Neki znanstvenici misle da je Zemlja u novoj fazi masovnog izumiranja

Posljednje izumiranje je uzrokovao meteorit koji je ubio dinosaure

The head of a doll lies on the dried bottom of the Los Laureles dam reservoir that supplies water for Tegucigalpa, on the outskirts of the capital, on June 2, 2015. Honduras has been hit by a major drought caused by "El Nino"  climate phenomenon, a band of unusually warm Pacific ocean temperatures, which in the past has been linked to numerous floods, droughts and bush fires from South America to Australia. The drought has killed thousands of cattle and dried up crops.   AFP PHOTO / ORLANDO SIERRA
FOTO: AFP

Proces šestog masovnog odumiranja životinjskih i biljnih vrsta na planetu Zemlji je već počeo, tvrde znanstvenici sa sveučilišta Stanford, Berkley i Princeton.

Broj izumrlih vrsta kralježnjaka je 114 puta veći u posljednjem stoljeću nego ikad prije i zaključuju da je proces šestog odumiranja već počeo. Posljednji takav događaj zbio se prije 65 milijuna godina i tada je, vjeruje se, udar meteorita u Zemlju uništio dinosaure.

Gerardo Ceballos, glavni autor studije, rekao je: “Nastavi li se ovako, životu će trebati milijuni godina da se oporavi, a naša vrsta bi mogla biti prva od žrtava.”

Kumulativno izumiranje vrsta
Kumulativno izumiranje vrsta DOI: 10.1126/sciadv.1400253

Što se same studije tiče, znanstvenici su promatrali povijesnu stopu izumiranja kralježnjaka pomoću fosilnih ostataka. Pronašli su da je trenutna stopa izumiranja kralježnjaka više od 100 puta viša od stope izumiranja u periodu kada Zemlja nije prolazila kroz masovno izumiranje vrsta. U studiji stoji da je od 1900. godine više od 400 vrsta kralježnjaka izumrlo, a takav gubitak vrsta bi obično trajao do 10.000 godina.

Broj godina potreban za gubitak vrsta zabilježen od 1900. godine
Broj godina potreban za gubitak vrsta zabilježen od 1900. godine DOI: 10.1126/sciadv.1400253

Znanstvenici ovaj gubitak bioraznolikosti pripisuju ljudskoj aktivnosti, a prvenstveno klimatskim promjena, zagađenju i odšumljavanju. Uzevši u obzir domino-efekt koji može uništiti ekosustave, studija tvrdi da bi pčelinje oprašivanje biljaka moglo nestati za tri ljudske generacije.

Profesor Paul Ehrlich sa Sveučilišta Stanford za BBC kaže: “Postoje primjeri vrsta diljem svijeta koje su praktički hodajući mrtvaci. Mi ljudi režemo granu na kojoj sjedimo.”