Telegramova analiza: Što teroristički napad u Zvorniku znači za BiH?
Mnogi teroristički napad vide kao krunski dokaz da BiH ne funkcionira
Ubrzo nakon terorističkog napada u Zvorniku, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako dio odgovornosti za napad snosi i Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA), te je najavio uspostavljanje posebne entitetske obavještajne agencije.
Čelnik Republike Srpske želi ovaj napad prikazati kao pokazatelj stanja u institucijama BIH. Slabe su i loše, smatra Dodik. On već godinama ne želi raditi na njihovom jačanju i formiranju, već upravo suprotno. Najsretniji bi bio kada bi se BIH raspala, a Republika Srpska osamostalila.
‘Crveni karton za policijske agencije u BiH’
“Terorizam je pitanje jednako značajno za SAD, BiH i EU. To je globalni problem i u tome imamo dobru suradnju s BiH i nadam se da će se ta suradnja uspješno nastaviti. Izražavam podršku građanima Zvornika”, rekla je Maureen Elizabeth Cormack, veleposlanica Sjedinjenih Država u BiH. Ona je nakon napada održala sastanak sa zamjenikom predsjedavajućeg Predsjedničkog doma Parlamenta BiH Mladenom Bosićem.
Austrijanac Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH rekao je kako je ovaj napad “crveni karton za policijske agencije u BiH zbog njihove nesuradnje”. Inzko je rekao i kako građani Bosne i Hercegovine s razlogom trebaju biti zabrinuti, ali kako vjeruje da neće doći do destabilizacije zemlje.
Je li poruka iz SAD-a smirila Dodika?
Premda se u početku činilo (a to i dalje nije niti najmanje isključeno) da će Dodik ovaj slučaj iskoristiti kako bi, podizanjem međuetničkih tenzija, doveo u pitanje unutarnje ustrojstvo BiH, paralelno s porukama iz SAD-a, slučajno ili ne, i od Dodika stižu pomirljiviji tonovi.
Zajedno s potpredsjednikom Republike Srpske Ramizom Salkićem, Dodik je pozvao na mir i toleranciju među građanima. Dodik kaže kako ne treba poistovjećivati jedan s čin s narodom kojem pripada napadač. Pa ipak, treba vidjeti kako će se vlasti Republike Srpske ponašati u narednih nekoliko tjedana i mjeseci.
Različita percepcija napada
Diljem Bosne i Hercegovine percepcija ovog napada je poprilično različita. U Federaciji, odnosno dijelu BiH u kojem pretežno žive Bošnjaci, ovaj je napad doživljen kao izolirani incident, kojeg, naravno, treba osuditi. Ali napad nije doživljen i kao greška sistema i struktura.
U Republici Srpskoj mnogi tvrde upravo to. Napad žele prikazati kao dokaz koji je ogolio sve nedostatke i nesposobnost državnih službi i obavještajnih struktura. Napad žele iskoristiti kao konačan dokaz o neodrživosti BIH u ovom obliku.
“Nije bilo nikakvih podataka o terorističkom napadu. To samo govori kako sigurnosna struktura u BiH funkcionira i koliko ima potencijalnih terorista spavača, koji su u svakom trenutku spremni da bilo gdje naprave teroristički akt”, rekao je Dodik za banjalučke medije. Kaže i kako je ovo napad na institucije sistema. Ovo nije, kaže Dodik, individualan čin, ma da će ga svi pokušati prezentirati na taj način.
Zemlja stagnira, a tenzije rastu
Zemlja koja stagnira ekonomski i politički, plodno je to za nemire i tenzije koje su, nakon napada, zasigurno pojačane. Daytonski sporazum zaustavio je rat u BIH, ali i ostavio zemlju duboku podijeljenu, a njene građane nezadovoljne i nezainteresirane za razvoj građanskih institucija i funkcionalnog društva.
Europska Unija krajem prošle godine krenula je s novom inicijativom za Bosnu i Hercegovinu. Britansko-njemačku inicijativu snažno podupire i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Cilj te ideje je brže pristupanje BIH Europskoj uniji, a trebala bi se provoditi tako da se BIH pomaže u ispunjavanju kriterija, a ne da se pred njih jednostavno stave ti kriteriji. Takva je politika trebala ubrzati put BIH prema europskim integracijama, a Hrvatska ne samo da podupire inicijativu, nego i u njoj aktivno sudjeluje.
Na razmeđi utjecaja sila
Nakon rata, podjela u BIH dogodila se unutar samih regija, pokrajina, pa i gradova (Mostar). Takvo je stanje ozakonjeno Daytonskim sporazumom, a nedostatak ekonomskog napretka i perspektive ostavio je BIH zakopanu u etničkim i vjerskim sukobima. Napadi poput ovog u Zvorniku, zasigurno neće pomoći.
Još jedan je to pokazatelj da bi EU, želi li riješiti situaciju, što prije trebala pomoći BiH i ubrzati njen napredak prema punopravnom članstvu. To se čini kao put za BiH koji bi formirao stabilnu i prosperitetnu državu. Sve drugo, ostavit će zemlju na razmeđi utjecaja Europe, SAD-a, Turske i Rusije.
Ostane li BiH ukopana između interesnih sfera, gotovo je sigurno da to neće moći i znati iskoristiti u svoju korist. U tom slučaju, razvoj zemlje, izgradnja institucija i demokratskog sistema ostat će ta u drugom planu, a Bosnom i Hercegovinom će i dalje gospodariti pojedinci koji svoje partikularne interese ostvaruju dizanjem tenzija i razgradnjom državnih institucija i struktura.