svojevrsnog nastavka mog prvog romana Donjodravska obala, s kojim sam već bio pri kraju, a onda mi je kripto virus uništio sve fajlove u računalu, uključujući i gotovo završen roman.

Rasplet krimi trilogije događa se u Kijevu, u Ukrajini. Reći ću vam zašto ali ne i kako: možete li zamisliti da u Hrvatskoj netko hapsi aktualnog ministra unutarnjih poslova? Naravno, ne mislim na Davora Božinovića, već na ministra unutarnjih poslova u mom romanu, Horvatića.