Nazvali smo stručnjake (i jednog bivšeg ministra) i pitali ih što misle o prijedlogu da se ćirilica opet uvede u osnovne škole
Rektor Damir Boras predložio je povratak ćiriličnog pisma u osnovne škole
Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras (na fotografiji gore) iznenadio je prijedlogom da se učenje ćirilice ponovno uvede u osnovne škole. “Mislim da bi učenje ćirilice trebalo vratiti u škole, kao što bi trebalo glagoljicu ponuditi kao izborni predmet. To su starohrvatska pisma i bilo bi lijepo nanovo ih vidjeti u nastavi”, rekao je zagrebački rektor.
Rektor Boras posvjedočio je kako je svjestan politički osjetljivoga trenutka u kojemu je javnost upoznata s njegovim prijedlogom da se ćirilica ponovno uvede u hrvatske škole, ali je i uvjeren kako moramo biti otvoreni budućnosti i dijalogu, kako s našim nacionalnim manjinama, tako i sa susjedima s kojima nas, rekao je, ne dijele velike jezične barijere.
Borasovu inicijativu komentirao je i šef HDZ-a te jedan od budućih potpredsjednika Vlade Tomislav Karamarko. “Fakultativno da, ali kao obaveza sigurno ne”, rekao je Karamarko o uvođenju ćiriličnog pisma u škole.
Jovanović: ‘Bojim se da je to pomalo nerealno’
S prijedlogom rektora Borasa slaže se i bivši ministar obrazovanja Željko Jovanović. “Slažem se s rektorom Borasom da izbacivanje ćirilice iz škola dugoročno nije bilo dobro. Ćirilica je uvijek bila i hrvatsko pismo, dobro bi bilo da učenici mogu pročitati i tekst pisan ćirilicom”, kaže bivši ministar.
Ipak, pribojava se političke pozadine cijele priče. “Volio bih da je rektor u pravu kad kaže da će u trenutku kada ona postane uobičajeno pismo koje se uči u školi, izgubiti političku tenziju i postati ono što zaista jest, pismo kojim su se naši ljudi koristili od pamtivijeka, ali bojim se da je to pomalo nerealno. S obzirom da je u tijeku reforma kurikuluma, struka može dati najbolji odgovor i na ovu inicijativu, a meni se čini najbolji put da uz ćirilicu u školama kao izborni predmet učenici dobiju mogućnost učenja ruskog jezika, jer će na taj način poznavanje ćirilice imati praktičnu vrijednost. Za povećavanje tolerancije veći značaj imat će građanski odgoj, obrazovanje za građansko društvo i demokraciju.
Za kraj, jedna anegdota iz ministarskog doba: rektor Boras poklonio mi je jednu svoju knjigu na ćirilici, koju je napisao u suatorstvu s beogradskim kolegom, i sa zadovoljstvom sam je pročitao”, rekao je Jovanović za Telegram.
Profesor Žanić: ‘Učenici su opterećeni’
Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Ivo Žanić Borasovu incijativu smatra pozitivnom, no ne vidi mjesta u osnovnim školama za nju. “Mislim da su učenici dosta opterećeni programom pa ne vidim gdje bi sve to stalo”, kaže ovaj profesor, nositelj katedre Osnove sociolingvistike. “Načelno, svako je znanje dobro, pa tako i ovo”, dodaje Žanić. No i njega, kao i Jovanovića, brine politiziranje cijele priče.
“Doći će do otpora oko uvođenja ćirilice u škole, s obzirom da se radi o pitanju koje je izuzetno politizirano. Tu je puno emocija, pa i onih nekontroliranih, i do uvođenja će još potrajati jer je vrlo lako politički iskorištavati takve emocije.”
Glavašević: ‘U Vladi Mosta i HDZ-a ništa od toga’
Lingvist Bojan Glavašević, poznat i kao pomoćnik ministra branitelja u mandatu Milanovićeve Vlade Predraga Matića, pobornik je ideje da se ćirilica uvede u škole.
“Kad sam ja kretao u školu učila se ćirilica i to mi je kasnije dok sam studirao omogućilo da čitam literaturu koja je objavljena u Beogradu, a nisu postojala hrvatska izdanja na latinici. To je recimo jedan argument ‘za’. Drugi argument ‘za’ je i to što je i ćirilica hrvatsko pismo, i dio našeg naslijeđa kao i čitav niz drugih pisama. Ćirilica je u upotrebi u drugim dijelovima svijeta pa onda to i u praktičnom dijelu ima smisla”, kaže Glavašević.
No smatra da od realizacije Borasove ideje neće biti ništa u mandatu Vlade koju će činiti Most i HDZ. “Što se tiče održivosti inicijative, mislim da neće biti ništa od toga za vrijeme Vlade koju će činiti Most i HDZ. Mišljenja sam da je to jedno vrlo ideologizirano pitanje i kad bi se ozbiljno krenulo s tim došlo bi do velikog otpora.”
Po njemu je najrealnije rješenje da se ćirilica uvede u škole kao izborni predmet. “Moglo bi se ponuditi da onaj tko to želi može učiti ćirilicu kao izborni predmet, negdje u 4., 5. razredu, kao i u jezičnim gimnazijama”, rekao je Glavašević za Telegram. “Pokušaj da se to učini obveznim velika bi većina aktualnih političara koji će biti u Vladi mogla doživjeti vrlo negativno, a pitanje je kako bi to bilo primljeno i u kontekstu svega što se događalo u Vukovaru.”
Prof. Samardžija: ‘Učenje ćirilice je praktično i korisno’
Još jedan profesor, Marko Samardžija s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kazao nam je da nema saznanja o ovoj inicijativi, iako je rektor Boras rekao da se upravo na Filozofskom fakultetu već neko vrijeme raspravlja o njoj.
Samardžija smatra kako je riječ o inicijativi koja bi pojedinim strukama mogla biti od velike koristi te da je u tom smislu uvođenje ćirilice pozitivna stvar. “Ćirilica se koristi u nekim državama i u tom smislu je učenje tog pisma praktično i od koristi. Nije toliko važno, ali napomenimo i da se radi o hrvatskom pismu”, kaže ovaj profesor, i ističe kako se nada da će uskoro biti poznato više detalja o cijeloj inicijativi rektora Borasa.