Nepoznati detalji o smionom potezu Ukrajinaca koji je promijenio tijek rata: 'Kako smo zapravo potopili Moskvu'
Kijev je službeno proglasio olupinu broda mjestom podvodne kulturne baštine
Potapanje krstarice Moskva, ponosa ruske Crnomorske flote, Ukrajinci smatraju jednim od najvećih uspjeha u gotovo 10 mjeseci rata protiv Rusije. Moskva je potonula 14. travnja, manje od 24 sata nakon što su je ukrajinske protubrodske rakete pogodile u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora. Gubitak moćne krstarice u Rusiji je doživljen kao teško poniženje, pa je dugo bilo nemoguće saznati detalje o tome kako je Moskva uništena i koliko je mornara pritom stradalo.
Nove informacije o potapanju krstarice nedavno je objavila ukrajinska strana, objasnivši kako je obalna artiljerija uništila prvi admiralski brod neke ruske flote još od rata carske Rusije i Japana 1905. godine. Ukrajinski vojni analitičari tvrde da su im pritom pomogli povoljni vremenski uvjeti koji su omogućili da njihovi radari otkriju ruski brod.
Radaru su pomogli oblaci
Naime, u trenutku kada je napad izveden, Moskva se nalazila oko 120 kilometara od ukrajinske obale, što je bila udaljenost nesavladiva za radarske sisteme raspoređene na obali Crnog mora. Izvor koji je razgovarao s novinarima Ukrajinske Pravde tvrdi da je domet radara povećala povoljna konfiguracija oblaka. Prema pisanju tog lista, odraz velikog ratnog broda odbijao se između oblaka i površine mora, omogućivši snagama koje su branile obalu da opaze i naciljaju.
“U vrijeme kada je počela invazija nismo imali sustave koji bi mogli otkriti ciljeve izvan radarskog horizonta, i Rusija je to dobro znala”, rekao je ukrajinski stručnjak čiju izjavu prenosi britanski The Telegraph. “Ali budući da su oblaci bili vrlo niski, signal nije imao kamo pobjeći iz koridora koji se proteže između oblaka i površine, pa je radar neočekivano otkrio Moskvu.”
Ukrajinci tvrde da im nije pomogao NATO
Ukrajinske obalne bitnice ispalile su dva projektila tipa R-360 Neptun, koja su šest minuta kasnije pogodila krstaricu. Riječ je o osuvremenjenoj verziji sovjetskih protubrodskih projektila konstruiranih 1980-ih, koji su prije napada na Moskvu samo jednom upotrijebljeni u borbi. Ukrajinski izvori kažu kako posada bitnice nije bila sigurna da će Neptuni uspjeti probiti moćne sustave koji su Moskvu branili od raketnih napada.
S obzirom na udaljenost broda od obale, i na to da se uskoro pojavila oluja koja je spriječila slanje izvidničkih dronova, Ukrajinci sve do sljedećeg dana nisu bili sigurni jesu li pogodili krstaricu. Tek nakon što je oluja prošla, uspjeli su snimiti zadimljeni brod koji se očajnički pokušavao dokopati Krima. Uskoro nakon toga pojavila se vijest da je Moskva potonula prije nego što su je tegljači poslani s Krima uspjeli odvući u sigurnu luku.
Nova ukrajinska verzija događaja demantira ranije izvještaje prema kojima je Moskva pogođena zahvaljujući tome što je koordinate broda poslao NATO-ov špijunski zrakoplov, nakon čega je ukrajinska vojska dronom namamila brod bliže obali. “Sve te priče o tome kako nam ‘veliki stričevi’ pomažu – to samo ide na ruku Rusiji”, rekao je jedan od izvora. “Brod je bio gromada željeza i elektronike dugačka 120 metara… problem nije bio pronaći Moskvu, nego pogoditi je”, dodao je.
Ne zna se što je s posadom
Potvrdu da je Moskva potopljena dugo je bilo nemoguće dobiti od ruske strane. Kada je zapovjedništvo Crnomorske flote konačno priznalo havariju svojeg admiralskog broda, ustrajalo je u verziji događaja prema kojoj je štetu na krstarici izazvala eksplozija u skladištu streljiva, a oštećeni brod je potonuo upavši u veliku oluju. I dalje nije sigurno što se dogodilo s mornarima koji su upravljali Moskvom.
Prema litavskom ministru obrane, na brodu je bilo 485 članova posade, od čega 66 časnika. Nedugo nakon potonuća, turski brod spasio je 54 osobe, kazao isti izvor. Crnomorska flota je priznala da je poginulo ili nestalo 27 mornara, tvrdeći da ih je 396 spašeno. Nakon što su obitelji nestalih članova posade javno zatražile informacije o svojim bližnjima, ruski sud na Krimu prizano je smrt još 17 mornara s Moskve.
Nekoliko dana nakon potapanja Moskve, Kijev je službeno proglasio olupinu broda mjestom podvodne kulturne baštine, što je su simpatizeri Ukrajine doživjeli kako sjajno trolanje Kremlja i ruske mornarice. Prema izvješću Financial Timesa objavljenom nedugo nakon havarije, potapanje Moskve toliko je razgnjevilo Vladimira Putina da je odustao od diplomatskog rješenja ratnog sukoba koji je započeo, a baš tada negdje su i zamrli pregovori koji su dvije strane u nekoliko navrata održale u Bjelorusiji i Turskoj.