Neslužbena vijest: Hrvatska izgubila arbitražu protiv MOL-a. Moramo platiti oko 2 milijarde kuna

U arbitražnom zahtjevu tražili su odštetu od milijardu dolara, odnosno oko 6,5 milijardi kuna. No, dobili su manje

03.12.2018., Zagreb - U povodu sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je u Banskim dvorima predsjednika vlade Madjarske Viktora Orbana. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID-ju), javlja jutros Večernji list. Dodaju da im je ta informacija potvrđena iz više izvora. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara, odnosno 1,83 i 2,2 milijarde kuna s kamatama.

U arbitražnom zahtjevu su tražili odštetu od milijardu dolara, odnosno oko 6,5 milijardi kuna. No, arbitražom im je dodijeljen manji iznos. Ovaj arbitražni postupak je krajem 2013. pokrenuo MOL. Tvrdili su da naša Vlada nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju 2009. te iz dodataka tom ugovoru.

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine. Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Sumnjalo se da su dionice stečene opranim novcem

MOL je sljedeće godine objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, na što je 2011. i reagirala i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ona je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inozemnih investitora. Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH).

Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

MOL pokreće abritražu, Hrvatska odgovara arbitražom

MOL je 2013. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Hrvatska je, pak, početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio je da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

Pet godina kasnije, u prosincu 2021. godine, tadašnji ministar Ćorić najavio je da je Hrvatska pokrenula postupak pred Vrhovnim saveznim sudom u Švicarskoj kako bi osporila arbitražu iz 2016.