Ugledna odvjetnica od Ustavnog suda traži da sruši problematične izmjene zakona o jamstvu

Drenški-Lasan tvrdi da dio zakona narušava vladavinu prava

05.06.2017., Zagreb -  Novo izabrani gradonacelnik Milan Bandic, dosao je u Jezdovac gdje se odvija rekonstrukcija ceste. Milan Bandic obratio se novinarima, te popio kavu. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Problematična izmjena Zakona o kaznenom postupku, prema kojoj se sve jamčevine, uz koje su okrivljenici u kaznenim postupcima izašli iz istražnog zatvora, moraju do kraja rujna ukinuti i ponovno razmotriti, završila je na Ustavnom sudu RH kako bi bila ocijenjena ustavnost tog zakonskog rješenja.

Ugledna zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, koja je već ranije uspjela na Ustavnom sudu dokazati da su neki članci Zakona o kaznenom postupku bili neustavni, točnije njih 42, smatra da i ovo rješenje nije u skladu s Ustavom RH. Zbog toga je od Ustavnog suda zatražila ocjenu ustavnosti. Traži i da se do donošenja te ocjene zaustave sve sudske odluke vezane za jamčevine.

Telegram je ovu izmjenu Zakona o kaznenom postupku (ZKP) već detaljno analizirao. Izmijenjeni ZKP, naime, sada dopušta da se jamstvo odredi samo u slučaju kada postoji opasnost od bijega okrivljene osobe. U svim ostalim slučajevima – kada postoji bojazan da će okrivljenik utjecati na svjedoke ili ponoviti nedjelo, ili kada su okolnosti kaznenog djela doista teške – rasplet postupka morat će čekati u istražnom zatvoru.

Izmjena zbog odluke Ustavnog suda u slučaju Bandić

Ministarstvo pravosuđa u obrazloženju izmjene ZKP-a pozvalo se na odluku Ustavnog suda u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, tvrdeći kako im nikakva druga mogućnost nije preostala. No, u prvotnom prijedlogu što ga je sastavila još SDP-ova Vlada, u prijelaznim odredbama nije se spominjalo ukidanje ranije određenih jamčevina.

Sada je, međutim, izmijenjeni ZKP objavljen s prijelaznim odredbama prema kojima se sva jamstva, što su trenutno na snazi, u iduća dva mjeseca moraju ukinuti. Zakon je stupio na snagu 27. srpnja i taj rok od dva mjeseca ističe 27. rujna. Do tada bi sudovi, nakon što ukinu sva jamstva, morali donijeti i odluke hoće li okrivljenicima odrediti neku težu ili blažu mjeru, odnosno hoće li ih vratiti u istražni zatvor ili im izreći neku od mjera opreza, poput zabrane kontaktiranja sa svjedocima ili zabrane obavljanja određene funkcije.

Je li prekršena jednakost svih pred zakonom?

Međutim, kako za sve kriminalne situacije nisu predviđene mjere opreza suci se, kako smo već pisali, nalaze u priličnom problemu kod odabira lakšim mjera, dok odvjetnica Drenški-Lasan u svom zahtjevu za ocjenom ustavnosti tvrdi kako je takva situacija potpuno neustavna. Naime, objašnjava, krši se načelo jednakosti svih građana pred zakonom, a onda posljedično i pravo na slobodu.

Kao primjer navodi situaciju u kojoj se okrivljeniku određuje istražni zatvor zbog teških okolnosti kaznenog djela što mu je stavljeno na teret, te on, budući da više ne može ponuditi jamstvo, može jedino biti zadržan u istražnom zatvoru. Na Županijskom sudu u Zagrebu čak je i zabilježen slučaj prihvaćanja jamstva optuženiku za ratni zločin, koji je uplaćenim novcem zamijenio istražni zatvor što mu je bio određen upravo zbog teških okolnosti djela. Nakon izmjene ZKP-a sud ga, nakon ukidanja jamstva, samo može ponovno poslati u pritvor, jer jednostavno nema neke blaže mjere kojom bi se ta odluka zamijenila.

Evo što je još protivno Ustavu u novom ZKP-u

Odvjetnica Drenški-Lasan u svom zahtjevu za ocjenom ustavnosti izmijenjenog ZKP-a upozorava i na nedopuštenu retroaktivnost. “Ovakva retroaktivna primjena zakona moguća je samo u iznimnim okolnostima. I u tim slučajevima potrebno je posebno objasniti zašto se pribjegava takvom zakonskom rješenju, što, moram priznati, u obrazloženju izmjena ZKP-a, nisam primijetila”, kaže odvjetnica koja smatra da je ovakvim potezom zakonodavac narušio jednu od osnovnih ustavnih odredbi – vladavinu prava.

Osim toga, nitko ne vidi smisao u ukidanju jamstva koje je određeno prije više od godinu ili dvije dana (koliko obično prolazi od uhićenja do podizanja optužnice op.a.), te eventualnog izricanja neke teže mjere okrivljeniku koji se na slobodi uz jamstvo ponašao primjereno i nije kršio zakon. Ipak, je li pravedno ukinuti mu jamstvo i u nedostatku blaže mjere vratititi tu osobu u istražni zatvor? A ukinuti jamstvo i odrediti blažu mjeru koja će se lako moći kršiti? To su samo neka od pitanja što se postavljaju od kraja srpnja, a o kojima javnost, osim one pravne i izravno zainteresirane, nije mnogo znala, budući da uglavnom u oči upadaju milijunska jamstva s kojima su imućni okrivljenici napuštali istražne zatvora. No, sada su u pitanje već dovedena osnovna ljudska i ustavna prava.

Sad se ukidaju i one milijunske jamčevine

Jedno od najvećih jamstava u posljednje vrijeme je sedam i pol milijuna kuna što ih je Petar Pripuz vlasnik C.I.O.S.-a uplatio kako bi sredinom lipnja bio pušten na slobodu u nastavku istrage malverzacija s otkupom metalnog otpada. Jamčevinom je garantirao da neće utjecati na svjedoke. U njegovom slučaju odluka suda trebala bi biti relativno jednostavna.

Na snazi je još i jamstvo od pet milijuna kuna kuna uz koje je sredinom prosinca 2015. godine iz istražnog zatvora izašao Mario Mamić. Njegovom ocu Zdravku u međuvremenu je, još početkom ove godine, vraćeno 14 milijuna jamstva, dok je 15 milijuna kuna uplaćenog jamstva odmah nakon odluke Ustavnog suda vraćeno gradonačelniku Milanu Bandiću.

I dok je Ministarstvo pravosuđa tvrdilo da je izmjene zakona išlo isključivo zbog odluke Ustavnog suda u Bandićevom slučaju, sporna prijelazna odredba mnogim pravnim stručnjacima s kojima smo razgovarali teško je razumljiva, a sam zakonski tekst nije dodatno obrazložen. Sada će ju na zahtjev odvjetnice Drenški-Lasan pokušati objasniti Ustavni sud.