Nato dramatično povećava broj vojnika u visokoj pripravnosti; s 40.000 na 300.000
Vijest je potvrdio glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg
NATO će povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, rekao je danas glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, uoči samita NATO-a u Madridu.
Trenutačno NATO u stanju visoke pripravnosti ima oko 40 tisuća raspoređenih vojnika.
Rusija kao izravna prijetnja
Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu, koji će saveznici usvojiti na nadolazećem samitu u Madridu, Rusija biti definirana kao “najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti”. U zadnjem Strateškom konceptu, usvojenom 2010. godine, Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je Stoltenberg.
Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a.
Pitanje turske blokade
Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO. Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali da “ne može obećati da će blokada biti uklonjena”.
Najavio je da će se sutra u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.
Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u. Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega za sada nema zbog Turske.
Najveća sigurnosna kriza
Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste.
Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.
Samit NATO-a se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.