Nastao je kaos sa zabranom benzinaca i dizelaša koju je najavio Bruxelles. Zbog Njemačke je sve odgođeno
Čekala se samo formalna potvrda finalnog dogovora, ali se Njemačka usprotivila i dobila podršku Italije
Stvari su djelovale dosadno predvidljivo: krajem listopada postignut je načelni dogovor, prije tri tjedna potvrdio ga je Europski parlament i trebala je još samo finalna potvrda da motori s unutarnjim izgaranjem odu u povijest. Europsku uniju dijelio je tek korak od novog propisa kojim bi se od 2035. zabranila prodaja novih automobila i kombija koji emitiraju CO2. Na tržištu EU više se ne bi mogli prodavati novi benzinci i dizelaši, a električna vozila postala bi standard. No, onda se dogodila Njemačka.
Finalno – i u uobičajenim okolnostima sasvim formalno – glasanje o ambicioznom planu trebalo je biti jučer. No, švedsko predsjedništvo EU bilo je prisiljeno odgoditi odluku jer je postalo jasno da za nju u Vijeću (gdje sjede predstavnici zemalja članica) nema potrebne većine. Unatoč ranijem načelnom dogovoru, oko kojeg su se usuglasili pregovarači parlamenta i zemalja članica, Berlin se usprotivio.
Oko čega je nastao problem
Uredba, koja predviđa obaveznu primjenu nulte stope emisija za nova vozila, bitan je dio zakonodavne slagalice za postizanje proklamiranih zelenih ciljeva EU, poput klimatske neutralnosti do sredine ovog stoljeća. Cestovni promet je odgovoran za oko petinu emisija stakleničkih plinova u EU. Zato je i predložen ovaj propis, mada su neki proizvođači automobila preduhitrili EU i već prezentirali vlastite planove za ukidanje benzinaca i dizelaša i prije 2035. i prelazak na električna vozila.
No, dio autoindustrije snažno je lobirao, tražeći više vremena za prilagodbu – među ostalim, i zbog izgradnje infrastrukture, poput punionica – ali i opciju korištenja sintetičkih goriva, koja su klimatski neutralna, što bi omogućilo preživljavanje motora s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. godine. To je bila glavna linija lobiranja talijanske i njemačke autoindustrije. I upravo to je ključan element oko kojeg je sada nastala frka.
Liberali inzistiraju na iznimci
U foto-finišu njemačka vlada traži da Europska komisija predloži način na koji će se u budućnosti moći koristiti e-goriva. Kritičari, doduše, tvrde da su skupa alternativa fosilnim gorivima i da za njihovu proizvodnju treba značajna količina energije. Zato ih se, u ovom trenutku barem, smatra manje praktičnim rješenjem za promet u odnosu na električnu energiju. Ali zagovornici kažu da se nijedno tehnološko rješenje ne smije ovako unaprijed odbaciti.
Pritom i „foto-finiš“ i „njemačka vlada“ treba koristiti s mrvicom rezerve. Savezna vlada, u kojoj je kancelar Olaf Scholz član socijaldemokrata, resori gospodarstva i okoliša u rukama zelenih, a promet vode liberali, u koalicijskom je sporazumu poduprla ambiciozan klimatski paket EU, poznat pod nazivom „Spremni za 55“, čiji su dio i nulte emisije novih vozila. Sada je FDP – liberalna, vrlo probiznis orijentirana stranka, najmanji partner u tročlanoj vladajućoj koaliciji – ustvari ta koja inzistira na ovoj iznimci.
Prozaična politička prizma
Otkako su u prosincu 2021. ušli u vladu na saveznoj razini, liberali bilježe konstantan pad podrške kod birača. Ne radi se samo o anketama, u kojima imaju gotovo upola manju potporu od postotka glasova osvojenih na parlamentarnim izborima. FDP je vrlo loše prošao i na nizu u međuvremenu održanih pokrajinskih izbora, uključujući u izbornoj bazi njihovog stranačkog šefa, ministra financija Christiana Lindnera, te nedavno ponovljene izbore u Berlinu gdje su ostali ispod praga.
U FDP-u znaju kakav je to osjećaj. Na parlamentarnim izborima 2013. doživjeli su težak poraz i šok – ostali su bez zastupnika u Bundestagu, nakon što su bili dio vladajuće koalicije na čelu s tadašnjom CDU-ovom kancelarkom Angelom Merkel. Lindner je nakon toga preuzeo stranku i ponovno je vratio na scenu. Stoga se sadašnji tvrdi stav prema ovom EU propisu tumači i kroz tu, prozaičnu političku prizmu: pokušaj da se na ovom pitanju „izoštri profil“ i zaustavi odljev potencijalnih birača.
Podrška Njemačkoj iz Italije
Iako je potez izazvao mini potres u Bruxellesu, treba imati na umu da je Lindner još lani govorio da je ovakva odluka EU „pogrešna“ jer će u svijetu i dalje postojati tržište za klasične automobile, odnosno motore s unutarnjim izgaranjem. I zato je još u lipnju – dakle, puno prije ovog „foto-finiša“ – tvrdio da će savezna vlada biti protiv i tražiti da se uključe i e-goriva. Što se, pak, tiče njemačke vlade, kancelar Scholz (SPD) podržao je šefa liberala, iako njegov zahtjev nije nužno po volji trećem koalicijskom partneru, zelenima.
U Berlinu je, dakle, u igri prilično složena dinamika ekonomskih i političkih odnosa i interesa. No, otpor ide i preko državnih i stranačkih linija. Njemačka ne bi mogla sama blokirati odluku u Vijeću, ali su joj se priključile Italija – koja također ima bogatu automobilsku tradiciju – a određene rezerve imaju navodno i Poljska i Bugarska. Podrška stiže i iz Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u Europskom parlamentu.
Ljudi će voziti stare kante
Iz EPP-a su pozdravili odgodu glasanja, a njihov glavni pregovarač oko ove uredbe, njemački CDU-ovac Jens Gieseke tvrdi da bi zabrana, onako kako je sada formulirana, spriječila inovacije i europsku industriju stajala tisuće radnih mjesta. „Svijet će nastaviti voziti motore s unutarnjim izgaranjem“, kaže eurozastupnik, zalažući se da ih EU ne zabrani u potpunosti, već da im omogući produljenje životnog vijeka uz sintetička goriva.
On je jedan od onih koji, pomalo kataklizmično, tvrde da će nova pravila izazvati tzv. Havana efekt. Da će europske ceste biti pretrpane starim kantama jer si ljudi neće moći priuštiti nove aute (bez obzira na ishod aktualne rasprave, EU uredba odnosi se samo na nova vozila; stari benzinci i dizelaši moći će se i dalje normalno voziti).
Na pomolu kompromis?
U svakom slučaju, riječ je o polarizirajućoj temi što se potvrdilo i u Europskom parlamentu prije tri tjedna jer većina nije bila onako premoćna kako to obično biva kada se neki propisi unaprijed dogovore. I što sad?
Europski plan da se smanje emisije štetnih plinova iz prometa nije propao, ali je očito naišao na ozbiljnu prepreku. Europska komisija morat će, u dogovoru s Berlinom, izbrusiti nekakav kompromis koji neće previše razvodniti prijedlog, a opet će omogućiti njemačkim političarima da proglase pobjedu.
Benzin i dizel su otpisani. Ali kako ovdje nije riječ o bilo kojoj zemlji članici, nego o Njemačkoj, možda bi ipak bilo preuranjeno otpisati i motore s unutarnjim izgaranjem, makar na neko drugo, alternativno gorivo.