Neki mediji ozbiljno tvrde da je sasvim izvjestan bankrot Grčke
Gotovo je nemoguće da će Atena pronaći 1,5 milijardi eura za 15 dana
Dvije novčane krize polako dolaze glave Grčkoj. Po zadnjim informacijama, uskoro će presušiti i financijski sustav te zemlje, ali i javne blagajne. Atena je jedva isplatila zadnju ratu duga (12. svibnja) Međunarodnom monetarnom fondu, i to samo zato što je vlada otkrila da može koristiti rezervni račun, o kojem dotad nije imala pojma, pišu tamošnji mediji.
Kathimerini, grčki dnevni list, prenosi da je premijer Alexis Tsipras prije toga pisao MMF-ovoj šefici Christine Lagarde i naveo da Grčka neće moći isplatiti ratu duga, koja je iznosila 762 milijuna eura.
Pritisak i u financijskom sektoru
Krajem mjeseca iscurit će sredstva za mirovinske fondove i državne službenike. Čak i ako vlada uspije to riješiti, 5. lipnja na naplatu stiže još jedna rata duga MMF-u, u iznosu od 305 milijuna eura. Još gore, u dva tjedna koji slijede Grčkoj predstoje još tri isplate pa bi u lipnju MMF-u trebala vratiti ukupno 1,5 milijardi eura, piše Business Inssider.
No, javne financije nisu jedini problem – pritisak raste i u financijskom sektoru. Po Bloombergu, u idućih nekoliko tjedana kriza bi i u toj domeni trebala eskalirati. S time se slažu i analitičari JP Morgan Chase Banka Malcolm Barr i David Mackie, koji su to i napisali u bilješci klijentima 15. svibnja. “Tu su pritisci na središnje državne financije, pritisci na bankarski sustav, politički raspored… Sve to moglo bi eskalirati krajem svibnja ili početkom lipnja.”
“Mi smo pri kraju ove igre”, rekao je član Izvršnog odbora Europske središnje banke Yves Mersch u intervjuu za Radio Luksemburg. “Ovakva situacija nije održiva.” Grčki list To Vima izvijestio je danas da će Europska komisija, po neslužbenim informacijama, dati Grčkoj relativno velikodušnu financijsku ponudu, ali to ne znači da će pojedine europske zemlje ili MMF pristati na takav kompromis.
Glasnogovornik grčke vlade Gabriel Sakellaridis poručuje da Grčka do kraja mjeseca želi postići dogovor s međunarodnim kreditorima jer joj ponestaje novca. “Dogovor nam je hitno potreban i zato spominjemo kraj svibnja kao krajnji rok za dogovor jer imamo velikih problema s likvidnošću”, kaže Sakellaridis.
Mukotrpni pregovori i ponuda EK-a
Pregovori između Grčke, EU-a i MMF-a o reformama koje Grčka mora provesti da bi dobila novi zajam od 7,2 milijarde eura traju već četiri mjeseca. Posljednji zastoj u pregovorima rezultirao je strahom da će Grci ostati bez novca za vraćanje dugova. Sporne točke pregovora su reforma mirovinskog sustava smanjenjem mirovina, liberalizacija tržišta rada i ponovno zapošljavanje 4.000 otpuštenih javnih djelatnika.
Glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas pozdravio je grčku namjeru da što prije okonča pregovore, ali kaže da je potrebno više vremena i napora da se postigne dogovor oko spornih točaka. “Trenutno vodimo konstruktivne razgovore, ali sporim tempom”, kaže Schninas i dodaje da će Grčka vjerojatno biti i glavna tema razgovora na ovotjednom EU summitu Istočnog partnerstva u Rigi. Poručio je da, bez obzira na zaključke iz Rige, nema alternative rješavanju spornih točaka s Grčkom.
EK je odbio komentirati navode grčkih medija da predsjednik Komisije Jean Claude Juncker priprema ublaženu verziju ekonomskih reformi, na koje bi grčka vlada lakše mogla pristati i dobiti novu tranšu pomoći. Naime, tamošnji medij tvrde da će se u novom prijedlogu Komisije tražiti provođenje smanjenog broja reformi i ispunjavanje nižeg cilja od, trenutno traženih, 3 posto primarnog suficita. “Ne mogu potvrditi navode medija o Junckerovom prijedlogu jer o tome nemam nikakvih saznanja. Mogu reći da radimo na postizanju dogovora oko konačnog rješenja”, poručila je na Twitteru glasnogovornica EK-a Annika Breidhardt.
Jedina (i slaba) nada – izvlačenje novca od lokalnih vlasti
Britanski Channel 4 javio je da je u posjedu dokumenta MMF-a koji potvrđuje prošlotjedna izvješća grčkog novinara Michaela Ignatioua da, iako su postignuti kompromisi vezani uz stečajni zakon i neka porezna pitanja, između Atene i njenih vjerovnika još uvijek postoji jaz glede mirovina i tržišta rada. U tom se dokumentu ističe da je tržište rada “područje na kojem je u prošlosti bio postignut najveći napredak”. Bez rješenja tog problema, dogovor se čini malo vjerojatnim.
Za grčku vlast u ovom trenutku postoji samo jedna nada. Po informacijama koje je list Kathimerini objavio prošlog tjedna, čini se da je vlada uspjela izvući oko 600 milijuna eura od lokalne uprave i drugih državnih fondova. To jača njenu financijsku poziciju, ali daleko je od dvije milijarde eura, koliko se tim potezom planiralo dobiti. Ako vlada uspije pronaći više novca sličnim metodama, to bi moglo produžiti nadu. No, ako Atena ne bude mogla smisliti inventivn(ij)e načine kako protresti zemlju i dobiti više sredstava, čini se da neće moći ispuniti svoje novčane obveze. A to znači konačnu propast.