Nekad je nužno odabrati stranu

Ne treba se zanositi da je sigurno Bandić gotov. Broj njegovih mandata govori sve o Zagrebu

Bandićeva dugogodišnja vladavina sve govori o Zagrebu, što je i kakav je postao

Ne treba se zanositi lokalnim izborima u proljeće. Jer redaljka Bandićevih mandata sve govori o Zagrebu, što je i kakav je postao. Ili kakav je zapravo i prije bio. Tutneš proračun od basnoslovnih 12 milijardi Bandiću u šake, grbačiš samo za prirez od 18 posto i onda podrazumijevaš da ti je suđen svaki drek koga ti momak servira pod prozore. Nije baš, ali trebat će izgleda još sto godina da se mantra većine preformulira. Do tada ajme. Grintaj lijepo doma ako ti se ovo ne dopada.

Stvarno, ima li u ovoj državi i u njenom glavnom gradu Zagrebu nekih tijela, institucija, nadzora, inspekcija i DORH-a, nekoga tko može zaustaviti mahnitanja Milana Bandića? Očito da nema iako na papiru kao ima. Naučili smo ovdje da papir podnosi doslovno sve. Naručena vještačenja. Plagirane doktorate. Krivotvorene parafe. Lažne biografije. Naštimane izračune. I propise kojih se odgovorni ne drže pa se njima slobodno možeš obrisati tamo gdje ti već treba.

Utoliko se na bijelim listovima mogu pro forma nažvrljati i Bandićeve studije, projekti, pisma namjera i ugovori s otisnutim žigovima i službenim titulama i potpisima. Ali svaka šugava meštrija mora biti podložna kontroli, reviziji i poništenju. Mora, a ovdje nije. Frajer radi što ga je volja, a građani podmiruju njegove račune.

Kakav ukus, kakve pogodbe

I zato nam pred nosom niču sve te gradonačelnikove basnoslovno preplaćene, pa za dodatnu nevolju još i nakazne građevine. Koštaju nas kao Svetog Petra kajgana, a lice Zagreba nagrđuju kao zatvrdle gnojne akne kojih se možeš riješiti samo skalpelom, odnosno bagerom iza koga ožiljak ostaje.

No nitko, dakako, neće nikad srušiti ni Bandićevu novu ”koncertnu pozornicu” od mišje sivog lima u Kašini koja je ugovorena za 150.000 kuna, ni objekt sljemenske žičare čija se epska ružnoća ne da podnijeti ni na fotografiji, a kamoli na zelenom licu mjesta, na obroncima Medvednice, čiju mekoću sustavno paraju ispadi Bandićevog poduzetništva kao natrulu krpu.

Svoj nakaradni ukus i svoje sumnjive pogodbe ostavlja nam Bandić u amanet sa svim tim preružnim novim crkvama, betonskim vodoskocima, upropaštenim starim trgovima i dogradnjama od kojih ti se kosa diže na glavi. I nitko mu ne može ništa.

Samo se blesavo cerekamo

Samo se uporni Dario Juričan nafiksirao na gradonačelnika, ali i to je zapravo već dogulilo. Samo se blesavo cerekamo na te prijesne gradonačelnikove fore iz našeg stvarnog života i što s tim?

Dio Zagreba kojemu je Bandića navrh glave jako se loži na lokalne izbore u proljeće s nadom da će ovom zulumu konačno doći kraj. Jer su, kao što znamo, izbori u Hrvatskoj jedini instrument demokracije. U međuvremenu gledaj i trpi jer kome je pripala vlast, taj je kod nas postao Bog Otac. To je i Bandić svojedobno veselo preporučio svima koji su njime eventualno nezadovoljni iako njemu to samo pokazuje koliko su takvi nerazumni. Eto vam izbora pa se izjasnite, a nakon toga izvolite, molim lijepo, biti kuš.

No ne treba se zanositi. Redaljka njegovih mandata sve govori o Zagrebu, što je i kakav je postao. Ili kakav je zapravo i prije bio. Tutneš proračun od basnoslovnih 12 milijardi Bandiću u šake, grbačiš samo za prirez od 18 posto i onda podrazumijevaš da ti je suđen svaki drek koga ti momak servira pod prozore. Nije baš, ali trebat će izgleda još sto godina da se mantra većine preformulira. Do tada ajme. Grintaj lijepo doma ako ti se ovo ne dopada.

Nikoga da zaštiti građane

A kako da ti se sviđa kad te Bandić Milan 365 dana u godini drži za budalu koja, recimo, treba nasuvo progutati da je ona jadna rugobica u Kašini zapravo izgrađena za koncerte, kako bi se prostodušni glasači proveselili dok ispod limene nadstrešnice prigradski muzičari drndaju Lepe ti je, lepe ti je, Zagorje zelene, a razdraganoj i zahvalnoj publici kiša pada ravno po lubanji.

Kako da ti se sviđa ta žičara s tom estetikom donjeg objekta koja te ostavlja bez teksta i bez daha, kao da si upravo progutao mađarski feferon? I koja je, osim toga, takva kakva jest, već uduplo poskupila iako su već od starta ”zlobnici” izračunali da će to biti najskuplji projekt te vrste na kontinentu i šire. Skuplji čak i od žičare za nepristojno bogatu klijentelu na Matterhornu kod koje su kabine ukrašene Swarovski kristalima.

Ali, kao što smo već rekli, nema nikoga da zaštiti građane Zagreba i ujedno prisilno galantne financijere čudovišnih Bandićevih dilova, žetončića, kumova i nećaka. Nema, pa neka i ne bude. Dok sami građani jednom ne pozvizde pa kažu dosta.